{"id":19373,"date":"2017-07-17T07:01:42","date_gmt":"2017-07-17T06:01:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19373"},"modified":"2021-02-25T10:58:14","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:14","slug":"rumunjski-madari-i-zamke-neoliberalnog-regionalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19373","title":{"rendered":"Rumunjski Ma\u0111ari u zamci neoliberalnog regionalizma"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u krajevima kojih se nekada\u0161nja Velika Ma\u0111arska morala odre\u0107i Trianonskim sporazumom 1919., Transilvanija (Erdelj) ima posebno mjesto. Tamo\u0161nja ma\u0111arska zajednica i dalje broji preko 1,2 milijuna pripadnika te predstavlja zna\u010dajan faktor u zemlji u kojoj je etni\u010dki nacionalizam nerijetko predstavljao kompenzaciju za nedostatak dru\u0161tvene solidarnosti.<\/strong><\/p>\n

Vo\u0111a rumunjske parlamentarne ve\u0107ine smatrao je 19. juna potrebnim da posebno naglasi kako “ne prodajemo Transilvaniju, niti jedan dio na\u0161e zemlje ne\u0107e biti predan”. Dan kasnije, parlamentarna sjednica je iznenada prekinuta gromoglasnom galamom iz zvu\u010dnika: liberalni zastupnik je pu\u0161tanjem domoljubne muzike odlu\u010dio podsjetiti kolege kako “zemlja ne smije biti prodana za nekoliko jadnih glasova”. Ovo grozni\u010davo pokazivanje patriotizma uz dirljive pjesme potaknuto je potpisivanjem sporazuma izme\u0111u vladaju\u0107e Socijaldemokratske stranke (PSD) i Demokratskog saveza Ma\u0111ara Rumunjske (Rom\u00e1niai Magyar Demokrata Sz\u00f6vets\u00e9g, RMDSZ), glavne politi\u010dke organizacije ma\u0111arske manjine. Taj je sporazum posljedica krize vladaju\u0107e koalicije i osobito socijaldemokrata: premijer Sorin Grindeanu, koji je izgubio<\/a> povjerenje vladaju\u0107ih stranaka, nije se htio povu\u0107i, a kako bi ga natjerale na to, stranke su trebale pridobiti ma\u0111arske zastupnike. Zauzvrat su obe\u0107ale potporu nekim zakonskim prijedlozima koje je ma\u0111arska stranka istaknula.<\/p>\n

Rije\u010d je o doista bezazlenim prijedlozima, poput progla\u0161enja 15. marta dr\u017eavnim praznikom za rumunjske Ma\u0111are. Slu\u0161aju\u0107i rumunjske politi\u010dare, mogli bismo zaklju\u010diti kako je RMDSZ nekakva ekstremisti\u010dka separatisti\u010dka organizacija koja zahtijeva ma\u0111arsku vlast u Transilvaniji, a ne stranka koja je konstantno partner rumunjskim vladama ve\u0107 20 godina i predstavlja jednu od najstabilnijih i najumjerenijih politi\u010dkih snaga u zemlji. Usprkos ovoj integraciji u rumunjski politi\u010dki \u017eivot, RMDSZ se jo\u0161 uvijek koristi da bi se izazvao strah od raspada zemlje, pri \u010demu bi ta stranka igrala ulogu pete kolone koja otima Transilvaniju ispred na\u0161ih noseva. U takvim optu\u017ebama nema samo nacionalisti\u010dkog zanosa, ve\u0107 i mnogo politi\u010dkog cinizma: “ma\u0111arsku prijetnju” zazivale su gotovo sve stranke kada im je to bilo potrebno, no istodobno su i gotovo sve stranke u nekom trenutku tra\u017eile potporu RMDSZ-a. Istodobno marginalna i centralna, na vlasti 20 godina, a opet nekako uvijek ekstremno, ne\u017eeljeno rje\u0161enje, fenomen RDMSZ-a otvara pitanja i van manjinske politike koja govore ne\u0161to o tome kako je zami\u0161ljen ekonomski razvoj posljednjih desetlje\u0107a i koja je va\u017enost nacionalisti\u010dkog diskursa u oblikovanju ekonomskih i socijalnih politika.<\/p>\n

Fokus na kulturnim pitanjima<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od 1989. RMDSZ \u010dvrsto dr\u017ei monopol na politi\u010dku reprezentaciju ma\u0111arske manjine. Od nekih milijun i dvjesto tisu\u0107a gra\u0111ana koji se izja\u0161njavaju kao Ma\u0111ari ve\u0107ina \u017eivi u Transilvaniji. U isto\u010dnom dijelu te pokrajine, poznatom<\/a> kao Zemlja Sekelja, \u010dine ve\u0107inu. Za razliku od Slova\u010dke koja tako\u0111er ima velik udio stanovnika ma\u0111arske nacionalnosti \u2013 ali i vi\u0161e stranaka koje ih nastoje zastupati \u2013 RMDSZ nije imao zna\u010dajnijeg izaziva\u010da na politi\u010dkoj sceni i uspio je zadr\u017eati stabilno bira\u010dko tijelo proteklih desetlje\u0107a. Taj politi\u010dki monopol djelomi\u010dno je nametnut: kako bi u\u0161la u parlament, stranka mora dobiti barem 5% ukupnog broja glasova pa bi podjela ma\u0111arskih bira\u010da pretpostavljala i gubitak politi\u010dkog zna\u010daja. Iako je \u010dini prili\u010dno \u0161arolika ekipa, koja uklju\u010duje vrlo razli\u010dite politi\u010dke tendencije, RDMSZ se uspjela predstaviti kao najbolji izbor za ma\u0111arsku zajednicu.<\/p>\n

Uspjeh je osim toga rezultat zrelog i inteligentnog postupanja manjinske stranke. Rane 1990-te obilje\u017eili su te\u0161ki trenuci etni\u010dkih napetosti, pogor\u0161anih antima\u0111arskom retorikom ne samo na ekstremnoj desnici, ve\u0107 i me\u0111u socijaldemokratima koji su na bili na vlasti u prvoj polovici tog desetlje\u0107a. Nasuprot ostatku Isto\u010dne Europe, prve socijaldemokratske vlade su uspjele uspostaviti ekonomsku politiku koju je katakteriziralo odga\u0111anje “\u0161ok-terapije”, a dr\u017eava je u Rumunjskoj znatno du\u017ee zadr\u017eala neki tip kontrole nad industrijskim i financijskim institucijama. Iako iz razli\u010ditih razloga rezultati ovog na\u010dina upravljanja nisu bili osobito pozitivni, njegove su posljedice ipak dalekose\u017ene. Koncept prijelaza na tr\u017ei\u0161nu ekonomiju sna\u017eno se oslanjao na kori\u0161tenje o\u0161trog nacionalisti\u010dkog jezika koji su socijaldemokrati entuzijasti\u010dno prihvatili. Solidarnost koju su nudili bila je tek dio nacionalnog jedinstva: socijalne su mjere prije svega bile stvar nacionalne kohezije.<\/p>\n

Jedna od \u017ertava ovog diskursa bila je ma\u0111arska manjina i njezina politi\u010dka organizacija, napadana tijekom ovog perioda kao trajna separatisti\u010dka prijetnja. Sukobi u biv\u0161oj Jugoslaviji i tendencija Zapada da sve dru\u0161tvene probleme u Isto\u010dnoj Europi promatra isklju\u010divo kroz etni\u010dki klju\u010d predstavili su Transilvaniju kao jo\u0161 jedno mogu\u0107e bure baruta. Tijekom tog perioda RMDSZ je ostajao u opoziciji, poku\u0161avaju\u0107i uspostaviti dijalog s opozicijskim liberalnim strankama. Zbog tih kalkulacija, ali i socijaldemokratske retorike koja je kombinirala nacionalizam s ekonomskim temama, ma\u0111arska je stranka izbjegavala upu\u0161tati se u diskusije o ekonomskim ili socijalnim pitanjima. Predstavljala se kao braniteljica manjinskih kulturnih prava i ni\u0161ta vi\u0161e od toga. Odluka da se ograni\u010di na polje simboli\u010dke politike predstavljat \u0107e istodobno njezinu najve\u0107u snagu i slabost.<\/p>\n

Kada je 1996. liberalna koalicija do\u0161la na vlast i RMDSZ je u\u0161ao u vladu. I tamo je ostao do danas, marginalan, a opet klju\u010dan za sve koalicije. To je omogu\u0107ilo stranci da se strpljivo bori za postepene ustupke na polju kulturne autonomije, od vje\u010dnog problema dvojezi\u010dnih tabli, preko kori\u0161tenja ma\u0111arskog u javnim slu\u017ebama do dr\u017eavnog financiranja sveu\u010dili\u0161ta na tom jeziku. Pitanje administrativne autonomije, koje je ranije bilo va\u017eni dio programa, sada je palo u pozadinu. Opreznost i diplomati\u010dnost ponekad su izazivali frustraciju radikalnijih \u010dlanova, poput desni\u010dara L\u00e1szla T\u0151k\u00e9sa<\/a>. S druge strane, i rumunjski su politi\u010dari kritizirali RMDSZ zbog spremnosti na suradnju sa suprotstavljenim strankama. Njihov fokus na kulturna prava bio je dvosjekli ma\u010d: s jedne strane znak umjerenosti, ali i izvor stalnih problema. Naime, i rumunjski se nacionalizam primarno izra\u017eava kroz kulturna pitanja, poput banalnog problema dvojezi\u010dnih tabli.<\/p>\n

Regionalni neoliberalizam<\/strong><\/p>\n

Natjeran na obranu kulturnih prava, RMDSZ je imao malo toga za re\u0107i o ekonomskim i socijalnim pitanjima. Stanka je stoga u pravilu slijedila neoliberalni kurs ostalih, s vrlo upitnim rezultatima po ma\u0111arsku zajednicu. Zemlja Sekelja, regionalno sjedi\u0161te stranke, ostaje jedna od najsiroma\u0161nijih i najmanje razvijenih regija Rumunjske. Zna\u010dajan broj rumunjskih Ma\u0111ara iselio je u Budimpe\u0161tu, slabe\u0107i izborni utjecaj stranke. To dakako nije samo odgovornost ma\u0111arske politike. No oni su se svakako priklju\u010dili ostalim strankama u propagiranju ideje dr\u017eave kao slu\u0161kinje privatnom kapitalu, pa im se ekonomska politika u osnovi svodila na pru\u017eanje povoljnih zakonskih i dru\u0161tvenih okvira za privatne investitore. Njezine jedinice lokalne samouprave stoga su se koncentrirale na privla\u010denje kapitala jeftinom radnom snagom.<\/p>\n

Regionalizacija koju poti\u010de Europska unija imala je sna\u017ean utjecaj na strana\u010dku strategiju jer je dala legitimitet zahtjevima za ve\u0107om autonomijom u ekonomskim i socijalnim pitanjima. Zahtjevi RMDSZ-a u tom smjeru su rijetko uspje\u0161ni, no europski okvir im je omogu\u0107io da izbjegnu stalne optu\u017ebe za separatisti\u010dke tendencije. Takva je decentralizacija naposljetku uvijek zna\u010dila samo prepu\u0161tanje odre\u0111enim fiskalnih i ekonomskih odluka lokalnim vlastima, ali bez ikakve promjene u odnosu prema kapitalu. Rije\u010d je o istoj viziji vlasti kao slu\u0161kinje privatnog kapitala, samo preba\u010denoj s dr\u017eavne na lokalnu razinu. To bi navodno trebalo potaknuti konkurenciju me\u0111u regijama i tako popraviti njihov ekonomski potencijal. Opasnost naravno le\u017ei u tome da se cijela stvar pretvori u trku prema dnu. U svojim nastojanjima da privuku investitore, regije trebaju davati op\u0161irne fiskalne i ekonomske povlastice, \u010dak i na vlastitu \u0161tetu.<\/p>\n

Na neki na\u010din, druga\u010dije razvojne strategije koje bi mogle napraviti odmak prema neoliberalnoj ortodoksiji zapravo su nedostupne RDMSZ-u, jer oni pate od iste identifikacije ekonomske solidarnosti s nacionalizmom koju su uspostavili socijaldemokrati ranih 1990-ih. PSD se posljednjih godina, nakon kratkotrajnog izleta u socijal-liberalni “tre\u0107i put”, vratio svom ranijem smjeru. Rumunjska nacionalisti\u010dka halabuka koju proizvode socijaldemokrati te\u0161ko da mo\u017ee privu\u0107i RMDSZ, pa oni nastavljaju predlagati svoju regionalizaciju uz sna\u017enu opoziciju iz Bukure\u0161ta. Njihov manevarski prostor vrlo je su\u017een pa su prisiljeni oprezno otvarati mogu\u0107nosti u okru\u017eenju koje je jo\u0161 uvijek nespremno da oblikuje politiku izvan kategorija rumunjskog nacionalizma.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vo\u0111a rumunjske parlamentarne ve\u0107ine smatrao je 19. juna potrebnim da posebno naglasi kako “ne prodajemo Transilvaniju, niti jedan dio na\u0161e zemlje ne\u0107e biti predan”. Dan kasnije, parlamentarna sjednica je iznenada prekinuta gromoglasnom galamom iz zvu\u010dnika…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":19375,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-19373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19373"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36579,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19373\/revisions\/36579"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19373"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19373"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19373"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19373"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}