{"id":19840,"date":"2017-09-01T07:00:43","date_gmt":"2017-09-01T06:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19840"},"modified":"2021-02-25T10:58:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:03","slug":"opasno-zanimanje-novinara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19840","title":{"rendered":"Opasno zanimanje novinara"},"content":{"rendered":"

Iako te\u0161ko obilje\u017eeno politi\u010dkim sukobima, korupcijskim skandalima i socijalnim problemima, Kosovo zadr\u017eava relativno \u017eivahnu medijsku scenu. No novinarski \u017ear da se ispuni javna funkcija informiranja javnosti nosi i svoje rizike.<\/strong><\/p>\n

Iz pravne perspektive, na Kosovu nema spora oko slobode govora te medijskih i informacijskih sloboda koje su sna\u017eno za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom. Kao i u drugim zemljama, te slobode spominje i Ustav. I to s punim pravom: rije\u010d je o osnovama na kojima se treba graditi mogu\u0107nost gra\u0111ana da se informiraju o doga\u0111ajima koji utje\u010du na njihov \u017eivot te kontroliraju javne du\u017enosnike. Iza tog procesa informiranja nalaze se novinari. No njihov je posao na Kosovu jo\u0161 uvijek presudno obilje\u017een nasiljem, zastra\u0161ivanjem i prijetnjama.<\/p>\n

Prema izvje\u0161taju koji je pro\u0161le godine objavila ameri\u010dka organizacija Freedom House, a koji se bavi slobodom informiranja u svijetu, Kosovo je ozna\u010deno kao “djelomi\u010dno slobodna” zemlja. Udru\u017eenje novinara Kosova je 2015. godine zabilje\u017eilo \u010dak dvadeset i sedam prijetnji smr\u0107u novinarima. No unato\u010d tome, pravosu\u0111e vidno ne uspijeva za\u0161tititi novinare, a time i medijske slobode. Vrlo malen dio slu\u010dajeva prijetnji i zastra\u0161ivanja novinara zavr\u0161io je na sudu, \u0161to bez sumnje poti\u010de daljnje pritiske na medijske radnike.<\/p>\n

U jednom od posljednjih slu\u010dajeva, Parim Olluri, izvr\u0161ni urednik popularnog internetskog portala Insajderi<\/em> koji se \u010desto bavi korupcijom, pretu\u010den je u Pri\u0161tini. Trojica zasad nepoznatih po\u010dinitelja sa\u010dekali su ga 17. augusta ispred njegovog stana u koji se vra\u0107ao u pratnji zaru\u010dnice. Rije\u010d je o uredniku koji je me\u0111u zaslu\u017enima za otkri\u0107e<\/a> afere “Pronto” i objavu niza tajno snimljenih kompromitiraju\u0107ih telefonskih razgovora izme\u0111u visokih du\u017enosnika iz redova Demokratske stranke Kosova (PDK).<\/p>\n

“Zabranjene” teme<\/strong><\/p>\n

Tako\u0111er, biv\u0161a glavna urednica va\u017enog dnevnog lista Z\u00ebri<\/em>, Arbana Xharra, brutalno je pretu\u010dena 13. svibnja ove godine. Iako je \u010desto bila \u017ertva prijetnji, s obzirom na to da se bavi istra\u017eivanjem religijskog ekstremizma na Kosovu, ovo je prvi puta da je do\u017eivjela fizi\u010dki napad. Napad na ovo dvoje novinara izazvao je ogor\u010denje u zemlji, osobito zato \u0161to slu\u010dajevi jo\u0161 uvijek nisu razrije\u0161eni. Vrijedi primijetiti i da su napade na novinare osudili visoki politi\u010dki du\u017enosnici poput predsjednika Hashima Tha\u00e7ija i premijera Ise Mustafe, koji su sami \u010desto bili predmet pisanja novinara.<\/p>\n

No \u0161to je uzrok ovih nedavnih napada? O tome se naveliko spekulira u kosovskoj javnosti. U slu\u010daju Arbane Xharre, doga\u0111aji su navodno povezani s njezinim napu\u0161tanjem novinarske profesije neposredno uo\u010di napada i njezinim priklju\u010divanjem PDK-u. Svi ti doga\u0111aji bili su iznena\u0111uju\u0107i jer je ona u svom novinarskom radu bila \u010desti kriti\u010dar PDK-a, kao i ostalih stranaka, osobito u pitanjima korupcije i vjerskog ekstremizma. Posebno je bila kriti\u010dna prema sada\u0161njem predsjedniku Tha\u00e7iju i aktualnom \u0161efu PDK-a, Kadriju Veseliju, \u010dija je desna ruka postala uo\u010di kampanje za izbore ove godine.<\/p>\n

Prilikom ulaska u stranku izrazila je \u017eelju da “slu\u017ei gra\u0111anima” i bude klju\u010dni kriti\u010dki glas unutar PDK te izrazila nadu da se ta stranka kre\u0107e u novom smjeru u suradnji s predstavnicima Sjedinjenih Dr\u017eava. Dakako, nije bila po\u0161te\u0111ena kritika, osobito na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Dio opozicijskih stranaka i udruga civilnog dru\u0161tva koristio je prema njoj agresivni jezik pun mr\u017enje, a to nije sasvim prestalo ni nakon \u0161to je napadnuta ispred svog stana. U me\u0111uvremenu, nema nikakvih naznaka da je policija bli\u017ee pronala\u017eenju krivaca.<\/p>\n

Materijalna nesigurnost<\/strong><\/p>\n

S druge strane, Parim Olluri je pretu\u010den neposredno nakon \u0161to je na sajtu Insajderi<\/em> objavio \u010dlanak naslovljen “Da je Adem Jashari \u017eiv, danas bi bio korumpirani milijuna\u0161”. Jashari je jedan od osniva\u010da Oslobodila\u010dke vojske Kosova (U\u00c7K) i nacionalni heroj koji je ubijen 1998. u sukobu sa srpskom policijom. Provokativni \u010dlanak bavio se organiziranim kriminalnom biv\u0161ih pripadnika U\u00c7K, a Olluri je u vrijeme objave upozoravao kako \u0107e “Insajderi<\/em> nastaviti pisati o mafija\u0161kim aferama” te kako bi se “Oni trebali bojati nas [jer \u0107emo] nastaviti biti o\u0161tri u borbi protiv korupcije i kriminala svih vrsta”.<\/p>\n

Problemi novinara ne proizlaze samo iz pravne, nego i iz materijale nesigurnosti. Regionalna platforma za medijske slobode i sigurnost novinara pobrojala je izme\u0111u 2013. i sredine 2016. godine 12 fizi\u010dkih napada na novinare i 13 napada na njihovu imovinu. Njihova materijalna nesigurnost \u010dini ih znatno osjetljivijima na razli\u010dite oblike pritisaka. Nesigurnost posla, velik broj potpla\u0107enih radnih sati, nedostatne mogu\u0107nosti obrazovanja i neredovita primanja samo su neki od problema.<\/p>\n

Prema studiji World of Journalism<\/em> objavljenoj u prosincu pro\u0161le godine, 86% kosovskih novinara nema stalni ugovor o radu, \u0161to utje\u010de na njihov svakodnevni rad. S tim povezano pitanje je ono vlasni\u0161tva nad medijima. Velika ve\u0107ina njih je pod kontrolom mo\u0107nih tajkuna, kao \u0161to je naposljetku slu\u010daj i sa Z\u00ebrijem<\/em>. Za mnoge od vlasnika to nije tek poslovni poduhvat. Mediji su uglavnom bliski ovoj ili onoj stranci, i \u010desto se koriste kao platforme za reklamiranje strana\u010dkih tema i kampanja, ovisno o tome kojoj od njih je trenutno sklon vlasnik.<\/p>\n

Ni\u0161ta od ovog nije nepoznato kosovskoj javnosti i \u010desto se diskutira o pravu na informiranje i stanju u medijima, i tiskanim i elektroni\u010dkim. To je naposljetku posljedica duge tradicije sukoba oko ovog pitanja. No razli\u010diti povijesni periodi pred slobodu informiranja stavljaju razli\u010dite izazove. Iako restrikcije uvijek postoje, bilo dru\u0161tvene, politi\u010dke, ekonomske ili kulturne, nije svejedno jesu li one blago izra\u017eene ili su pak o\u0161tre. U tom smislu, napadi na novinare sigurno se ti\u010du svakoga kome je stalo do slobode izra\u017eavanja mi\u0161ljenja i sudjelovanja bez straha u odlukama koje utje\u010du na na\u0161e \u017eivote.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz pravne perspektive, na Kosovu nema spora oko slobode govora, te medijskih i informacijskih sloboda koje su sna\u017eno za\u0161ti\u0107ene nacionalnim zakonodavstvom. Kao i u drugim zemljama, te slobode spominje i Ustav…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":19841,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-19840","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19840"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19840\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36559,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19840\/revisions\/36559"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19840"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19840"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19840"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19840"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}