{"id":19640,"date":"2017-08-14T07:00:02","date_gmt":"2017-08-14T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19640"},"modified":"2021-02-25T10:58:08","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:08","slug":"laske-6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19640","title":{"rendered":"Socijalna dimenzija energetske tranzicije"},"content":{"rendered":"

Usprkos protivljenju lokalne zajednice izgradnji prekobrojnih hidrocentrala na rijekama Bosne i Hercegovine te nizu optu\u017ebi za ekocide, broj predvi\u0111enih koncesija za ove tobo\u017ee ekolo\u0161ke i energetski u\u010dinkovite projekte se ne smanjuje. Ovakvo ignoriranje mi\u0161ljenja javnosti svjedo\u010di krajnje pogre\u0161noj i neu\u010dinkovitoj ekolo\u0161koj politici u BiH: njezini socio-ekonomski aspekti potpuno su zagu\u0161eni interesima privatnih investitora.<\/strong><\/p>\n

Elektroenergetsku proizvodnju ekolo\u0161kog tipa u Bosni i Hercegovini odlikuju dvije osnovne zna\u010dajke: daleko najve\u0107i dio anga\u017eiranih ili zacrtanih obnovljivih izvora su prirodni vodotoci, a ve\u0107 u aktualnoj ranoj fazi razvoja takve energetike mo\u017ee se re\u0107i da ona okuplja mahom privatne investitore. Energetska tranzicija ka tzv. obnovljivcima, s osloncem na europsko-unijsku politiku, stoga pokazuje o\u010dekivane karakteristike one druge, odnosno prve tranzicije \u2013 promjene dru\u0161tvenog ure\u0111enja s po\u010detka pretpro\u0161log desetlje\u0107a. Progresivnom ekolo\u0161kom cilju u ovom slu\u010daju izmi\u010de socijalna dimenzija, i sve zakonske beneficije u produkciji organizirane su prema interesu kapitala, naspram mogu\u0107e njezine demokratizacije i komunalizacije. Uslijed profiterskog zamaha u novonastalom sektoru s relativno niskim ulaznim tro\u0161kom i brzim povratom, posve logi\u010dnim se obratom iznevjerava i proklamirana ekolo\u0161ka svrha tranzicijskog pothvata.<\/p>\n

Jer, prirodni vodotoci, ne samo u BiH, samo uvjetno jesu i obnovljivi izvori; neophodni zahvati na njima, u gradnji energetsko-proizvodnih objekata, u pravilu nepovratno mijenjaju integralni re\u017eim rije\u010dnih i poto\u010dnih biotopa te hidrodinamike i erozivnosti tla. Neke od posljedica takvog preure\u0111ivanja, uz naknadno zapu\u0161tanje reguliranih korita, diktirano javno-bud\u017eetskim rezovima, mogle su se uo\u010diti s katastrofalnim poplavama<\/a> na podru\u010dju crnomorskog ili savskog sliva u toj zemlji prije tri godine. Iako se javna svijest o \u0161tetnosti pretjerane hidroregulacije u BiH ve\u0107 dobrano razvila, me\u0111utim, nema ve\u0107ih naznaka da \u0107e ubrzo to utjecati i na razvoj emancipacijskog i socijalnog pristupa sektoru.<\/p>\n

Dvije baze podataka koje smo odabrali za ovaj pregled zorno ukazuju na proporcije vladaju\u0107eg trenda, a prva je registar projekata Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije BiH<\/a>. Uvidom u listu energetskih pogona lako je ustanoviti da ve\u0107ina od preko 170 objekata jesu upravo hidroelektrane koje u odnosu na solarna postrojenja \u2013 prakti\u010dno jedina jo\u0161 zastupljena – naro\u010dito prednja\u010de s obzirom na instaliranu snagu i projiciranu godi\u0161nju proizvodnju u megavatsatima. Odmah upada u oko i da izostaju energane pogonjene biomasom koja se ina\u010de smatra najpotentnijim izvorom ekolo\u0161ke struje u BiH.<\/p>\n

Odnos privatnog i javnog: rijeke na\u010di\u010dkane projektima<\/strong><\/p>\n

Drugu korisnu bazu podataka otvorile su inozemne ekolo\u0161ke organizacije EuroNatur i RiverWatch u sklopu balkanske kampanje Save the Blue Heart of Europe <\/em>(Spasimo plavo srce Europe). Mapa s ucrtanim hidroenergetskim projektima<\/a>, realiziranim ili tek planiranim, predo\u010dava zapanjuju\u0107e visoki intenzitet developerskog interesa na bosansko-hercegova\u010dkim rijekama i potocima. Dvije sredi\u0161nje rijeke navedenog sliva, Vrbas i Bosna, doslovno su na\u010di\u010dkane projektima. Tek ne\u0161to manje zanimanja privukle su daljnje dvije najdu\u017ee rijeke u toj zemlji, Drina i Neretva; potonja je pritom i, treba naglasiti, dominantna \u017eila jadranskog sliva Bosne i Hercegovine. Govore\u0107i o Neretvi i posebno njezinu gornjem toku, odre\u0111eni dio energetsko-proizvodne invazije ti\u010de se javnih sektorskih poduze\u0107a, npr. onog u posjedu entitetskih vlasti Republike Srpske, ali i njihovih prekograni\u010dnih suradnika kao \u0161to je Hrvatska elektroprivreda<\/a>. Uloga dr\u017eave ipak se ovdje sastoji prvenstveno u servisnoj funkciji za potrebe individualnih privatnih ulaga\u010da, nalik onoj u Hrvatskoj koja je s doti\u010dnom politikom odmakla ve\u0107 ne\u0161to dalje. U osnovi, dr\u017eava prire\u0111uje ambijent za brzi prodor investitora u sektor, odre\u0111uje godi\u0161nje razvojne kvote u megavatsatima i osigurava tehni\u010dki zahtjevan plasman energije u op\u0107u distribucijsku mre\u017eu, a koji model ne obe\u0107ava kona\u010dnu isplativost za ukupni javni sustav. I dok BiH ve\u0107 oko tre\u0107inu potro\u0161ene energije dobiva iz hidroelektrana, primarno onih starijih te izgra\u0111enih javnim sredstvima, planira se dizanje tog udjela na 41 posto do 2020. godine, ali uglavnom iz novih obnovljivaca koje bi posjedovali privatni subjekti.<\/p>\n

Odnos i javnog i privatnog interesa, kao i ovlasti koje su zadr\u017eane na dr\u017eavnom ili entitetskom nivou, ili su pak – za objekte manje snage – prepu\u0161tene kantonima, dobro ilustriraju u\u010destali i nerijetko uspje\u0161ni slu\u010dajevi narodnog bunta protiv ekocida<\/a>. Naravno, protestira i druga strana<\/a>: zainteresirani privatni lobiji standardno kritiziraju dr\u017eavnu birokraciju i sli\u010dne de\u017eurne krivce za usporavanje poslovnog progresa koji se opravdava ekolo\u0161kim rezonom, a na takav diskurs \u010desto se love i politi\u010dki nedovoljno osvije\u0161teni ljubitelji prirode. Utoliko je veoma indikativan bio i jedan od projekata na tragu lokalno-kolektivnog ulaganja<\/a>, premda su mu nositelji crkvene organizacije poput Caritasa i biskupije, no koji je zaostao daleko iza lukrativnih privatno-poslovnih obnovljivaca.<\/p>\n

Energetska demokratizacija<\/strong><\/p>\n

Socijalno motivirani poku\u0161aji, u tom pogledu, zaustavljaju se na podru\u010dju BiH ve\u0107 u za\u010detku ili se realiziraju s ograni\u010denim dosegom<\/a>, pa se potrebe \u0161ire zajednice s kona\u010dnom perspektivom energetske demokratizacije i decentralizacije jo\u0161 uvijek ne uspijevaju afirmirati. A to nam potvr\u0111uju i rije\u010di Nata\u0161e Crnkovi\u0107 iz banjalu\u010dke udruge Centar za \u017eivotnu sredinu. “Vlasti pogoduju privatnim interesima mo\u0107nih investitora ili sitnih biznismena, dok se ne podsti\u010de razvoj energetskih objekata i postrojenja koja bi bila u vlasni\u0161tvu zajednica. Obzirom da aktivno pratimo razvoj hidroenergetskog sektora, mogu re\u0107i da do sada nismo svjedo\u010dili izgradnji mikro ili male hidroelektrane od strane lokalne zajednice ili one koja bi njima bila na kori\u0161tenju. Nasuprot tome, ve\u0107ina lokalnih zajednica se tim projektima o\u0161tro protivi, upravo zato \u0161to oni od toga nemaju koristi. Kvote za obnovljive izvore energije su uglavnom rezervisane za hidroelektrane, gdje ide ve\u0107ina subvencija”, kazala je Crnkovi\u0107 za Bilten.<\/p>\n

Predsjednica CZ\u017dS-a napomenula je i da hidroenergetski projekti, osim \u0161to mogu dovesti do trajnih poreme\u0107aja i nesagledivih posljedica na prirodu, u pravilu ograni\u010davaju pristup vodi lokalnim zajednicama te utje\u010du na neravnopravnu raspodjelu kori\u0161tenja vode kao zajedni\u010dkog prirodnog resursa. “BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi”, dodala je, “koja ima kvalitetnu prirodnu vodu za pi\u0107e, a \u0161to se izgradnjom hidroelektrana drasti\u010dno mijenja i ugro\u017eava pravo na\u0161ih gra\u0111ana na \u010distu i zdravu vodu za pi\u0107e. Iako vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, u praksi se to pokazalo neta\u010dnim, jer se na malim hidroelektranama zapo\u0161ljavaju najvi\u0161e jedna do tri osobe.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Elektroenergetsku proizvodnju ekolo\u0161kog tipa u Bosni i Hercegovini odlikuju dvije osnovne zna\u010dajke: daleko najve\u0107i dio anga\u017eiranih ili zacrtanih obnovljivih izvora su prirodni vodotoci…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19643,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-19640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19640"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36565,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19640\/revisions\/36565"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19640"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19640"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19640"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19640"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}