{"id":19464,"date":"2017-07-14T13:15:53","date_gmt":"2017-07-14T12:15:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19464"},"modified":"2017-07-14T13:19:56","modified_gmt":"2017-07-14T12:19:56","slug":"europske-pruge-balkana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19464","title":{"rendered":"Europske pruge Balkana"},"content":{"rendered":"<p>\u0160efovi \u0161est zemalja &#8220;Zapadnog Balkana&#8221; (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija) sastali su se 12. juna s politi\u010darima iz zemalja \u010dlanica Europske unije (Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Slovenija, Velika Britanija) te s predstavnicima me\u0111unarodnih financijskih institucija i delegatima EU na <a href=\"http:\/\/www.esteri.it\/mae\/it\/sala_stampa\/archivionotizie\/approfondimenti\/trieste-western-balkan-summit-declaration.html\" target=\"_blank\">Samitu u Trstu<\/a> u sklopu Berlinskog procesa (<a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/sr-el\/%D0%91%D0%B5%D1%80%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%86%D0%B5%D1%81\" target=\"_blank\">diplomatska inicijativa za pro\u0161irenje EU<\/a>).<\/p>\n<p>&#8220;Integriranje Zapadnog Balkana u EU je strate\u0161ka investicija u mir, demokraciju, prosperitet, sigurnost i stabilnost Europe kao cjeline&#8221;, glasi jedan od zaklju\u010daka Samita. Za razliku od sli\u010dnih prilika, deklaracije Balkanskog procesa iz samita u samit postaju sadr\u017eajno sve konkretnije. Iz njih se mo\u017ee vidjeti kojim strategijama EU planira stabilizirati kontinent i povesti ga putem trajnog mira i sigurnosti.<\/p>\n<p>Jedan od fokusa samita bilo je &#8220;prevazila\u017eenje malih internih razlika&#8221; i &#8220;osiguravanje od stranog uplitanja&#8221;. EU stoga poti\u010de balkanske zemlje da u svojim retorikama izostave nacionalisti\u010dke govore te umjesto toga promoviraju dobrosusjedske odnose. Promjenu retorike trebala bi olak\u0161ati produbljena kooperacija me\u0111u zemljama te uspostava regionalnih institucija i mehanizama ali i procesa poput Brdo \u2013 Brijuni, Jadransko-Jonska inicijativa, osnivanih s ciljem ja\u010danja regionalne suradnje.<\/p>\n<p><strong>Agenda povezanosti<\/strong><\/p>\n<p>Prioritet na ovom samitu dobila je jedna od okosnica europske strategije za priklju\u010divanje balkanskih zemalja EU: agenda povezanosti koja se primarno odnosi na energetsko, transportno i infrastrukturno povezivanje. Ona se sastoji od triju strate\u0161kih ciljeva umre\u017eavanja u Trans-europsku transportno energetsku mre\u017eu (TEN-T), Zapadnobalkanski Investicijski okvir (WBIF) i Instrument za povezivanje Europe (CEF, <a href=\"http:\/\/www.promet-eufondovi.hr\/instrument-za-povezivanje-europe-cef\" target=\"_blank\">fond<\/a> za ulaganja u telekomunikacijske, transportne i infrastrukturne projekte). U sklopu te agende planira se potro\u0161iti 500 milijuna eura na 7 investicijskih projekata na Balkanu. Dakako, kao i obi\u010dno radi se o modelu javnog suzadu\u017eivanja, \u0161to zna\u010di da EIB i EBRD daju dr\u017eavama kredite, tako da zapravo gra\u0111ani sami pla\u0107aju svaki milimetar svake pruge, ceste, polo\u017eenog opti\u010dkog kabela itd&#8230;<\/p>\n<p>Kao pokazni projekt ovog samita istaknuta je inicijativa za izgradnju \u017eeljezni\u010dke pruge izme\u0111u glavnih gradova Makedonije i Bugarske koji do sad, usprkos tome \u0161to ih razdvaja tek 200 kilometara zra\u010dne linije, nisu imali zajedni\u010dku prugu (Bugarska je bila ovisna o Sovjetskom savezu s kojim je Jugoslavija raskinula sve veze 1948. godine). Ovaj projekt najve\u0107i je pojedina\u010dni i trebao bi ko\u0161tati 152 milijuna eura, od \u010dega EU osigurava 70 milijuna (kreditima).<\/p>\n<p>Ukupno je zami\u0161ljeno 20 projekata te\u0161kih 1,4 milijarde eura. U sklopu CEF-a koji se sada prvi put aktivira na Balkanu dodijelit \u0107e se bespovratna sredstva u iznosu od 11,4 milijuna eura. Dio sredstava trebao bi biti ulo\u017een u Regionalno balkansko tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnom energijom koje \u0107e se razvijati u sklopu Inicijative za plinsko povezivanje Srednje i Jugoisto\u010dne Europe.<\/p>\n<p><strong>Utabane staze<\/strong><\/p>\n<p>Od drugih tema raspravljalo se o regionalnoj strategiji za odr\u017eivu hidroenergiju, zatim ekonomskoj &#8220;integraciji i razvoju&#8221; (izgradnja zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u okviru CEFTA-e i Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju), a sve pod krovnim EU na\u010delom &#8220;slobodnog&#8221; protoka ljudi, roba i kapitala. Dakako, kako bi se ljudi u EU \u0161to &#8220;slobodnije&#8221; kretali i \u0161to &#8220;sigurnije&#8221; osje\u0107ali, zemlje Zapadnog Balkana obvezale su se slijediti europske politike zaustavljanja &#8220;ilegalnih&#8221; migracija razmjenjivati sa Zapadnom Europom mlade mozgove, pogotovo one znanstvene, i dakako boriti se protiv terorizma.<\/p>\n<p>Na \u0161to su se sve to\u010dno u Trstu obvezale zemlje Zapadnog Balkana i kakve \u0107e to imati posljedice po njihova dru\u0161tva razmotavati \u0107emo detaljnije u narednim periodima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160efovi \u0161est zemalja &#8220;Zapadnog Balkana&#8221; (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija) sastali su se 12. juna s politi\u010darima iz zemalja \u010dlanica Europske unije (Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Slovenija, Velika Britanija) te s predstavnicima me\u0111unarodnih financijskih institucija i delegatima EU na Samitu u Trstu u sklopu Berlinskog procesa (diplomatska inicijativa za pro\u0161irenje EU). &#8220;Integriranje Zapadnog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19465,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,228,243,136],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-ekonomija","tag-eu","tag-infrastruktura","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19464"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19466,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19464\/revisions\/19466"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19464"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19464"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19464"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19464"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}