{"id":1978,"date":"2014-08-04T07:00:26","date_gmt":"2014-08-04T06:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1978"},"modified":"2021-02-25T11:06:24","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:24","slug":"srednja-klasa-u-raljama-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1978","title":{"rendered":"Srednja klasa u raljama \u017eivota"},"content":{"rendered":"

Tematski fokus ovotjednih tekstova je srednjoklasna imaginacija politike. Na postsocijalisti\u010dkom istoku upravo su srednje klase trebale biti onaj historijski subjekt koji \u0107e nas pribli\u017eiti zapadnim vrijednostima i standardu. Slu\u017ee\u0107i kao ideolo\u0161ki agent pacifikacije klasnog sukoba perspektiva srednjih klasa postala je i dominantno o\u010di\u0161te razumijevanja dru\u0161tvenih procesa, zaklon od zaostalih masa i koruptivnih politi\u010dkih elita. Ali, kriza ne jenjava, materijalni uvjeti reprodukcije srednjih klasa nestaju, a njihov simboli\u010dki kapital i ideologemi i dalje strukturiraju okvire rasprava. Pregled situacije zapo\u010dinjemo sa specifi\u010dnostima slovenskog konteksta.<\/strong><\/p>\n

Pisanje o srednjoj klasi za provincijalne sociologe, \u0161to u ulozi znanstvenih istra\u017eiva\u010da \u0161to javnih intelektualaca, predstavlja skoro profesionalnu du\u017enost: gotovo je nemogu\u0107e prona\u0107i sociolo\u0161ku raspravu o stanju stvari, krizi, politi\u010dkom ili dru\u0161tvenom razvoju koja ne bi na ovaj ili onaj na\u010din spominjala srednju klasu. U provincijalnoj sociolo\u0161koj imaginaciji skoro pa mitski pojam srednje klase predstavlja ishodi\u0161te svake dru\u0161tvene kritike i inspiraciju za sva dru\u0161tveno-politi\u010dka nastojanja: srednja klasa nastupa kao garant dru\u0161tvene stabilnosti i demokracije; u ekonomskom smislu kao garant potro\u0161nje potrebne za ekonomski rast i kao subjekt kreativnosti i inovativnosti potrebnih za razvoj; u kulturnom smislu kao nosioc progresivnih gra\u0111anskih vrijednosti i navodno sofisticiranog ukusa (u suprotnosti s navodno vulgarnim i desni\u010darskoj demagogiji sklonim masama).<\/p>\n

Iz te perspektivi dru\u0161tvena kritika izri\u010de se sa\u00a0stajali\u0161ta srednje klase<\/i>: problem ekonomske krize odnosno mjera \u0161tednje i rezova u javnom sektoru, npr., nije toliko u op\u0107oj socijalnoj devastaciji ve\u0107 u tome da te mjere uni\u0161tavaju uvjete materijalne i simboli\u010dke reprodukcije srednje klase i time blokiraju razvoj demokratskih i liberalnih vrijednosti \u0161to onda navodno otvara prostor za desni\u010darski ekstremizam, ugro\u017eava dru\u0161tvenu stabilnost i demokraciju, itd. Iako realnopostoje\u0107a, prijetnja desni\u010darskog ekstremizma u tim ideolo\u0161kim narativima djeluje kao zamjena za kritiku kapitalizma kao takvog, jer s druge strane (realnog ili prividnog) desni\u010darskog ekstremizma u srednjoklasnoj i sociolo\u0161koj imaginaciji se ne nalazi dru\u0161tvo slobodno udru\u017eenih ljudi nego stabilna i ure\u0111ena (kapitalisti\u010dka) liberalna demokracija.<\/p>\n

Danas je u medijskom i politi\u010dkom diskursu pozivanje na srednju klasu kao nosioca i garanta razvoja, mira, sigurnosti, stabilnosti, blagostanja, razvoja i demokracije postalo sasvim samorazumljivo, me\u0111utim ako odnos prema srednjoj klasi pogledamo iz povijesne perspektive ta samorazumljivost brzo i\u0161\u010dezne. Naime, u modernisti\u010dkoj literaturi i kriti\u010dkoj teoriji 20. stolje\u0107a srednja klasa bila je izvor sumnje i predmet denuncijacija: malogra\u0111anstvo, \u0161to je nekad bio naziv za srednju klasu, bilo je, ako ne ve\u0107 kao eksplicitna psovka, kori\u0161teno kao kritika uskih pogleda na svijet, predrasuda, konformizma, represivnog dru\u0161tvenog morala i sl. Kako je mogu\u0107e da je do\u0161lo do takve transformacije?<\/p>\n

Formiranje srednje klase u socijalizmu<\/strong><\/p>\n

U (polu)perifernom postsocijalisti\u010dkom kontekstu srednja klasa povijesno se formirala u socijalisti\u010dkim dru\u0161tvenim uvjetima, tj. u uvjetima znatno druk\u010dijim od uvjeta formacije i razvoja malogra\u0111anstva na Zapadu. Staro, predratno malogra\u0111anstvo u revoluciji je eksproprijirano i kasnije dru\u0161tveno marginalizirano. Ako se ograni\u010dimo na primjer Slovenije: dok je partija kontrolirala politi\u010dku vlast, ekonomiju i klju\u010dne institucije dru\u0161tvene reprodukcije (institucije koje se danas nazivaju javnim sektorom), preostaci nekada\u0161njeg malogra\u0111anstva bili su ograni\u010deni na nekoliko kulturnih institucija i knji\u017eevnost (gdje su razvijali disidentske poglede i kritiku socijalizma).<\/p>\n

Paralelno se \u0161irenjem i razvojem industrijske proizvodnje koja je trebala sve vi\u0161e stru\u010dnih i tehni\u010dkih kadrova, kao i institucija dru\u0161tvene reprodukcije (zdravstvo, \u0161kolstvo, socijalne institucije) formirala i nova \u201csrednja klasa\u201d: menad\u017eeri, politi\u010dari, birokrati, in\u017eenjeri, znanstvenici, profesori, pravnici, lije\u010dnici, socijalni radnici\u2026 U \u0161ezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stolje\u0107a osnovni cilj ve\u0107ine stanovni\u0161tva Slovenije bio je izbje\u0107i \u201cproletersko stanje,\u201d naporni i rutiniziran rad u industriji ili poljoprivredi, \u0161to u uvjetima dostupnih stanova u gradovima, pune zaposlenosti i besplatnog visokog obrazovanja nije bilo te\u0161ko. Tim procesom se po\u010dela uspostavljati i odre\u0111ena kulturna odnosno simboli\u010dka distanca izme\u0111u nove srednje i klasi\u010dne, industrijske radni\u010dke klase, koja se dodatno zao\u0161trava uvozom industrijske radne snage iz siroma\u0161nih ruralnih podru\u010dja BiH i Srbije.<\/p>\n

U osamdesetima, kad socijalisti\u010dki sustav ulazi u krizu, kad se pojavljuje hiperinflacija, naru\u0161ava politi\u010dka hegemonija Saveza komunista i raste nezaposlenost, kao novi politi\u010dki subjekti, spasitelji i nosioci progresa javljaju se upravo frakcije kako stare tako i nove srednje klase. Po\u010detkom devedesetih organiziraju se u mno\u0161tvo novih stranaka. Dok stranke starog malogra\u0111anstva i njihovih simpatizera predstavljaju desni (izrazito nacionalisti\u010dki, revan\u0161isti\u010dki i neoliberalni), stranke nove, mlade socijalisti\u010dke inteligencije te reformiranih komunista i \u201ccrvenih direktora\u201d predstavljaju lijevi (politi\u010dki liberalni i ekonomski socijaldemokratski) dio politi\u010dkog prostora. Ali jo\u0161 va\u017enije od razlika izme\u0111u tih stranaka su njihove srodnosti: antikomunizam, zazor od masovne politike, implicitan klasni prijezir i simboli\u010dko distanciranje od proletarijata. Jedina politi\u010dka pozicija s koje je mogu\u0107e nastupati s takvim stavovima je upravo pozicija srednje klase: kao navodne intelektualne i kulturne elite, subjekta politi\u010dkog upravljanja u kojem mase figuriraju kao pasivni objekt. U toj perspektivi, razvoj parlamentarne politike u Sloveniji mo\u017eemo sagledati i kao razvoj tehnologija upravljanja (dr\u017eavom, populacijom, javnim institucijama).<\/p>\n

Promjena klasne strukture<\/strong><\/p>\n

U tako postavljenom okviru srednja klasa mo\u017ee postati nosioc dru\u0161tvenog razvoja. Ali ne radi se samo o procesima simboli\u010dke dominacije i hegemonije, nego i o procesima promjena u dru\u0161tvenoj \u201cbazi\u201d. Naime, proces deindustrijalizacije koji je u socijalizmu po\u010deo kao spontani egzodus iz te\u0161kih uvjeta proleterskog \u017eivota, u devedesetima se dovr\u0161ava kao devastacija nacionalne industrije putem privatizacije, uvo\u0111enjem kapitalisti\u010dke konkurencije i \u201cotvaranjem svijetu\u201d. Sukladno tome, mijenja se i klasna struktura slovenskog dru\u0161tva: materijalne razlike izme\u0111u srednje i radni\u010dke klase drasti\u010dno se pove\u0107avaju, rast nezaposlenosti disproporcionalno poga\u0111a industrijsku radni\u010dku klasu i poku\u0161aj pronalaska posla u javnom sektoru, kad to postaje jedna od rijetkih mogu\u0107nosti osiguravanja materijalno stabilnog i sigurnog \u017eivota, iz slobodnog izbora se sve vi\u0161e pretvara u egzistencijalnu nu\u017enost (druga opcija je nezaposlenost, prekarnost ili potpla\u0107enost u privatnom sektoru).<\/p>\n

Stvari se dodatno zao\u0161travaju u posljednjih desetak godina, posebno sa dolaskom krize. U doba fiskalne \u0161tednje, ni srednja klasa si ne mo\u017ee vi\u0161e priu\u0161titi mirnu i stabilnu reprodukciju \u2013 realnosti kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva kona\u010dno dohva\u0107aju i nosioce progresa i liberalnih vrijednosti. Rezultat toga su politi\u010dka (rapidno uzmicanje i propadanje novih liberalnih stranaka) i egzistencijalna panika unutar srednje klase. O prvoj sam ve\u0107 pisao na\u00a0Biltenu<\/a>, tako da \u0107u se ovaj put posvetiti drugoj.<\/p>\n

Srednjoklasne anksioznosti<\/strong><\/p>\n

Prvenstveno se radi o anksioznosti u odnosu prema dr\u017eavi. Dr\u017eava je instanca koja je srednjoj klasi u Sloveniji u prethodnih dvadeset godina nudila mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja, socijalizacije i reprodukcije njene simboli\u010dke hegemonije u javnom prostoru. Politi\u010dari, stru\u010dnjaci, pravnici i profesori, koje smo u to vrijeme gledali na televiziji ili \u010ditali o njima u novinama, bili su pripadnici ovog ili onog etabliranog urbanog malogra\u0111anskog klana. Taj udoban i miran na\u010din \u017eivota je kroz desetlje\u0107a prouzrokovao i odre\u0111eni, tipi\u010dno malogra\u0111anski, pogled na dr\u017eavu: dr\u017eavu kao univerzalnu instituciju koja pomiruje partikularne interese u op\u0107e dobro \u2013 i tko je vi\u0161e pozvan da slu\u017ei op\u0107em dobru od samoproklamirane intelektualne i kulturne malogra\u0111anske elite? Za razliku od radnika, sindikata, nezaposlenih, migranata i ostalih \u201cinteresnih grupa\u201d koji navodno vide samo svoje partikularne interese, prosvije\u0107eni pravnici, ovi ili oni stru\u010dnjaci i liberalni politi\u010dari navodno vide cjelinu i mogu njome harmoni\u010dki upravljati. Srednja klasa tome sukladno\u00a0obo\u017eava<\/a>\u00a0mirne, trijezne, eti\u010dke politi\u010dke figure: nekada Janeza Drnov\u0161eka, danas Mira Cerara.<\/p>\n

S tog stajali\u0161ta, jedini razlog trenutnog raspadanja dr\u017eave i permanentne politi\u010dke krize mo\u017ee biti neka bolest, neka zaraza, koja dr\u017eavu pro\u017edire iznutra: korupcija. Gaspar Miklos Tamas je u jednom predavanju<\/a> precizno izdvojio osnovnu egzistencijalnu predispoziciju provincijalne srednje klase: srednja klasa sanja dr\u017eavu. Ali u slu\u010daju Slovenije u posljednjih deset godina ti su se snovi pretvorili u no\u0107nu moru. Kako u Ljubljani danas prepoznati malogra\u0111anina? Po tome \u0161to na protestima vi\u010de da nam je netko \u201cukrao dr\u017eavu,\u201d a \u201cnama\u201d zna\u010di nerealiziranim liberalnim politi\u010darima, re\u017eimskim umjetnicima, direktorima javnih kulturnih institucija, humanisti\u010dkim profesorima i odvjetnicima. Dok za radni\u010dku klasu kontakt s dr\u017eavom ve\u0107 vi\u0161e od dvadeset godina ne predstavlja puno vi\u0161e od policijskog\u00a0uznemiravanja, poni\u017eavanja u uredu za zapo\u0161ljavanje, birokratske arogancije i politi\u010dkog cinizma. Bez obzira na to, anksioznost oko gubljenja dr\u017eave u srednjoj klasi se pretvara u\u00a0o\u010dajnu borbu<\/a>\u00a0protiv korupcije i za povratak liberalnih vrijednosti, etike i politi\u010dke kulture.<\/p>\n

Pored nastojanja na politi\u010dkom podru\u010dju (mani\u010dno ustanovljavanje novih stranaka i kolumnisti\u010dke ofenzive za politi\u010dku etiku i kulturu), druga dimenzija aktivnog rje\u0161avanja malogra\u0111anske anksioznosti je borba protiv klijentelizma u javnim institucijama. Po\u0161to su mla\u0111e generacije srednje klase zbog kriznog zakona koji zabranjuje novo zapo\u0161ljavanje u javnim institucijama osu\u0111ene na prekarni \u017eivot na institucionalnoj margini, njihov osnovni borbeni uzvik postaje pozitivna selekcija. To naravno pretpostavlja fleksibilizaciju rada ne samo na rubovima, nego i unutar javnih institucija, koja bi omogu\u0107ila lak\u0161e otpu\u0161tanje, \u0161to bi pru\u017eilo ve\u0107e \u0161anse za zapo\u0161ljavanje onih, kojima je to sad onemogu\u0107eno i koji se svojom borbom za pozitivnu selekciju spontano pretvaraju u\u00a0udarne jedinice<\/a>\u00a0neoliberalnih ekonomskih politika.\u00a0Duboko usa\u0111eni prijezir prema masama (tj. prosje\u010dnim ljudima, obi\u010dnim radnicima) i mla\u0111im generacijama srednje klase, iako su strukturno proletarizirane, onemogu\u0107ava razvoj klasne solidarnosti i dovodi do odre\u0111ene generacijske podjele politi\u010dkog rada: dok se srednja klasa u poznijoj \u017eivotnoj dobi na svojim utabanim pozicijama unutar dr\u017eavne uprave i javnih institucija osje\u0107a opkoljeno napreduju\u0107om korupcijom i bori se za etiku i vrijednosti iznutra, mla\u0111i pripadnici srednje klase u maniri hipsterske verzije maoizma opkoljuju javne institucije izvana.<\/p>\n

Kao popratni u\u010dinak materijalnih i egzistencijalnih gr\u010deva srednje klase u Sloveniji javlja se pored obrata od malogra\u0111anstva kao nosioca retrogradnog morala i dru\u0161tvenog konformizma ka srednjoj klasi kao nosiocu progresivnih vrijednosti i demokratske kulture jo\u0161 jedan vratolomniji obrat: dok su se sredinom 20. stolje\u0107a za odvra\u0107anje opasnosti od masovne demokracije i revolucioniranja proizvodnih odnosa brinuli fa\u0161isti, sad se brine liberalna srednja klasa, koja mase vidi kao kulturno i intelektualno zaostale, inferiorne, kolektivisti\u010dke, nacionalisti\u010dke i – tu se krije ideolo\u0161ka efektivnost tog preokreta – time potencijalno fa\u0161istoidne. \u010cak i ako borba liberalnih srednjih klasa za dobru i eti\u010dku politiku nekim \u010dudom uspije, u politici prosvije\u0107enih tehnokrata ne\u0107e biti mjesta za one sa druge strane srednjoklasne kulturne distinkcije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pisati o srednjoj klasi za provincijalne sociologe, \u0161to u ulozi znanstvenih istra\u017eiva\u010da \u0161to javnih intelektualaca, predstavlja skoro profesionalnu du\u017enost…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1982,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[66],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[15],"class_list":["post-1978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-klasa","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1978"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36856,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978\/revisions\/36856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1978"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1978"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1978"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1978"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}