{"id":19855,"date":"2017-08-30T13:28:40","date_gmt":"2017-08-30T12:28:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19855"},"modified":"2017-08-30T13:42:10","modified_gmt":"2017-08-30T12:42:10","slug":"rat-protiv-skije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19855","title":{"rendered":"Rat protiv \u0161kije"},"content":{"rendered":"

Krijum\u010dari sirovog duhana potencijalno su me\u0111u duhovitijim i domi\u0161ljatijim kriminalcima s kojima se Europska unija uhvatila u ko\u0161tac. Prema podacima grani\u010dnih slu\u017ebi, duhan se preko granice prenosi la\u017eno prijavljen kao npr. kokosova vlakna, putne torbe i druge kreativne dosjetke. U \u0160panjolskoj je prona\u0111en ispod po\u0161iljke invalidskih kolica, a u gr\u010dku luku Pirej 23 milijuna cigareta stiglo je iz Vijetnama skriveno u sjedalicama od ratana. EU se za \u0161verc ove robe zainteresirala nakon \u0161to se pokazalo da je ilegalni duhan jedan od izvora prihoda terorizma. Tako je navodno najpoznatiji terorist u saharskoj regiji stekao nadimak “G. Marlboro<\/a>” jer izvor njegovih prihoda le\u017ei u duhanskoj gospodarskoj grani.<\/p>\n

Od kad se pro\u0161le godine Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) po\u010deo sistemati\u010dno baviti rutama i na\u010dinima \u0161verca kao i putevima novca, do\u0161li su do zanimljivih podataka koji su ih ostavili pomalo zbunjenima. Kako sami ka\u017eu “slika jo\u0161 nije potpuna<\/a>, a razlozi ovako velikog pove\u0107anja \u0161verca duhanima nisu jasni” odnosno jo\u0161 im nisu jasni svi uzroci i posljedice koji su doveli do izrazito ra\u0161irene pojave konzumacije “refu\u017eo” (rinfuza) duhana pribavljenog neregularnim putevima. Ve\u0107ini je vjerojatno jasno da je konzumacija duhana pribavljenog neregularnim kanalima usko povezana sa jedne strane s niskim \u017eivotnim standardom, odnosno siroma\u0161tvom, a s druge strane s ekonomskom krizom. Simptomati\u010dno je i da je potro\u0161nja \u0161kije (rezani duhan u rinfuzi koji se pribavlja neformalnim kanalima) najve\u0107a u najsiroma\u0161nijim i krizom najpogo\u0111enijim zemljama, a to su Crna Gora, Srbija, BiH, Poljska, Hrvatska, Slova\u010dka, Albanija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Gr\u010dka i \u0160panjolska.<\/p>\n

Duhan kao problem porezne politike?<\/strong><\/p>\n

Na razini Europe, u 2015. godini, vi\u0161e od 48 posto ukupno konzumiranog rezanog duhana \u010dinila je \u0161kija<\/a>. Najvi\u0161e se konzumira u isto\u010dnoj i jugoisto\u010dnoj Europi. \u0160kija je, prema mi\u0161ljenju slu\u017ebenih instanci, odgovorna za milijune eura izgubljenih u nepla\u0107enim akcizama i porezima. U nabrojenim balkanskim zemaljama gdje se duhan tradicionalno uzgaja, \u010dak 50 posto ukupnog konzumiranog duhana odlazi na \u0161kiju. U Hrvatskoj navodno \u010dak 84,9 posto ukupno konzumiranog duhana \u010dini \u0161kija, a dr\u017eava na tome “izgubi” 88,9 milijuna eura godi\u0161nje. EU ra\u010duna da se radi \u0161verca duhana na porezima godi\u0161nje izgubi milijardu eura.<\/p>\n

Dok OLAF poku\u0161ava spoznati uzroke i posljedice ne\u010dega sasvim o\u010ditoga, EU se tro\u0161i u raspravama<\/a> kako da oporezuje \u0161kiju i kako da stane na kraj \u0161vercu duhana. Najvi\u0161e ih pritom ne mori ta “nejasna slika” popularnosti \u0161kije, ve\u0107 kako organizirati rat protiv nje: autsorsati ga nezavisnim podugovara\u010dima ili bi duhanska industrija trebala biti ta koja \u0107e sprje\u010davati rat. Ili mo\u017eda dr\u017eava treba voditi te akcije, ili kombinacija raznih aktera, smatraju najdiplomatskiji raspolo\u017eeni. \u010cini se da \u0107e te akcije imati istu neu\u010dinkovitu i besmislenu formu kao i one protiv krijum\u010dara ljudima, drogama i ostalo…<\/p>\n

Zlo sive ekonomije?<\/strong><\/p>\n

Pitanje koje se ne postavlja je da li je uop\u0107e mogu\u0107e sprije\u010diti nedopu\u0161teni oblik konzumacije duhana u zemljama gdje se on tradicionalno uzgaja? Jednostranom zabranom<\/a>, zanemaruje se kulturolo\u0161ki aspekt radi \u010dega je ovako postavljena bitka unaprijed izgubljena. I jo\u0161 va\u017enije, ovaj rat treba promatrati kao antisocijalnu mjeru. Naime, pove\u0107anje akciza i davanja na duhan o\u010dito na ovim prostorima nije smanjilo ukupnu potro\u0161nju duhana nego ju je samo preselilo iz regulirane ekonomije u nereguliranu. Plan da se bud\u017eetske rupe nastale mjerama \u0161tednje popune na ovaj na\u010din, \u010dini se ne uspijeva ba\u0161 najbolje. Nije ni \u010dudno, duhan ima va\u017enu psiholo\u0161ku komponentu kod ljudi i mnogi ga koriste “za smirenje” stoga je logi\u010dnije da \u0107e se ljudi vi\u0161e potruditi do\u0107i do jeftinijeg duhana kojeg si mogu priu\u0161titi nego prestati pu\u0161iti.<\/p>\n

Tako\u0111er postoji ovdje jo\u0161 jedan element. Za financiranje terorizma putem \u0161verca duhana ne treba optu\u017eivati pu\u0161a\u010de ve\u0107 dr\u017eavu koja prora\u010dun popunjava pogre\u0161nim politikama. \u0160to se argumenta zdravlja u “ratu protiv pu\u0161enja” ti\u010de, da se pu\u0161enje zaista tretira kao zdravstveni problem, kampanje protiv svodile bi se na vi\u0161e toga od zastra\u0161uju\u0107ih slika na cigaretama, poskupljenja njihove cijene i prera\u010dunavanja<\/a> broja cigareta u izgubljene poreze.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krijum\u010dari sirovog duhana potencijalno su me\u0111u duhovitijim i domi\u0161ljatijim kriminalcima s kojima se Europska unija uhvatila u ko\u0161tac. Prema podacima grani\u010dnih slu\u017ebi, duhan se preko granice prenosi la\u017eno prijavljen kao npr. kokosova vlakna, putne torbe i druge kreativne dosjetke. U \u0160panjolskoj je prona\u0111en ispod po\u0161iljke invalidskih kolica, a u gr\u010dku luku Pirej 23 milijuna cigareta […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19856,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19855"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19861,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19855\/revisions\/19861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19855"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19855"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19855"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19855"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}