{"id":19717,"date":"2017-08-23T07:00:28","date_gmt":"2017-08-23T06:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19717"},"modified":"2021-02-25T10:58:05","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:05","slug":"studentsko-stanovanje-u-doba-poduzetnickih-sveucilista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19717","title":{"rendered":"Studentsko stanovanje u doba poduzetni\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Studiranje u velikim rumunjskim gradovima donosi znatne financijske brige studentima koji u njima nemaju prebivali\u0161te. Dok me\u0111u tim gradovima postoje ve\u0107e ili manje razlike koje se odnose na studentski smje\u0161taj, primjerice u uvjetima stanovanja ili cijenama, va\u017enije je istaknuti da studenti na svim rumunjskim univerzitetima osje\u0107aju posljedice kako komercijalizacije \u0161kolstva, tako i tr\u017ei\u0161ne regulacije problema stanovanja.<\/strong><\/p>\n

Nakon pada socijalizma, stambena situacija u Rumunjskoj se drasti\u010dno pogor\u0161ala. Stambene jedinice koje su bile u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu privatizirane su (naravno, kupci su ve\u0107inom bili biv\u0161i “stanari” tih dr\u017eavnih stanova), a uslijed \u0161ok terapije koja je vrlo brzo uslijedila nije se puno gradilo. Devedesete godine su tako obilje\u017eene stagnacijom stambenog fonda, dok je dvijetisu\u0107itih, ulaskom Rumunjske u Europsku uniju, gra\u0111evinski sektor \u017eivnuo. Blagi porast \u017eivotnog standarda i rastu\u0107a potra\u017enja za stanovima i\u0161li su na ruku privatnim gra\u0111evinskim firmama. Ubrzo je izbijanjem ekonomske krize zaustavljena ekspanzija ovog sektora. Prihodi radnika i umirovljenika smanjili su se za 25 posto, mnogi su se suo\u010dili s nemogu\u0107no\u0161\u0107u otpla\u0107ivanja stambenih kredita, a generalni problem nedostatka stambenog prostora ostao je nerije\u0161en. On se itekako odra\u017eava i na studentsku populaciju, osobito u kontekstu u kojemu su univerziteti sve vi\u0161e okrenuti tr\u017ei\u0161tu i sve se manje na obrazovanje gleda kao na javno dobro.<\/p>\n

Svi presti\u017eni i mladima privla\u010dni rumunjski univerziteti nalaze se u gradovima koji su prema izvje\u0161taju Svjetske banke iz 2008. kategorizirani kao stupovi rasta rumunjske ekonomije. Tako najve\u0107i dio studenata gravitira univerzitetima u Cluju, Temi\u0161varu ili Ia\u015fiju, gradovima koji nemaju samo va\u017enu ekonomsku funkciju, ve\u0107 i status tradicionalnih historijskih “metropola”. Ti gradovi su znatno atraktivniji za studentsku populaciju nego li radni\u010dki gradovi razvijeni u socijalizmu (primjerice Piole\u015fti, Gala\u021bi, Bra\u0219ov). Tako trenutni razmje\u0161taj univerziteta ima svoje korijene u nejednakom historijskom razvoju zemlje. Danas se ta nejednakost o\u010dituje u tome \u0161to samo deset od 42 okruga proizvode oko 60 posto BDP-a i zapo\u0161ljava oko 85 posto radne snage. Ako BDP po glavi stanovnika uzmemo kao pokazatelj razvijenosti rumunjskih gradova, tada bismo razvijenijim mogli smatrati one s 10 tisu\u0107a eura per capita<\/em>, a siroma\u0161nijim i slabije razvijenim one sa skromnim iznosom od tri tisu\u0107e eura per capita<\/em>.<\/p>\n

Studiranje u Cluju, najskupljem rumunjskom gradu<\/strong><\/p>\n

Cluj je drugi po veli\u010dini grad u Rumunjskoj, odmah iza Bukure\u0161ta i iznimno je privla\u010dan mladima zbog svoje \u017eivahne umjetni\u010dke i kulturno-dru\u0161tvene scene. U njemu se nalazi jedan od najboljih rumunjskih univerziteta, Babe\u0219<\/em>–Bolyai<\/em>\u00a0(UBB), najve\u0107i po broju upisanih studenata \u2013 360 tisu\u0107a studenata na dvadeset i jednom fakultetu. Na sve njih ide 12 tisu\u0107a mjesta (ne soba) u domovima UBB-a, \u0161to je najbla\u017ee re\u010deno, nedovoljno. Smje\u0161tajni kapaciteti se gotovo uop\u0107e nisu pove\u0107ali ve\u0107 trideset godina, a broj upisanih studenata nakon pada re\u017eima se utrostru\u010dio. Radi se o transformaciji univerziteta u “tvornicu diploma”, kako se \u010desto naziva zaokret prema poduzetni\u0161tvu u visokom \u0161kolstvu i shva\u0107anje studenata kao klijenata, a ne korisnika javnih usluga i socijalnih usluga.<\/p>\n

Iako je Rumunjska zemlja s najmanje visoko obrazovanih me\u0111u 27 \u010dlanica EU-a, marketizacija obrazovanja i inflacija broja studenata pro\u0161irila je nostalgiju za meritokratskim elementima socijalisti\u010dkog sistema u kojem su samo “najbolji” (a ne najbogatiji) zavr\u0161avali na fakultetima. Nadalje, kao posljedica velike antikorupcijske kampanje vezane uz zavr\u0161ni ispit nakon srednje \u0161kole (BAC<\/em>) koji je potrebno pro\u0107i za upis na fakultet, te uslijed demografskog pada, broj upisanih studenata pao je za gotovo 50 posto od po\u010detka ekonomske krize 2008. Iako javni univerziteti zara\u0111uju na upisanim studenatima, oni ne ula\u017eu u gradnju novih studentskih domova i ne rade na pro\u0161irenju dostupnosti subvencioniranog smje\u0161taja. To zna\u010di da je dobar dio studenata primoran tra\u017eiti privatni smje\u0161taj, \u0161to u nekim gradovima, primjerice u Cluju, doprinosi sna\u017enoj ekspanziji potra\u017enje za privatnim smje\u0161tajem i rastu cijena. Tako je Cluj <\/a>nedavno sa svojim vrtoglavim cijenama (najma i kupovine) stanova prema\u0161io i Bukure\u0161t, \u0161to je rezultiralo pokretanjem prvog udru\u017eenja podstanara u Rumunjskoj.<\/p>\n

Ve\u0107ina domova koju UBB osigurava bila je obnavljana i vi\u0161e ne izgleda sablasno, ali uvjeti stanovanja ostali su nepodno\u0161ljivi jer ve\u0107ina domova podrazumijeva smje\u0161taj u \u010detverokrevetnim sobama sa samo jednom zajedni\u010dkom kuhinjom i kupaonicom na cijelom katu, odnosno na osamdesetak ljudi. Takav smje\u0161taj student pla\u0107a oko 25 eura mjese\u010dno, a cijena raste kada se \u017eivotni uvjeti ondje malo unaprijede. Za dvokrevetnu sobu s malom kuhinjom i zajedni\u010dkom kupaonicom cijena varira \u2013 od 35 do 80 eura dok najjeftinija soba u privatnom najmu (jedna od \u010detiri u \u010detverosobnom stanu) ne mo\u017ee ko\u0161tati manje od 150 eura, bez uklju\u010denih re\u017eija koje su ina\u010de tro\u0161kovi oko kojih korisnici domova ne moraju brinuti.<\/p>\n

Nadalje, pravo na smje\u0161taj u domu imaju samo studenti \u010dije \u0161kolovanje “subvencionira” dr\u017eava, dakle oni koji ne pla\u0107aju \u0161kolarine, ili socijalno ugro\u017eeni studenti. Ve\u0107ina studenata koja ima obavezu pla\u0107anja \u0161kolarine mora svoj smje\u0161taj tra\u017eiti po privatnim domovima ili kod privatnih iznajmljiva\u010da. Dakle, privatni studentski domovi mogu biti opcija, i ondje su uvjeti \u017eivota naj\u010de\u0161\u0107e sre\u0111eniji nego u javnim, ali oni su, naravno, skuplji. U slu\u010daju Cluja, koliko god \u017eivot u studentskim domovima bio daleko od idealnog, njihovi skromni kapaciteti za ve\u0107inu i dalje predstavljaju puno bolje rje\u0161enje od dereguliranog rentijerskog tr\u017ei\u0161ta u gradu s najve\u0107im \u017eivotnim tro\u0161kovima u zemlji.<\/p>\n

Kroni\u010dni nedostatak smje\u0161taja<\/strong><\/p>\n

Situacija u Bukure\u0161tu ne razlikuje se drasti\u010dno i tako\u0111er je odre\u0111ena fundamentalnim problemom nedovoljnih smje\u0161tajnih kapaciteta studentskih domova. U glavnom gradu Rumunjske studira ne\u0161to iznad 200 tisu\u0107a studenata, dok je mjesto u dr\u017eavnom studentskom domu osigurano za njih tek 35 tisu\u0107a te jo\u0161 par tisu\u0107a u privatnom. O\u010digledno, razlika izme\u0111u ponude i potra\u017enje je ogromna. Dok su cijene i uvjeti javnih domova prili\u010dno sli\u010dni onima iz Cluja koje smo gore opisali, privatni domovi se isti\u010du boljim uvjetima, ali i vi\u0161im cijenama. Ondje se za sobu za jednu osobu u privatnom domu pla\u0107a oko 250 eura mjese\u010dno. Zanimljivo, toliko se pla\u0107a i za iznajmljeni jednosobni stan, s tom razlikom da u privatnom domu nema dodatnih tro\u0161kova poput komunalija i re\u017eija. Kako ti privatni domovi nude i pogodnosti poput praonice, kantine ili parkirnih mjesta, unato\u010d visokoj cijeni, ispadaju podno\u0161ljivija opcija od privatnih stanova.<\/p>\n

Sli\u010dno je i u Temi\u0161varu i Ia\u015fiju, preostalim povijesno va\u017enim univerzitetskim sredi\u0161tima: dok u Temi\u0161varu studira 40 tisu\u0107a studenata, a samo je za 10 tisu\u0107a osiguran studentski dom (opet uz mali broj mjesta u privatnim domovima), Ia\u015fi ima preko 50 tisu\u0107a studenata, a nudi 20 tisu\u0107a kreveta. Oduzmimo, dakako, studente koji studiraju u mjestu stanovanja i svejedno \u0107emo imati tisu\u0107e, ako ne i desetke tisu\u0107a studenata koji su prisiljeni privatno iznajmljivati. \u010cak i kada razlika izme\u0111u ponude i potra\u017enje nije spektakularno velika, trebamo uzeti u obzir da se studenti \u010desto samoeliminiraju iz procesa natjecanja za subvencionirani smje\u0161taj jer ih obeshrabruje kvota i kriteriji odabira koji \u010desto u prvi plan stavljaju prosjek ocjena po semestru, dok socioekonomski kriteriji igraju marginalnu ulogu.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, ako razmotrimo \u010dinjenicu da se na dr\u017eavnoj razini nudi, prema podacima Ministarstva obrazovanja, oko 107 tisu\u0107a mjesta u javnim studentskim smje\u0161tajima, a da studira preko 530 tisu\u0107a studenata, zamijetit \u0107emo ogroman jaz izme\u0111u trenutne potrebe i onog \u0161to je ponu\u0111eno. Potreba za javnim ulaganjem u stambenu infrastrukturu namijenjenu studentima je ogromna. Ona je odraz dva problema. Prvi je izuzetno niska razina ulaganja u obrazovni sustav uop\u0107e. Iako je na\u010delna odluka da se za obrazovanje izdvaja 6 posto BDP-a, iz godine u godinu politi\u010dari to uspijevaju srozati na izme\u0111u 2 i 3,7 posto, smje\u0161taju\u0107i tako Rumunjsku na zadnje mjesto me\u0111u zemljama Europske unije po investiranju u obrazovanje. Drugi problem se krije u ideolo\u0161kom pomaku u razumijevanju obrazovnog procesa, kojeg se vi\u0161e ne percipira kao javno dobro ve\u0107 kao profitno usmjerenu uslu\u017enu djelatnost. Rezultat djelovanja tih faktora je otu\u017ena i depresivna slika rumunjskog studentskog stanovanja.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon pada komunizma, stambena situacija u Rumunjskoj se drasti\u010dno pogor\u0161ala. Stambene jedinice koje su bile u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu privatizirane su (naravno, kupci su ve\u0107inom bili biv\u0161i “stanari” tih dr\u017eavnih stanova), a uslijed \u0161ok terapije koja je vrlo brzo uslijedila nije se puno gradilo…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19727,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63,259],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[251],"class_list":["post-19717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-stanovanje","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19717"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19754,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19717\/revisions\/19754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19717"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19717"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19717"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19717"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}