{"id":19623,"date":"2017-08-09T07:00:08","date_gmt":"2017-08-09T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19623"},"modified":"2021-02-25T10:58:09","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:09","slug":"u-potrazi-za-nevidljivim-narodom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19623","title":{"rendered":"U potrazi za nevidljivim narodom"},"content":{"rendered":"

\u0160to se ti\u010de pojma naroda, politi\u010dka realnost u Bosni i Hercegovini posve je jasna: narodi su \u010dvrsto razdvojeni u tri pretinca, a zazivi “gra\u0111anske dr\u017eave” zavr\u0161avaju na politi\u010dkom deponiju. No, situacija nije nimalo stati\u010dna. Novi trendovi upu\u0107uju na krizu trenuta\u010dnog modela. Oni se u prvom redu o\u010dituju u izazovima s kojima se suo\u010davaju “tradicionalni predstavnici naroda”.<\/strong><\/p>\n

Na prvi pogled nam se \u010dini da se narodu<\/i>\u00a0u bosanskohercegova\u010dkom politi\u010dkom kontekstu pridavao isklju\u010divo nacionalni, odnosno etni\u010dki sadr\u017eaj. Krenuv\u0161i od same definicije da je rije\u010d o dr\u017eavi “tri konstitutivna naroda” iz \u010dega proizlaze sve zavrzlame dr\u017eavne organizacije i egzistencije nakon 1995. i potpisanog dejtonskog mirovnog sporazuma, izgleda da je narod osu\u0111en isklju\u010divo na svoj etni\u010dki okvir. Pa \u010dak i ako krenete u neku suvisliju analizu politi\u010dkog polja, odnosno funkcioniranja politi\u010dkih stranaka i interesa koje one predstavljaju ili bi trebali predstavljati, vrlo te\u0161ko \u0107ete se mo\u0107i otrgnuti granicama “etni\u010dkih politi\u010dkih korpusa” koji ogra\u0111uju mini-polja u kojima se zapravo doga\u0111a politi\u010dka dinamika.<\/p>\n

U okvirima politologije i kolumnistike kao opozicija toj zbilji bosanskohercegova\u010dke konsocijacije, nudi se vje\u010dni san o gra\u0111anskoj dr\u017eavi kao modelu kojim \u0107e se nadi\u0107i sve te podjele i kona\u010dno okon\u010dati vje\u010dni pregovori nacionalnih elita o ustavnoj i svakoj drugoj sudbini dr\u017eave. Binarizam dr\u017eava tri konstitutivna naroda vs. gra\u0111anska dr\u017eava i organizacijski aran\u017emani koji odatle proizlaze kao da sprje\u010davaju ne\u0161to druga\u010diji pogled na zbilju naroda<\/i> \u010diji politi\u010dki status ne ovisi toliko o modelu ure\u0111enja dr\u017eave koliko o socijalnim borbama koji taj narod vodi unato\u010d tim modelima.<\/p>\n

Modeli bez naroda<\/strong><\/p>\n

To je nekakvo temeljno polazi\u0161te suvremenih rasprava o “narodnim povijestima” koje su do\u017eivjele pravi mali boom<\/em> posljednjih godina u lijevoj publicistici prate\u0107i kanonsko djelo Howarda Zinna, Narodnu povijest Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Ili za ove prilike pojednostavljeno postavljeno: koja je to neispri\u010dana i skrivena povijest subalternih klasa bh. tranzicije, koji je to refleks i princip koji tjera na pobunu iz koje se onda stvaraju odre\u0111eni klasni savezi ozna\u010davaju\u0107i upravo taj narod kontra saveza nacionalnih elita? Shema koja se \u010dini smije\u0161nom pa \u010dak i za potrebe svojevrsne politi\u010dke enigmatike ili fikcionalizacije, s druge strane mi se \u010dini i kao nu\u017ena za nadila\u017eenje trenutnih pravila igre koji ka\u017eu da nema mjesta takvom narodu u raspravama o novim modelima ure\u0111enja dr\u017eave. Ili, bar ga nema sa svojom klasnom dimenzijom nego isklju\u010divo kao skup apstraktnih gra\u0111ana ili kao predstavnika jedne od nacija. A posljedi\u010dno \u2013 za njega takvog nema mjesta ni u medijskom diskursu.<\/p>\n

Naime, op\u0107i stav je da je “narodna povijest” BiH zavr\u0161ila u onom trenutku kad se taj narod fragmentirao u etni\u010dke grupe vo\u0111ene novonastaju\u0107im nacionalnim elitama i kad se poveo toliko u\u017easan rat koji ne samo da je dokinuo svaki oblik solidarnosti nego onemogu\u0107io da se o toj solidarnosti i tom eventualnom narodu promi\u0161lja u \u017eivotnom vijeku nekoliko generacija. Elitama je to vi\u0161e nego odgovaralo, kao i medijima koji su u ve\u0107ini slu\u010dajeva pogon koji prati \u0161to nacionalne \u0161to strane elite koji nalaze svoje geopoliti\u010dke interese u BiH. Tako je narod shva\u0107en bez svojih etni\u010dkih pretinaca, opstao isklju\u010divo na ulici, odnosno u “narodnoj retorici” koja se klacka na rubu romantizacije: “narod je bez posla”, “narod umire od gladi”. Na narod u tim i sli\u010dnim sintakti\u010dkim aran\u017emanima nailazimo isklju\u010divo u kontekstu vox-populija, <\/i>kao kolektiv koji ujedinjuje sva tri konstitutivna naroda u svojoj mizeriji, odnosno bezizlaznim socijalnim situacijama i pukom pre\u017eivljavanju. Medijsko polje u kojem skoro svaka op\u0107ina ima svoj tv-kanal omogu\u0107uje vam da i bez nekog ozbiljnijeg metodolo\u0161kog aparata primijetite taj jezi\u010dni gest.<\/p>\n

Prva i posljednja fizi\u010dka artikulacija tog jezi\u010dnog gesta pa onda i naroda u ovom na\u0161em smislu \u2013 kao osiroma\u0161enog stanovni\u0161tva u potrazi za mehanizmima socijalne borbe, sjetit \u0107emo se, dogodila se u velja\u010di 2014. godine u bunama koje su zahvatile dio ve\u0107ih gradova Bosne i Hercegovine. Tada de\u017eurni broja\u010di krvnih zrnaca, “pametno” su primijetili da se pobuna dogodila “isklju\u010divo” u dijelu BiH koji je ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dki. No u ovom slu\u010daju to je skoro pa nebitna informacija. Razmjeri pobune su bili do tada nevi\u0111eni u biv\u0161oj Jugoslaviji u smislu direktne konfrontacije s elitom, odnosno nacionalnim politi\u010dkim elitama i njihovim institucijama. To se mo\u017ee ustvrditi i bez romanti\u010darskog vi\u0161ka koji je nas je zahvatio u tom trenutku, jednako kao \u0161to se mo\u017ee primijetiti da je u tom rezu kratkotrajno bljesnuo svojevrsni “plebejski savez” studenata, obespravljenih radnika i drugih gubitnika tranzicije, intelektualne srednje klase koja se nije kompromitirala u civilnom ili politi\u010dkom sektoru, penzionera i veterana. Naravno, bez politi\u010dkog subjekta koji bi kanalizirao tu pobunu i de\u0161avanje masa, kao i u sli\u010dnim slu\u010dajevima diljem Europe i svijeta, ta pobuna je bila temporalno ograni\u010dena, ostaju\u0107i svojevrstan socijalni podsjetnik, prekid monotonog politi\u010dkog kontinuiteta BiH nakon Daytona, izazivaju\u0107i nelagodu i kod predstavnika me\u0111unarodnih snaga monitoringa koji su \u010duvari tog kontinuiteta.<\/p>\n

Sukob me\u0111u elitama<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu je politi\u010dki pogon nastavio svojim kursom, a socijalne borbe koje ispisuju narodnu povijest odozdo intenzivirale su se na mikroplanu. U maksimalno fragmentiranoj dr\u017eavi po vi\u0161e osnova, te\u0161ko je o\u010dekivati druga\u010dije scenarije. Iako se u\u010dinilo sve da bi se \u0161to prije zaboravilo na de\u0161avanja naroda iz velja\u010de 2014., s odmakom od tri godine postaje jasno da su te bune, uz to \u0161to su inaugurirale narod u klasnom smislu, bile i po\u010detna to\u010dka fragmentacije nacionalnih elita u sva tri nacionalna korpusa, \u0161to je svakako va\u017ean podatak u kontekstu promi\u0161ljanja daljnjih politi\u010dkih artikulacija. U Republici Srpskoj osim \u0161to se stvorila jasnija (\u0161to ne zna\u010di i uspje\u0161nija) opozicija re\u017eimu Milorada Dodika, taj isti re\u017eim sve te\u017ee uspijeva financijski odr\u017eati svoj pogon koji je nastao na socijalnoj pacifikaciji dijela stanovni\u0161tva bud\u017eetskim sredstvima. Palijativna socijalna politika pomije\u0161ana s prijetnjama secesijom, sve je vi\u0161e nedovoljna mjera za odr\u017eavanje na vlasti pogotovo kada njegova stranka nema udjela u vlasti na dr\u017eavnoj razini o kojoj pak ovise razli\u010diti kreditni aran\u017emani.<\/p>\n

Bo\u0161nja\u010dka politi\u010dka elita osim \u0161to je obilje\u017eena stalnim sukobima predstavnika politike i kapitala, Bakira Izetbegovi\u0107a i Faruka Radon\u010di\u0107a, kao i trzavicama u Islamskoj zajednici kao tre\u0107em stupu nacionalne elite, dobila je tuce lokalnih gubernatora koji su se osokolili i otkazali poslu\u0161nost sto\u017eernoj stranci \u2013 Izetbegovi\u0107evom SDA-u. Tako se ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dki dio Federacije, upravo onaj u kojem su se doga\u0111ale bune 2014. sve vi\u0161e promatra kao skup svojevrsnih polisa od kojih se razvijaju glavni grad Sarajevo i jo\u0161 nekoliko op\u0107ina, dok ostatak kopni \u0161to stvara dodatni raskol me\u0111u bo\u0161nja\u010dkom elitom. A stranka koja je sve manje “tradicionalnih predstavnik” nacionalne elite i etni\u010dke skupine, osim \u0161to je izgubila zna\u010dajan dio op\u0107inskih \u010delnika, gubi i zastupnike u dr\u017eavnom parlamentu stvaraju\u0107i momentum <\/i>za nove politi\u010dke igra\u010de.<\/p>\n

Unutar hrvatskog korpusa, matemati\u010dki gledano HDZ suvereno vlada stvaraju\u0107i svoje separatne institucije i svojevrsnu hercegova\u010dku gra\u0111ansku klasu, ali uz sve \u010de\u0161\u0107e politi\u010dke konfrontacije s desnim hrvatskim strankama koje se uspje\u0161no artikuliraju kao predstavnici gubitnika tranzicije ili njihovom rje\u010dnikom: \u017ertvama HDZ-ove korupciona\u0161ke vlasti, a klasno su predstavljeni naj\u010de\u0161\u0107e kroz veteransku populaciju i sve \u010de\u0161\u0107e bivaju glas bosanskih Hrvata \u010diji interesi nisu adekvatno predstavljeni politikom HDZ-a BiH. Drugim rije\u010dima, sukobi i krize unutar nacionalnih elita nadglasali su sukobe me\u0111u nacionalnim elitama koji su obilje\u017eili dosada\u0161nju povijest BiH.<\/p>\n

Politi\u010dka artikulacija naroda<\/strong><\/p>\n

Te\u0161ko je o\u010dekivati da se u ovoj novoj konstelaciji naru\u0161avanja nacionalnih homogenosti mo\u017ee izroditi politi\u010dki akter koji \u0107e iskoristiti tu “povoljnu” situaciju i nametnuti se kao dugoro\u010dno odr\u017eiv predstavnik naroda onkraj nacionalnih stranaka i gra\u0111anskih opcija. Iako, nemojmo zaboraviti, u bh. politi\u010dkom, ali prije svega medijskom prostoru, s vremena na vrijeme se pojave politi\u010dke figure koje se predstavljaju kao “op\u0107enarodne”. Naravno, ubrzo se iza narodne i “transklasne” retorike otkrije interes ili jedne (pod)klase ili \u010dak jedne obitelji. Predzadnji takav projekt bila je stranka Radom za boljitak koju je osnovala hercegova\u010dka mesarska obitelj Lijanovi\u0107. Osim \u0161ta je predstavljala interes vlastite firme pod svoj ki\u0161obran je stavila i dio poljoprivrednih udruga postaju\u0107i politi\u010dki predstavnik interesa velikih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da. Tako da je narod u tom slu\u010daju poslu\u017eio tek kao solidan poku\u0161aj politi\u010dkog marketinga, a ne i kao politi\u010dka snaga koja \u0107e se skupiti iza brenda Lijanovi\u0107i.<\/p>\n

Zadnji takav primjer je i medijski dobro prezentirano “narodnja\u0161tvo” ministra sigurnosti BiH Dragana Mekti\u0107a, svojevrsnog pu\u010dkog tribuna u vlasti koji se sve vi\u0161e udaljuje od svoje stranke \u2013 SDS-a i postaje medijska figura omiljena u javnosti zbog svog prokazivanja kriminala i korupcije, narodne retorike na \u010destim press-konferencijama te ismijavanja<\/a> srpske ratne mitologije \u010dime je dobio velike simpatije naroda. No Mekti\u0107, kao i neki raniji primjeri, tek je medijska pojava, a za “politi\u010dku artikulaciju” naroda i stvaranje klasnih saveza druga\u010dijih od postoje\u0107ih osim medijske figure, potreban je ozbiljna politi\u010dka organizacija \u010diji se demokratski potencijal za\u010deo u velja\u010di 2014., ali zbog objektivnih okolnosti poput decentralizacije dr\u017eave, nacionalne podjele i bitnog udjela me\u0111unarodnih aktera u formuliranju bh. zbilje, ostala je samo na potencijalu, odnosno masi koja \u017eudi za alternativom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na prvi pogled nam se \u010dini da se narodu u bosanskohercegova\u010dkom politi\u010dkom kontekstu pridavao isklju\u010divo nacionalni, odnosno etni\u010dki sadr\u017eaj…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":19626,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[66,25],"theme":[458,456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-19623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-klasa","tag-nacionalizam","theme-drustvo","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19623"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36567,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19623\/revisions\/36567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19623"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19623"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19623"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19623"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}