{"id":19550,"date":"2017-07-31T01:00:15","date_gmt":"2017-07-31T00:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19550"},"modified":"2021-02-25T10:58:11","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:11","slug":"19550","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19550","title":{"rendered":"Klasne struje svijesti"},"content":{"rendered":"

koji si \u0111ir, za koga si glasa \/ di ti radi mater, di ti radi \u0107a\u0107a<\/em><\/p>\n

Kre\u0161o Bengalka<\/p>\n

Nedavno je u Hrvatskoj sudski rehabilitiran usta\u0161ki ideolog Filip Lukas<\/a>. Ni\u0161ta neobi\u010dno za suvremene politi\u010dke trendove. Pogotovo ako uzmemo u obzir Lukasov “teorijski” rad. Njegova definicija nacionalizma iz 1940. kao ideologije me\u0111uklasne solidarnosti sasvim precizno opisuje prevladavaju\u0107i politi\u010dki okvir u zemlji danas: “Pobjedom nacionalnog principa nije dakle oslabila svijest vlastite individualnosti, ali je poja\u010dana svijest solidarnosti s drugim grupama, stale\u017eima i klasama i stvorio se osje\u0107aj zajedni\u010dke svijesti i duh zajedni\u010dke pripadnosti. U toj zajedni\u010dkoj svijesti sastoji se pobjeda nacionalnoga principa.”<\/p>\n

Dakle, Lukas prili\u010dno otvoreno razla\u017ee\u00a0osnovni motiv i cilj nacionalisti\u010dke politike: klasna harmonija uime nacionalnog zajedni\u0161tva. Drugim rije\u010dima, bilo kakvi klasni konflikti po definiciji dovode u pitanje ostvarivanje ciljeva nacionalizma. No, klasni sukobi uvijek tinjaju. Pored nacionalisti\u010dkog, drugi oblik njihova odstranjivanja je onaj liberalni. Njegov osnovni alat je promocija poduzetni\u0161tva kao takvog u centralnu dru\u0161tvenu vrlinu. Ta promocija zadobiva i krajnje neobi\u010dne institucionalne ishode poput onog u Srbiji gdje bi poduzetni\u0161tvo trebalo postati \u0161kolski predmet<\/a>.<\/p>\n

Za razliku od “nacionalnog principa” koji radi na pomirenju klasa, ovaj ih liberalni uop\u0107e ne priznaje kao dru\u0161tveni faktor. To se politi\u010dko sljepilo naprosto opravdava individualisti\u010dkim pristupom dru\u0161tvenim procesima: svatko ima priliku realizirati svoje potencijale i uspjeti u \u017eivotu, a ono \u0161to odlu\u010duje o uspjehu ili neuspjehu je naprosto osobni poduzetni\u010dki anga\u017eman. Zdravorazumski prigovor o nejednakim po\u010detnim pozicijama sina vlasnika lanca hotela i k\u0107eri nezaposlenih roditelja odbacuje se pozivanjem na nu\u017enost prepoznavanja talenta i radi\u0161nosti bez obzira na klasnu prtljagu. A ako do tog prepoznavanja ne do\u0111e, krivnja se prebacuje na nefunkcionalnu dr\u017eavu.<\/p>\n

U tre\u0107em ovoljetnom tematskom bloku osvrnut \u0107emo se na razli\u010dite oblike potiskivanja klasne dimenzije na\u0161ih dru\u0161tava, kao i na njihovu politi\u010dku pozadinu. Namjera je promovirati klasnu optiku kao nezaobilazan i neophodan pristup u razumijevanju dru\u0161tvenog svijeta u kojem \u017eivimo. Tako\u0111er, u tematu koji slijedi nakon ovog, poku\u0161at \u0107emo nastaviti taj zadatak pregledavaju\u0107i trendove politi\u010dkog no\u0161enja s klasom u zemljama biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno je u Hrvatskoj sudski rehabilitiran usta\u0161ki ideolog Filip Lukas. Ni\u0161ta neobi\u010dno za suvremene politi\u010dke trendove. Pogotovo ako uzmemo u obzir Lukasov “teorijski” rad. Njegova definicija nacionalizma iz 1940. kao ideologije me\u0111uklasne solidarnosti sasvim precizno opisuje…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":19555,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[66],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[291],"class_list":["post-19550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-klasa","theme-drustvo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19550"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36573,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19550\/revisions\/36573"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19550"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19550"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19550"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19550"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}