{"id":19709,"date":"2017-08-21T07:00:04","date_gmt":"2017-08-21T06:00:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19709"},"modified":"2021-02-25T10:58:06","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:06","slug":"socijalno-neosjetljivo-studentsko-stanovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19709","title":{"rendered":"Socijalno neosjetljivo studentsko stanovanje"},"content":{"rendered":"

Uvjerljivost mita o obrazovanju kao polju odre\u0111enom meritokratskim kriterijima blijedi uslijed sna\u017enih procesa komercijalizacije \u0161kolstva.\u00a0<\/strong>Ta je tendencija itekako vidljiva u hrvatskom visokom \u0161kolstvu, gdje, unato\u010d popularnom dojmu da “danas svatko mo\u017ee studirati”, ja\u010daju mehanizmi isklju\u010divanja socijalno deprivilegiranih.<\/strong><\/p>\n

Potreba za stalnim mjestom stanovanja danas je naj\u010de\u0161\u0107e predstavljena kao individualna potreba do \u010dijeg se zadovoljenja dolazi putem tr\u017ei\u0161ta. Stan je poput bilo kojeg drugog ekonomskog resursa ne\u0161to \u0161to se kupuje, prodaje ili iznajmljuje sukladno trenutno va\u017ee\u0107im tr\u017ei\u0161nim uvjetima. Dok za jedne predstavlja izvor profita i kontrole, za druge je stanovanje ekonomski teret. Rje\u0161avanje stambenog pitanja krucijalno je za studente koji bi \u017eeljeli studirati izvan mjesta prebivali\u0161ta te predstavlja prepreku u odlasku na studij onima me\u0111u njima koji potje\u010du iz obitelji slabijeg financijskog stanja. Tijekom studija ova stavka je izvor stalnog stresa i anksioznosti zbog neprekidnog kalkuliranja vezanog za mogu\u0107nosti vlastitih uzdr\u017eavatelja, kombiniranja posla i studija, i\u0161\u010dekivanja rezultata natje\u010daja za smje\u0161taj u domu i smi\u0161ljanja alternative u slu\u010daju da taj zahtjev bude odbijen.<\/p>\n

Iako je taj udio malen, dio problema studentskog smje\u0161taja rje\u0161ava dr\u017eava, prije svega kroz mre\u017eu javnih studentskih domova. No pravo na taj tip smje\u0161taja u Hrvatskoj imaju samo redoviti studenti, dok ga vi\u0161e od 40 tisu\u0107a (27,6 posto studentske populacije u 2015.\/2016.) izvanrednih studenata ne ostvaruje, bez obzira na to \u0161to mnogi od njih pripadaju socijalno ugro\u017eenim skupinama. Podjednako \u0107e iz utrke ispasti i oni za koje se poka\u017ee da imaju odre\u0111enu anomaliju u po\u0161tivanju strogih procedura bolonjskog programa, npr. nisu skupili dovoljan broj ECTS-bodova, mijenjali su studij ili su upisali mirovanje godine.<\/p>\n

Premda bi stanovanje u domu trebalo biti financijski oslonac studentima koji dolaze iz materijalno ugro\u017eenijih obitelji, kriteriji za dodjelu tog benefita poprili\u010dno su socijalno neosjetljivi: prilikom apliciranja na natje\u010daje najvi\u0161e se bodova prikupi na temelju izvrsnosti i prosjeka ocjena, a bodovi koji se mogu dobiti na osnovu posebnog socio-ekonomskog statusa dolaze tek kao dodatni. K tome, prethodnih su godina neki od kriterija bodovanja po socijalnom statusu izba\u010deni iz natje\u010daja, npr. vi\u0161e se ne dodjeljuju bodovi za svakog nezaposlenog roditelja. Istra\u017eivanje EUROSTUDENT<\/a> (2011.) pokazuje da su u studentskim domovima znatno \u010de\u0161\u0107e smje\u0161teni studenti sveu\u010dili\u0161nih studija (koji uglavnom dolaze iz obitelji srednjih i vi\u0161ih primanja), \u010diji su tro\u0161kovi manji nego tro\u0161kovi studenata stru\u010dnih studija, izvanrednih studenata, studenata s djecom. Iz svega ovoga vidimo da je natje\u010daj za dom zapravo dopunski mehanizam klasno determiniranom obrazovnom sustavu koji samo perpetuira klasne nejednakosti u dru\u0161tvu, umjesto da ih poku\u0161ava reducirati.<\/p>\n

Produblj<\/strong>i<\/strong>v<\/strong>a<\/strong>nje klasnih razlika<\/strong><\/p>\n

Studentski dom trebao bi studentima osigurati pristojno okru\u017eenje za u\u010denje i olak\u0161ati probleme s ku\u0107nim bud\u017eetom, no razlike u kvaliteti smje\u0161taja variraju od objekta do objekta, od grada do grada, a cijene, ovisno o gradu, dosti\u017eu i cijene najma privatnog stana. Smje\u0161tajni objekti razlikuju se po kategorijama – ni\u017ea kategorija ima ni\u017eu cijenu i ni\u017eu kvalitetu, a studenti se raspore\u0111uju sukladno broju bodova – oni s ve\u0107im brojem bodova (odnosno, oni s ve\u0107im prosjekom ocjena) dobivaju bolji smje\u0161taj. Takav pak na\u010din raspodjele dodatno pridonosi socijalnom raslojavanju me\u0111u studentima.<\/p>\n

Uz to dodajmo da smje\u0161tajni kapaciteti studentskih domova ni izdaleka nisu dovoljni da pokriju potra\u017enju, npr. ukupni kapacitet zagreba\u010dkih domova namijenjen redovitim studentima je 6.952 mjesta, a na ovogodi\u0161nji natje\u010daj pristigla je 9.891 molba. U Hrvatskoj studentski domovi nude ukupno 11.332 mjesta u 12 gradova, a nedostatak smje\u0161tajnih kapaciteta poku\u0161ava se nadomjestiti tako \u0161to se dijelu studenata omogu\u0107ava smje\u0161taj i u slobodnim kapacitetima u\u010deni\u010dkih domova \u2013 no radi se o tek 1.326 mjesta na razini Hrvatske. Pored toga Ministarstvo znanosti i obrazovanja svake godine putem natje\u010daja dodjeljuje subvenciju u iznosu od 200 kuna mjese\u010dno odre\u0111enom broju studenata podstanara. Kriteriji su isti kao kriteriji natje\u010daja za dom, broj potpora je jako mali (ukupno 2.035 podijeljenih potpora na 11 gradova), a iznos gotovo zanemariv naspram cijena smje\u0161taja. Manjak smje\u0161tajnih kapaciteta puno je o\u010digledniji, a konkurencija ve\u0107a u manjim gradovima, gdje se studenti \u010desto i ne prijavljuju na natje\u010daj, uvjereni da ne mogu konkurirati.<\/p>\n

U Osijeku, \u010detvrtom po veli\u010dini gradu u Hrvatskoj, studira oko 10 posto ukupne hrvatske studentske populacije (17 tisu\u0107a studenata). Osje\u010dko sveu\u010dili\u0161te ima dva studentska doma \u2013 unato\u010d nedavnim obnovama starijeg doma (koji sada izgleda novije), me\u0111u tamo\u0161njim studentima oni su poznati kao “stari” i “novi” – s ukupno ne\u0161to vi\u0161e od 600 mjesta naspram 1.700 prijavljenih na natje\u010daj za 2017.\/2018. godinu. U “starom” je domu nedavnom obnovom kapacitet smanjen s 256 na 193 mjesta zbog ugra\u0111ivanja kupaonica izme\u0111u dvaju soba umjesto dotada\u0161njih zajedni\u010dkih po katu. Osim toga, nakon obnove studenti su ostali zate\u010deni zna\u010dajnim poskupljenjem: mjese\u010dno iznosi 500 kn, umjesto dosada\u0161njih 300 kn (dakle 70-ak eura umjesto 40). “Novi” dom je uvijek slovio kao solidan, ali je lo\u0161e odr\u017eavan: prozori koji se ne mogu otvoriti, za\u010depljeni odvodi, problemi s ventilacijom i grijanjem, nestanci tople vode i sl. bili su \u010desta pojava. Me\u0111utim, za mnoge kojima je te\u0161ko podnositi tro\u0161kove privatnog stana prihvatljivija opcija bi bili ovakvi, lo\u0161iji, uvjeti za manju cijenu.<\/p>\n

Studentsko podstanarstvo \u2013 uvod u muku stanovanja<\/strong><\/p>\n

Onima koji nisu imali sre\u0107u ostvariti pravo na smje\u0161taj u domu preostaje potraga za privatnim smje\u0161tajem. Ako se jo\u0161 malo zadr\u017eimo na slu\u010daju grada Osijeka, najskuplja varijanta, \u017eivjeti kao samac podstanar, zna\u010di pla\u0107anje stana od tisu\u0107u do tisu\u0107u petsto kuna bez tro\u0161kova re\u017eija. Druga, ne\u0161to prihvatljivija opcija, je dijeliti stan s drugim studentima, jer cijena stanarine iznosi oko 100 eura po osobi plus tro\u0161kovi re\u017eija, \u0161to bi sve skupa bilo oko 1.000 kuna mjese\u010dno. Tre\u0107a opcija je unajmiti sobu u privatnom stanu – cijene se kre\u0107u od 70 eura bez re\u017eija pa rastu i do 150 eura, ponekad uz uklju\u010dene tro\u0161kove re\u017eija, a ponekad bez njih, \u0161to ovisi o razli\u010ditim faktorima. Otegotna okolnost pri pronala\u017eenju stana je lokacija, jer su stanovi skuplji \u0161to su bli\u017ee centru grada, a ve\u0107ina fakulteta se nalazi ili u blizini centra ili na kampusu. Vi\u0161a cijena vrlo \u010desto ne podrazumijeva siguran i kvalitetan smje\u0161taj \u2013 to je vrlo te\u0161ko regulirati i ovisi o svakom iznajmljiva\u010du ponaosob.<\/p>\n

Tra\u017eenje studentskog smje\u0161taja u privatnom aran\u017emanu nerijetko se pretvori u dugotrajan i mukotrpan posao. Studenti do\u017eivljavaju razna, uglavnom neugodna iznena\u0111enja – fotografije s oglasa razlikuju se od stvarnog stanja, stanovi znaju biti zapu\u0161teni i prljavi, bez adekvatnog namje\u0161taja i nekih bitnih ku\u0107anskih aparata, bez interneta, s jako lo\u0161im toplinskim rje\u0161enjima za zimu, bez zvu\u010dne izolacije i sl. Nekolicina studenata preko ljeta u gradu ostaje raditi, a oni koji si ne mogu priu\u0161titi pla\u0107anje punog iznosa stanarine za \u010duvanje stana odlaze u svoje prebivali\u0161te i tra\u017ee stan netom prije po\u010detka nove akademske godine, kada je potra\u017enja najve\u0107a. Budu\u0107i da su u isto vrijeme jesenski ispitni rokovi, studenti su \u010desto zbog nu\u017enosti hitnog pronalaska smje\u0161taja prinu\u0111eni na prihva\u0107anje niskokvalitetnog stana i uvjeta koji im se u tom trenutku nude. Dodatan problem koji se pojavljuje u vi\u0161e gradova jest da velik broj stanodavaca ne \u017eeli prijaviti studenta kao podstanara, a bez sklopljenog ugovora student ne mo\u017ee ostvariti pravo na spomenutu naknadu za podstanarstvo.<\/p>\n

Bezbroj je takvih primjera pa pri\u010de o lo\u0161im iskustvima neprestano cirkuliraju studentskim medijima ili na dru\u0161tvenim mre\u017eama me\u0111u studentskom populacijom. Studentske\/podstanarske grupe razvile su novi tip solidarnosti \u2013 postoje posebne stranice<\/a> na dru\u0161tvenim mre\u017eama gdje je mogu\u0107e podijeliti podstanarska iskustva, upozoriti na lo\u0161e stanodavce i sli\u010dno. Iako takva rje\u0161enja izgledaju vrlo prakti\u010dno, ona ne mogu zahvatiti sr\u017e problema. Lo\u0161e prakse iznajmljiva\u010da pokazuju apsurdnost prepu\u0161tanja tr\u017ei\u0161tu zadovoljavanja ove elementarne potrebe.<\/p>\n

Studentski problemi u turisti\u010dkim gradovima<\/strong><\/p>\n

Standardna pri\u010da nedostatka smje\u0161tajnih kapaciteta u svim hrvatskim sveu\u010dili\u0161nim gradovima, posebno je izra\u017eena u gradovima na jadranskoj obali \u2013 Puli, Rijeci, Splitu ili Zadru. Rije\u010dki studentski domovi puno su povoljniji od privatnog smje\u0161taja – najjeftinije sobe u privatnom stanu su preko 100 eura bez uklju\u010denih re\u017eija, a cijene idu sve do 170 eura. Prosje\u010dne cijene iznajmljivanja stana kre\u0107u se od 300 do 400 eura. Situacija je sli\u010dna kao i u drugim gradovima – omjer cijene i kvalitete nije uskla\u0111en, a bolja lokacija (blizina mora ili centra) zna\u010di ve\u0107u cijenu. Na Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile u Puli studira 3,5 tisu\u0107e studenata, a kapacitet visoko opremljenog studentskog doma izgra\u0111enog 2015. je 136 mjesta. Cijena je prili\u010dno visoka \u2013 ne\u0161to malo ispod 100 eura, no najam privatnih stanova jo\u0161 je vi\u0161i, minimalno 150 eura po studentu. Sli\u010dna je situacija u Zadru – grad nudi 190 mjesta u Studentskom domu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i 76 mjesta u Srednjo\u0161kolskom \u0111a\u010dkom domu Zadar na otprilike pet tisu\u0107a studenata.<\/p>\n

Osim \u0161to je jako te\u0161ko na\u0107i stan u kojemu se mo\u017ee ostati preko cijele godine, najam stana u turisti\u010dkoj zoni naj\u010de\u0161\u0107e uvjetuje iseljavanje i organizacijske pote\u0161ko\u0107e koje ono nosi sa sobom prije ili za vrijeme ljetnih ispitnih rokova. Nadalje, stanovi u priobalnim gradovima naj\u010de\u0161\u0107e su prilago\u0111eni za iznajmljivanje turistima tijekom ljetne sezone, pa \u010desto nemaju adekvatan sustav grijanja potreban zimi. Isto tako, ni studenti u domovima nisu po\u0161te\u0111eni pote\u0161ko\u0107a oko iseljavanja (i ponovnog useljavanja) svake godine, jer su cijene smje\u0161taja za ljetne mjesece (od sredine srpnja do kraja kolovoza) puno vi\u0161e. Primjerice, cijena ljetnog smje\u0161taja u Osijeku, koji \u010dak ni nije turisti\u010dko mjesto, iznosi 875 kuna za mjesec dana, a domovi u tom periodu ne nude ni osnovne sadr\u017eaje poput menze i praonice rublja.<\/p>\n

Zanemarivanje najvi\u0161eg tro\u0161ka studiranja<\/strong><\/p>\n

Gore spomenuto istra\u017eivanje EUROSTUDENT navodi da studentski tro\u0161kovi iznose prosje\u010dno 15.755 kuna po semestru, a najvi\u0161e se izdvaja za tro\u0161kove smje\u0161taja i prehrane. Zbog visokih cijena smje\u0161taja i natje\u010daja koji omogu\u0107avaju da dom dobiju oni kojima zapravo nije potreban, razvija se crno tr\u017ei\u0161te, odnosno preprodaja mjesta u domovima, \u0161to je opet dosta jeftinija opcija od privatnog stana. Npr. u Zagrebu je mogu\u0107e otkupiti od nekoga mjesto u domu za cijenu izme\u0111u 4.000 i 6.000 kuna te tijekom akademske godine upla\u0107ivati upravi redovnu mjese\u010dnu stanarinu. K tome, sankcije u slu\u010daju razotkrivanja trgovanja nisu pretjerane.<\/p>\n

Rasprostranjenost navedenih problema – kroni\u010dan nedostatak smje\u0161tajnih kapaciteta, socijalno neosjetljivi kriteriji natje\u010daja, neadekvatna opremljenost, nepostojanje planske politike obnove i izgradnje novih kapaciteta, pojava crnog tr\u017ei\u0161ta, gotovo nikakva potpora dr\u017eave, niske i nedovoljne subvencije za podstanarstvo, neuskla\u0111en omjer cijene i kvalitete stanova, izostanak neke vrste kontrole stanova koji se izdaju studentima \u2013 ukazuju na to da bit problematike nije u “lijenim” i “nesposobnim” pojedincima koji se ne uspijevaju izboriti za krov nad glavom. Nego u komercijaliziranom obrazovnom sustavu koji favorizira tzv. otoke\u00a0izvrsnosti, zanemaruje socioekonomsku dimenziju koja uvjetuje uspjeh pojedinaca i svojim\u00a0mehanizmima dodatno produbljuje nejednakost \u0161ansi u pristupu obrazovanju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potreba za stalnim mjestom stanovanja danas je naj\u010de\u0161\u0107e predstavljena kao individualna potreba do \u010dijeg se zadovoljenja dolazi putem tr\u017ei\u0161ta…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19721,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63,259],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[332],"class_list":["post-19709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-stanovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19709"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19742,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19709\/revisions\/19742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19709"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19709"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19709"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19709"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}