{"id":19691,"date":"2017-08-18T07:00:29","date_gmt":"2017-08-18T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19691"},"modified":"2021-02-25T10:58:07","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:07","slug":"porez-na-sunce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19691","title":{"rendered":"Porez na sunce"},"content":{"rendered":"

Tehnolo\u0161ka pristupa\u010dnost i cjenovna konkurentnost solarne energije unijela je nemir na tr\u017ei\u0161tu energenata. Interesi kapitala i nesnala\u017eenje dr\u017eave ko\u010de dru\u0161tveno optimalnu realizaciju tih energetskih kapaciteta. No postoje demokratski modeli koji mogu zaobi\u0107i te prepreke.<\/strong><\/p>\n

Na jednom od kanala kablovske televizije specijaliziranih za promociju godi\u0161njih odmora u “egzoti\u010dnim” dijelovima svijeta, vrtjela se tokom ljeta reklama za nekretninu prvi red do mora, uz kopirajtersku dosko\u010dicu koji glasi: “… s ku\u0107om dobijete i besplatne izlaske i zalaske sunca tijekom cijele godine, s pogledom na ‘vodu’, u kojima mo\u017eete u\u017eivati rashla\u0111eni ljetnim povjetarcima”. Ideja naplate sun\u010devih zraka i vjetra pre\u0161la je iz jedine sfere gdje se napla\u0107uje \u2013 energetskog sektora \u2013 u turizam, tako\u0111er izrazito profitabilnu granu ekonomije.<\/p>\n

Za paniku oko komodifikacije Sunca je prerano, procesi koji \u010dine odlu\u010duju\u0107e faktore u razvoju dru\u0161tava jo\u0161 nisu nepovratno oti\u0161li u antidemokratskom smjeru. No, dok ve\u0107ina nas ne zna gotovo ni\u0161ta o suvremenim tehnolo\u0161kim mogu\u0107nostima solarne energije, njezinoj cijeni ili isplativosti u vlastitoj dr\u017eavi<\/a>, i ne raspola\u017ee po\u010detnim kapitalom za promjenu energetskog modela vlastitog ku\u0107anstva, osvje\u0161teniji, bolje organizirani razni privatni investitori i velike energetske kompanije daleko su napredovali u borbi za svoje interese. Nema tu ni\u0161ta neo\u010dekivanog, radi se o tipi\u010dnom obliku klasne borbe, u kojoj je, kao i obi\u010dno, ja\u010da strana dobro organizirana, dok slabija ali masovnija, nije ni svjesna toga da se nalazi u ratu.<\/p>\n

Kao i obi\u010dno, kad se radi o inovativnim, progresivnim dru\u0161tvenim praksama zasnovanim na suvremenim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima, one kre\u0107u iz vrijednosnih na\u010dela. Pa se tako solarna energija od svojih rudimentarnih po\u010detaka zami\u0161ljala u obliku solarnih plo\u010da koje griju bojlere za toplu vodu na mjestima gdje dalekovodi jo\u0161 nisu stigli. U tim se po\u010decima obi\u010dno smatralo da su problemi sun\u010deve energije nizak stupanj iskoristivosti foto\u0107elija, nemogu\u0107nost pohrane energije za ve\u010dernje kori\u0161tenje, visoka cijena, a ponegdje se moglo pro\u010ditati i o potro\u0161enim foto\u0107elijama kao velikom otpadnom problemu. No, s godinama razvoja iskoristivost foto\u0107elija je znatno porasla (pa se one danas koriste i u sjevernim zemljama oskudnima suncem), dizajnirane su litij-ionske baterije koje omogu\u0107uju pohranu ovako dobivene energije i njezino kori\u0161tenje i u danima i no\u0107ima bez sunca, cijena solarne energije je izrazito pala, pa je sada svugdje, tako i u sjevernim zemljama konkurentna cijenama fosilne energije. Dok je u Zaljevskim zemljama, gdje je nafta gotovo bagatela, i koje su bogate suncem, postala jeftinija od struje dobivene drugim energentima.<\/p>\n

Dvije vrste energije sunca<\/strong><\/p>\n

Usprkos svemu tome, solarna energija ne samo da jo\u0161 uvijek nije za\u017eivjela u skladu s o\u010dekivanjima i mogu\u0107nostima, nego je paradoksalno u zemljama izrazito bogatima suncem, poput \u0160panjolske ili ameri\u010dke savezne dr\u017eave Nevade, postala toliko skupa da je neisplativa. U \u0160panjolskoj je tako prije tri godine uveden porez na sunce<\/a> dok je iz Nevade protjeran projekt Solar City<\/a> Elona Muska. Metoda je sli\u010dna u oba slu\u010daja: dr\u017eava je ukinula subvencije na solarnu energiju ku\u0107anstvima i podigla cijene ugradnje panela. U \u0160panjolskoj je uveden porez na sunce koji je produ\u017eio rok otplate solarnih panela s 13 na 31 godinu, a sli\u010dan ishod imali su i modeli u Nevadi. Razlozi tome nisu ekolo\u0161ki, socijalni, tehnolo\u0161ki ili demokratski ve\u0107 ekonomski, odnosno profitni, i politi\u010dki.<\/p>\n

Trenutno postoje dvije dominantne metode prikupljanja sun\u010deve energije: koncentrirane solarnotermalne elektrane i fotovolta\u017ene \u0107elije ili tzv. oto\u010dni sustavi. Prve koriste ogromna zrcala putem kojih prikupljaju i fokusiraju sun\u010devu energiju te ju pretvaraju u toplinsku posredstvom nekog motora, obi\u010dno parne turbine, da bi u kona\u010dnici na kraju procesa dobili elektri\u010dnu struju spojenu na elektri\u010dni generator odakle se vra\u0107a u nacionalnu distribuciju. Toplina se \u010duva u rastopljenim solima koje omogu\u0107avaju solarno termalnim elektranama produkciju energije i nakon zalaska sunca, a energiju je mogu\u0107e prenositi na velikim udaljenostima. Cijena ovako dobivene energije konkurentna je onoj dobivenoj iz fosilnih izvora, no i kao takva i dalje podrazumijeva oblik distribucije struje od velikih proizvo\u0111a\u010da ka potro\u0161a\u010dima \u0161to je i dalje \u010dini skupljom od oto\u010dnih sustava prilago\u0111enih ku\u0107anstvima.<\/p>\n

Fotovolta\u017ene \u0107elije pak proizvode istosmjernu struju koja fluktuira s obzirom na intenzitet sunca. Prije upotrebe, ovu energiju potrebno je konverterima pretvoriti u struju odgovaraju\u0107eg napona. Zbog ove razlike, fotovolta\u017ene elektrane, za razliku od koncentriranih solarnih, nisu komercijalno isplative za dalekovodnu i komercijalnu upotrebu. Fotovolta\u017ena solarna energija u kombinaciji s baterijama za njezino spremanje funkcionira bolje na razini ku\u0107anstava ili pojedine \u010detvrti. I u ovom obliku stvaranja energije le\u017ei tzv. “revolucija” obnovljivih izvora energije koja bi trebala biti temelj “tranzicije” na zelenu ekonomiju.<\/p>\n

Revolucija obnovljivih izvora energije<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je prije ne\u0161to malo vi\u0161e od godinu dana portal Poslovni.hr<\/a> objavio \u017ealopojku privatnih investitora u solarnu energiju pod naslovom “Ni\u017ea cijena uni\u0161tila investicije”. Radi se o zapanjuju\u0107e nekriti\u010dkom tekstu, za medij me\u0111u \u010dijom se ciljanom publikom nalaze ekonomski analiti\u010dari i burzovni me\u0161etari. Kako stoji u tekstu, grupa od desetak investitora po\u010dela se boriti protiv tzv. “diskriminacije neintegrirane solarne energije” (male elektrane) u odnosu na “integrirane” solare koji se nalaze na ku\u0107ama i zgradama. Problem je naime nastao u pojeftinjenju cijene solarne energije: cijena otkupa struje iz velikih solarnih elektrana pala je proteklih godina sa 1,1 kune po kilovatu na 0,53 kune, \u0161to odgovara globalnom trendu pojeftinjenja solarne energije i njezinoj sve ve\u0107oj konkurentnosti. U o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju socijalizacije rizika svojih investicija, i kriju\u0107i se iza anonimnosti, oni umjesto u tr\u017ei\u0161nim zakonima, koji u drugim situacijama tako dobro rade za njihove interese, odgovornost za pad cijene solarne energije vide u ma\u0107ehinskoj dr\u017eavi koja je snizila subvencije. Dr\u017eava je pak, u doba mjera \u0161tednje, iz prakti\u010dnih, a ne ideolo\u0161kih razloga, nastoje\u0107i sa \u0161to manje posti\u0107i \u0161to vi\u0161e, po\u010dela vi\u0161e subvencija davati za tzv. integrirane sustave, jer je kako smo ve\u0107 naveli gore, cijena ovako dobivene solarne energije pala jo\u0161 i vi\u0161e.<\/p>\n

Dok dr\u017eava ne\u0161to manje mari za muke investitora u male solarne elektrane, koji su prvi protivnici decentraliziranih umre\u017eenih lokalnih modela, znatno vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uje privre\u0111ivanju velikih nacionalnih energetskih kompanija kao njihovom drugom oponentu. Dapa\u010de, sude\u0107i po ve\u0107 spomenutim primjerima koji nam dolaze iz sun\u010danih dr\u017eava dvaju kontinenata: \u0160panjolske i Nevade, dr\u017eava kao lice energetskih firmi u javnosti, poti\u010de solare po ku\u0107anstvima sve dok njihov broj ne naraste toliko da po\u010dne ugro\u017eavati velike energetske kompanije. Radi se o realnom problemu koji ovako shva\u0107en prestaje biti pitanje struke i postaje va\u017enim dru\u0161tveno-politi\u010dkim pitanjem. U oba spomenuta primjera, dogodilo se da je postavljanje solarnih panela po ku\u0107anstvima postalo toliko u\u010dinkovito da su velike kompanije po\u010dele bilje\u017eiti pad prodaje klasi\u010dne elektri\u010dne energije. Tako\u0111er su se zbog ranih obaveza prodaje vi\u0161ka struje velikim energetskim firmama koju bi ku\u0107anstva dobila od obnovljivih izvora, kompanije na\u0161le u situaciji da one moraju kupovati struju od svojih nekada\u0161njih kupaca. Radi o organskoj tendenciji koja izrasta iz jeftinih i \u0161iroko dostupnih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja u kombinaciji s nereguliranim podru\u010djem koje do sad nije gotovo ni\u0161ta zabranjivalo. Tako je ova pojava \u010dak i u tehnokratskoj i birokratskoj literaturi Europske unije dobila svoj naziv pa se potro\u0161a\u010de koji proizvode vi\u0161ak solarne energije zgodno naziva “prosumersima” 1<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Ti “prosumersi” su postali ozbiljna budu\u0107a prijetnja prihodima velikih energetskih kompanija. Ra\u010dunica je sljede\u0107a: jednostavnija i u\u010destalija ugradnja solarnih panela u ku\u0107anstva, pra\u0107ena kontinuirano kvalitetnijim i sve jeftinijim baterijama za skladi\u0161tenje te energije, kao i energetsko i decentralizirano umre\u017eavanje na razini gradskih \u010detvrti, u kona\u010dnici, u suncem bogatim zemljama, \u010dini modele HEP-a, EPS-a, E.On-a, RWE-a, itd gotovo pa izli\u0161nima. Dakako ne u potpunosti, niti u svim zemljama, ali ovom tipu kompanija svakako prijeti gubitak dru\u0161tvene va\u017enosti koju su dosad imale a s tim dolazi i pad profita. U suncem bogatim zemljama, ove bi se kompanije mogle svesti na tek uslu\u017ena poduze\u0107a za odr\u017eavanje lokalnih mre\u017ea. U slu\u010daju zemalja gdje ove kompanije jo\u0161 uvijek nisu privatizirane, njihovi mnogobrojni radnici imaju solidan status, a od njihovih profita, osim onoga \u0161to se prelijeva u javne prora\u010dune, ne\u0161to uvijek prokapa i do kulture. Gubitak va\u017enosti ovih kompanija dr\u017eavi dakle predstavlja ozbiljan problem, stoga se mo\u017ee razumjeti, iako ne i opravdati, logika zemalja koje se svrstavaju na stranu kompanija \u0161to se protive solarnim panelima na krovovima ku\u0107a.<\/p>\n

Komunalno upravljanje energetskim firmama<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, broj primjera, \u010dak i u nesun\u010danim zemljama<\/a>, gdje su se gra\u0111ani okupili i zagovarali podru\u0161tvljenje (komunalizaciju) privatiziranih energetskih firmi, kao i osnivali zadruge za upravljanje mikro-energetskim mre\u017eama, ili po\u010deli iskap\u010dati cijele \u010detvrti s nacionalne mre\u017ee jer sami proizvode dovoljno, sve je ve\u0107i. Dapa\u010de, toliko ih je da ih je nemogu\u0107e sve pobrojati, stoga \u010ditatelje upu\u0107ujemo na ve\u0107 objavljene Biltenove tekstove<\/a> na ovu temu, dok \u0107emo se dalje pozabaviti aspektom kojeg ovdje jo\u0161 nismo detaljnije obra\u0111ivali \u2013 a to je primjer upravljanja komunalnim energetskim kompanijama.<\/p>\n

Kao i obi\u010dno u sli\u010dnim raspravama, kad se radi o zagovaranju kvartovski decentraliziranih energetskih modela prvi argument protiv su tehnolo\u0161ka ograni\u010denja. No, radi se o zastarjelom argumentu jer kao \u0161to smo ve\u0107 istaknuli upravo je cjenovna dostupnost novih solarnih tehnologija omogu\u0107ila pove\u0107anu ugradnju solarnih panela na ku\u0107anstava. Drugi argument je obi\u010dno nestalnost ove energije, no i ovo se rje\u0161ava sve kvalitetnijim baterijama \u2013 jer je naime mogu\u0107e ve\u0107 sada po\u017eeti toliko sun\u010deve energije da ju se mo\u017ee koristiti idu\u0107a tri dana, o tolikim se vi\u0161kovima radi. Nakon \u0161to se prihvati i politi\u010dki argument da decentralizirani modeli mogu funkcionirati red je na uobi\u010dajenu liberalnu predrasudu o tome da je narod lo\u0161 gospodar, i da direktna demokracija, koja \u010dini se najbolje funkcionira s decentraliziranim energetskim mre\u017eama, ne mo\u017ee nikako funkcionirati. No i kod ovog se prigovora zanemaruju nedovoljno iskori\u0161tene tehnolo\u0161ke mogu\u0107nosti, u ovom slu\u010daju internet.<\/p>\n

Upravo su na ovaj problem nai\u0161li zadrugari Som Energie<\/a> \u2013 energetske zadruge za povezivanje lokalnih grupa u \u0160panjolskoj. Energetsko tr\u017ei\u0161te u suncem izrazito bogatoj \u0160panjolskoj sastoji se od oligopola kojeg u omjeru od 80 posto kontroliraju dvije firme: Endesa i Iberdrola. U toj zemlji 26 milijuna ku\u0107anstava tro\u0161i oko 30 posto ukupne energetske proizvodnje. Usprkos tome, \u0160panjolska je 2015. godine promijenila pristup OIE te je sa njihova subvencioniranja pre\u0161la na oporezivanje sun\u010deve energije u\u010diniv\u0161i je tako izrazito skupom. Cijena klasi\u010dne struje za ku\u0107anstva u \u0160panjolskoj posljednjih je 10 godina porasla za 80 posto (a usprkos globalnom trendu pada veleprodajne cijene struje), pa tako \u0160panjolci u okviru EU danas imaju najskuplje mjese\u010dne ra\u010dune struje (80 eura). Istovremeno, cijena fotovolta\u017enih \u0107elija i ostale opreme u \u0160panjolskoj je u periodu od 2008. godine pala za 70 posto.<\/p>\n

Som Energia i digitalni plenum<\/strong><\/p>\n

U takvoj je atmosferi prije 7 godina nastala Som Energia<\/a>, a osnovali su je profesori i studenti Sveu\u010dili\u0161ta Girona u Kataloniji s ciljem promicanja za\u0161tite klime i \u0161to uspje\u0161nije energetske tranzicije a uz pomo\u0107 odr\u017eivog poslovnog modela. Pet godina kasnije, ova je kooperativa brojala 35.000 \u010dlanova ujedno i potro\u0161a\u010da. Drugi stup njene politike \u010dine ulaganja u zelene elektrane. Osnovali su pet solarnih parkova, veliku energanu na bioplin i grade prvu \u0161panjolsku vjetroturbinu u vlasni\u0161tvu gra\u0111ana. U sve to, dosad su ulo\u017eili vi\u0161e od 7,5 milijuna eura. Kooperativa prima nove \u010dlanove, a osniva\u010dki ulog iznosi svega 100 eura, plativo na rate. Osim navedenih ciljeva, kooperativa se smatra i faktorom dru\u0161tvenog otpora protive\u0107i se nuklearnim projektima i iskapanju plina iz \u0161kriljca.<\/p>\n

Veliki broj decentraliziranih, autonomnih lokalnih grupa koje \u010dine Som Energiu, ote\u017eava glasanje i provedbu izbora, stoga su kao rje\u0161enje upotrijebili internet. Jednom godi\u0161nje uz pomo\u0107 internetskih tehnologija organiziraju se op\u0107a skup\u0161tina (plenum) i izbori. Nakon \u0161to je odba\u010den delegatski sustav, ovo je bio jedini na\u010din jer bi za organizirati skup\u0161tinu bio potreban nogometni stadion. Kori\u0161tenje interneta rije\u0161ilo je dva problema: daljine i brojnosti. Da su mislili na sve govori i informacija da su se potrudili starijima i internetski manje pismenim \u010dlanovima osigurati ravnopravno sudjelovanje. Som Energia tako\u0111er koristi nediskriminiraju\u0107i jezik, a kao poslovne partnere preferira eti\u010dke i ekolo\u0161ke banke.<\/p>\n

Kao takva, bilo je logi\u010dno da \u0107e nai\u0107i na probleme s dr\u017eavom. Ve\u0107 spomenuti porez na sunce onemogu\u0107io je ovoj kooperativi da uvede socijalne cijene, usprkos jasno nejednakim tr\u017ei\u0161nim uvjetima, vidljivima u tome \u0161to iste cijene imaju velike energetske kompanije. Socijalne cijene struje u \u0160panjolskoj regulirane su dr\u017eavnim subvencijama koje Som Energia nikako nije uspijevala ostvariti. Dr\u017eava ovime \u010dak i sprje\u010dava tranziciju na zelenu ekonomiju jer primjerice kad neki siroma\u0161ni potro\u0161a\u010d pre\u0111e u Som Energiu trajno izgubi pravo na socijalnu cijenu struje. Som Energia je stoga odlu\u010dila ovom problemu dosko\u010diti tako \u0161to \u0107e socijalne cijene struje sama financirati iz profita.<\/p>\n

\u0160panjolski porez na sunce izvrstan je primjer kakvim energetskim politikama pribjegava dr\u017eava kako bi sprije\u010dila proces decentralizacije energetskih mre\u017ea i njihovo lokalno upravljanje. Jo\u0161 je va\u017enije da se radi o eklatantnom primjeru kako se politike provode “na terenu”, a usprkos suprotno proklamiranim na\u010delima i vrijednostima, poput primjerice Pari\u0161kog sporazuma. Nadalje, na (ne)implementaciji solarnih energetskih politika vidi se i ogromna diskrepancija izme\u0111u onoga \u0161to javnost pokazuje da \u017eeli i mo\u017ee i dr\u017eavnih interesa svrstanih na stranu velikih kompanija, a na jasnu \u0161tetu gra\u0111anima. U ovom klju\u010du treba \u010ditati i primjer pobunjenih anonimnih hrvatskih investitora \u010diju naricaljku legitimira upravo dr\u017eava neobavljanjem svih svojih dru\u0161tvenih funkcija. Dr\u017eava bi tako mogla iz mnogobrojnosti pobunjenih gra\u0111ana diljem Europe i\u0161\u010ditati i potencijalne koristi javne rasprave i informiranja javnosti o smjerovima i mogu\u0107nostima dru\u0161tvenog razvoja. Sistemska nedemokrati\u010dnost dr\u017eavne energetske politike \u010desto je pogre\u0161no oblikovana kao stru\u010dno, a ne politi\u010dko pitanje. Njezina nevoljkost da ispunjava svoju primarnu funkciju zaista za nekoliko generacija mo\u017ee dovesti do naplate pogleda izlazaka i zalazaka sunca.<\/p>\n

  1. eng. producer + consumer. Termin je skovao futurist Alvin Toffler za konzumente koji ne\u0161to produciraju. Bio je posebno popularan u SAD-u u periodu dot.com mjehura[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Na nekom od kanala kablovske televizije za prodaju godi\u0161njih odmora u “egzoti\u010dnim” dijelovima svijeta, vrtila se tokom ljeta reklama za nekretninu prvi red do mora..<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19692,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,128,699],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-19691","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-energetika","tag-solari","theme-klima","theme-politika","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19691","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19691"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19691\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30435,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19691\/revisions\/30435"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19692"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19691"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19691"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19691"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19691"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19691"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19691"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19691"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}