{"id":19491,"date":"2017-07-26T07:00:39","date_gmt":"2017-07-26T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19491"},"modified":"2021-02-25T10:58:12","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:12","slug":"razjedinjeni-po-vise-osnova-veteranski-civilni-sektor-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19491","title":{"rendered":"Razjedinjeni po vi\u0161e osnova: veteranski civilni sektor u BiH"},"content":{"rendered":"

Rat u BiH bio je uvjerljivo najkompleksniji i najkrvaviji od svih postjugoslavenskih sukoba 1990-2001. Njegovi su vojni sudionici, ba\u0161 kao i dr\u017eava, ostali razbijeni na tri uglavnom suprotstavljena dijela. Pritom veterani ni jedne od nekada\u0161njih zara\u0107enih strana ne uspijevaju sasvim regulirati svoj status i izboriti se za prava u entitetima i kantonima\/\u017eupanijama koje su pomogli stvoriti i kod politi\u010dkih elita koje su se kroz taj rat uspele na vlast.<\/strong><\/p>\n

Organizacija dr\u017eave, odnosno “podjela nadle\u017enosti” izme\u0111u razli\u010ditih instanci vlasti, osim \u0161to definira dostupnost manje-vi\u0161e svih socijalnih servisa u zemlji, uvelike odre\u0111uje i organizaciju njenog civilnog sektora. I dok smo \u010desto pod civilnim sektorom podrazumijevali isklju\u010divo doma\u0107e filijale me\u0111unarodnih organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD) u BiH, u svrhu ovoga teksta, okrenuti \u0107emo se onom dijelu civilnog sektora koji pola\u017ee pravo na dr\u017eavu \u2013 odnosno na razli\u010dite poludr\u017eavne \u0161to ostvarene \u0161to neostvarene formacije i iz tog retori\u010dkog zahtjeva crpi svoj simboli\u010dki legitimitet, ali i odre\u0111eno tuma\u010denje povijesti koje \u010desto reflektira dublje dru\u0161tvene tenzije i podjele.<\/p>\n

Rije\u010d je o braniteljskim, bora\u010dkim odnosno \u2013 veteranskim organizacijama. Njihova organizacija u BiH dijeli ratnu teritorijalnu i postratnu birokratsku organizaciju, a borba za ve\u0107a socijalna prava dijeli sudbinu velikog dijela ostatka stanovni\u0161tva fragmentiranog u socijalne kategorije. Vrlo je te\u0161ko, stoga, govoriti o zajedni\u010dkim problemima veteranske populacije iako ve\u0107ina njih, bez obzira na to dolazi li iz Republike Srpske, bo\u0161nja\u010dkog ili hrvatskog dijela BiH dijeli sli\u010dne socijalne probleme, “pluralitet” organizacija koje se onda jasno vezuju uz odre\u0111ene politi\u010dke stranke, te sli\u010dan hijerarhijski ustroj koji replicira vojnu hijerarhiju u kojem generali i poslije bitke vode glavnu rije\u010d s malo interesa i razumijevanje ni\u017eih vojnih \u010dinova.<\/p>\n

Jedan od takvih primjera je i Bora\u010dka organizacija Republike Srpske (BORS) koja je uspijevala odr\u017eavati privid jedine centralizirane organizacije boraca Vojske Republike Srpske i po nekim procjenama okuplja, ili je bar okupljala, do 200 tisu\u0107a demobilisanih boraca. Rije\u010d je o najve\u0107oj organizaciji civilnog dru\u0161tva u Republici Srpskoj koju od 2014. vodi Milomir Sav\u010di\u0107, general-major VRS \u010diji je glavni zadatak posljednje dvije godine da uspije zadr\u017eati vlastiti organizacijski primat nad prora\u010dunskim sredstvima \u0161to se izdvajaju prije svega za pogon bora\u010dke organizacije kojoj je na \u010delu i za socijalna davanja \u010dije isplate \u2013 poput bora\u010dkog dodatka na kraju godine \u2013 kasne iz godine u godinu odra\u017eavaju\u0107i kaos javnih financija Republike Srpske.<\/p>\n

BORS u\u017eiva status “udru\u017eenja od javnog interesa” koji dodjeljuje Vlada RS i zajedno s jo\u0161 nekoliko organizacija civilnog dru\u0161tva dostupne su im blagodati redovnog prora\u010dunskog financiranja Vlade RS-a. Nije stoga ni \u010dudo da se ve\u0107ina javnih istupa predsjednika Sav\u010di\u0107a ti\u010de odr\u017eavanja monopola BORS-a me\u0111u veteranskom populacijom, odnosno spre\u010davanja da se raspar\u010dava \u010dlanstvo na nove organizacije koje dobivaju statuse jednake BORS-u, poput Udru\u017eenja gra\u0111ana Veterani RS-a. Organizacijski gledano, rije\u010d o refleksu \u0161efa jakog centraliziranog sindikata koju uslijed “liberalizacije” sektora gubi iz ruke dotada\u0161nje alate pritiska i ostaje mu jedino pozivanje na “autenti\u010dnost” vlastite organizacije kao jedinog istinskog predstavnika vojske koja je izgradila paradr\u017eavu, odnosno danas entitet u sklopu BiH.<\/p>\n

Izdaja “dezertera”<\/strong><\/p>\n

Nezadovoljstva dosada\u0161njim radom centralne veteranske organizacije ne daju se samo i\u0161\u010ditati iz javnih istupa nezadovoljnika, nego i iz socijalnog statusa velike ve\u0107ine “korisnika” kojima bora\u010dki status materijalno predstavlja tek onoliko da se zadovolje odre\u0111ene socijalno-ritualne potrebe poput organiziranje slave, kako ka\u017ee jedan demobilizirani borac iz sarajevsko-romanijske regije tijekom pro\u0161logodi\u0161nje tribine posve\u0107ene statusu boraca u ovom dijelu BiH. A i to minimalno svake godine kasni u isplatama. Zadnji vidljiviji bunt bora\u010dke populacije RS-a, a da se nije ticao statusa organizacije i ko\u0161kanja izme\u0111u njihovih \u010delnika, prosvjed je ratnih vojnih invalida kojima je sve te\u017ee ostvariti prava iz seta zdravstvenog osiguranja (pravo na zdravstvena pomagala i rehabilitaciju u toplicama) zbog \u010dega su u travnju prosvjedovali u Banja Luci i ritualno vratili dr\u017eavi proteze \u0161to je performans \u010desto kori\u0161ten da bi apostrofirao ma\u0107ehinski odnos dr\u017eave prema populaciji koja je u tom interpretacijskom klju\u010du stvarala upravo tu dr\u017eavu koja ne mo\u017ee odgovoriti ni na njihove osnovne potrebe.<\/p>\n

I to je zapravo svojevrsna granica autorefleksije vlastite pozicije u kontradikcijama tranzicije, odnosno novih (polu)dr\u017eava u globalnom kapitalizmu. Vojnici koji su stvarali nefunkcionalne dr\u017eave ili poludr\u017eave, od njih nemaju nikakve koristi dok su kajmak pokupili predstavnici menad\u017eerskih elita, politi\u010dkih dinastija ili dezerteri (\u0161to je \u010desta metafora koja se pri\u0161iva predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku) izvod je koji \u0107e se u razli\u010ditim varijantama naj\u010de\u0161\u0107e \u010duti u privatnim razgovorima ratnih drugova ili u virtualnom prostoru \u2013 razli\u010ditim forumima i vijestima posve\u0107enima ovoj populaciji.<\/p>\n

Sli\u010dna matrica organizacije i politi\u010dke artikulacije vlastitog statusa vrijedi i za federalni dio BiH koji je opet razdijeljen na veteransku populaciju nekad zara\u0107enih strana: Armije BiH i Hrvatskog vije\u0107a obrane. Ono \u0161to ih donekle pojavno razlikuje od BORS-a i drugih organizacija u RS-u je uvjetno re\u010deno: ve\u0107a borbenost, odnosno poja\u010dana prisutnost u javnom prostoru kroz razli\u010dite prosvjede i akcije blokada cesta i grani\u010dnih prijelaza. Pa i ve\u0107a borbenost izme\u0111u samih organizacija oko svojevrsne hegemone pozicije unutar same populacije. U tom kontekstu ne \u010dudi primjerice da veteranska “koordinacija” Savjet branitelja\/boraca kao jedan od svojih temeljnih zahtjeva jo\u0161 od 2015. ponavlja potpuno ukidanje prora\u010dunskog financiranja veteranskih organizacija. Na prvi pogled \u010dudi da jedna organizacija civilnog dru\u0161tva \u017eeli ukinuti financiranje vlastitog sektora. Me\u0111utim, prema njihovom tuma\u010denju time se ukida financiranje “krivim organizacijama” koji predstavljaju veteransku populaciju, a zapravo se radi o \u0161ti\u0107enicima politi\u010dkih elita ili u konkretnom slu\u010daju: HDZ-a i SDA-a.<\/p>\n

Uz pove\u0107anje socijalnih davanja i pobolj\u0161anje statusa veterane, ovaj zahtjev je postao i dio njihove Rezolucije<\/a> koja stoji u ladicama Parlamenta Federacije BiH jo\u0161 od pro\u0161le godine kao i dono\u0161enje novog registra branitelja koji \u0107e jasno, prema njihovom tuma\u010denju, pokazati tko je zapravo bio “istinski” branitelj. Time se gaji narativ o tome da politi\u010dke elite i njihove udruga\u0161ke ekspoziture \u010dine “la\u017eni branitelji”, odnosno dezerteri.<\/p>\n

Bez demokracije<\/strong><\/p>\n

Najglasniji predstavnici ove koordinacije udruga su “Zaboravljeni branitelji”, organizacija koju \u010dine ve\u0107inom \u010dlanovi hrvatskih vojnih formacija koji se osje\u0107aju izdanima od vlastitih etni\u010dkih predstavnika u institucijama dr\u017eave, ali i od slu\u017ebenih udruga koje su usko vezane uz vladaju\u0107i HDZ. Zajedno sa svojevrsnom politi\u010dkom opozicijom bh. HDZ-u (mno\u0161tvo manjih prava\u0161kih i krajnje desnih stranaka) uspjeli su naru\u0161iti dominaciju te stranke na izborima za Hrvatski sabor izabrav\u0161i \u017deljka Glasnovi\u0107a za predstavnika dijaspore u Hrvatskom saboru koji se prometnuo kao neura\u010dunljivi trbuhozborac njihovih zahtjeva (isplata zaostalih mirovina iz prora\u010duna RH i sl.), ali i vizije povijesti koja proizlazi iz “razo\u010darenja” u (post)tranzicijsku zbilju. U svojoj sr\u017ei ve\u0107 vi\u0111ena klasna politi\u010dka pri\u010da nakon velikih ratova gdje razo\u010darane mase, u nedostatku druga\u010dijih politi\u010dkih medijacija, padaju na narativ fa\u0161istoidne teorije zavjere. A i ovaj put, koliko god taj jezik bio potpuno nekoherentan i jednostavno \u2013 sulud, njega izgovara general. Drugim rije\u010dima, opozicijski i antiestabli\u0161ment potencijal kojeg je gajila spomenuta koordinacija veterana pada na prvom ispitu bilo kakve demokratske svijesti o potrebi organiziranja veterana u druga\u010dijim formama od postoje\u0107ih hijerarhiziranih organizacija civilnog dru\u0161tva, \u010diju opoziciju upravo oni tobo\u017ee predstavljaju.<\/p>\n

Ono \u0161to je izgledalo kao doista takav poku\u0161aj primjer je samoorganiziranih veterana Armije BiH okupljenih pred zgradom Vlade Federacije BiH u lipnju ove godine. Tamo okupljeni veterani dolazili su iz razli\u010ditih dijelova dr\u017eave (dominantno Tuzlanski, Zeni\u010dko-dobojski i Srednjobosanski kanton) zahtijevaju\u0107i regulaciju prava iz seta zdravstvenog osiguranja i pove\u0107anje socijalnih davanja za veterane koji \u017eive na rubu egzistencije. Ovaj put podjela me\u0111u veteranima dogodila se po teritorijalnom klju\u010du pa su zahtjeve pred Vladom Federacije BiH branili veterani podijeljeni po op\u0107inama. Na kraju su djelomi\u010dno usvojene zahtjeve potpisali predstavnici 19 op\u0107ina \u010dime je formalno i zavr\u0161io prosvjed uz odre\u0111ena nezadovoljstva koja su se kasnije protezala po medijima gdje se dovodila u pitanje legitimnost predstavnika. Me\u0111utim, vrlo je te\u0161ko iza ovog tipa okupljanja boraca tra\u017eiti bilo kakvu klicu druga\u010dijeg tipa organiziranja odozdo. Radi se o potezu iz o\u010daja koji je poku\u0161ao zaobilaze\u0107i postoje\u0107e kanale pritiska jednostavno do\u0107i pred institucije vlasti i tra\u017eiti minimum. Koji su na kraju dobili s velikim i podebljanim mo\u017eda. No prilikom izrade novih zakona i pravilnika i dalje \u0107e glavnu rije\u010d voditi slu\u017ebene organizacije i strukture bliske strankama koje su uostalom 1990-ih oformile vojne komponente i povele ih u rat.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Organizacija dr\u017eave, odnosno “podjela nadle\u017enosti” izme\u0111u razli\u010ditih instanci vlasti, osim \u0161to definira dostupnost manje-vi\u0161e svih socijalnih servisa u zemlji, uvelike odre\u0111uje i organizaciju njenog civilnog sektora…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":19494,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[137],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-19491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-rat","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19491"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36575,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19491\/revisions\/36575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19491"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19491"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19491"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19491"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}