{"id":19343,"date":"2017-07-13T07:00:35","date_gmt":"2017-07-13T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19343"},"modified":"2021-02-25T10:58:15","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:15","slug":"euro-bljestavi-reprezent-moci-europske-burzoazije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19343","title":{"rendered":"Euro: blje\u0161tavi reprezent mo\u0107i europske bur\u017eoazije"},"content":{"rendered":"

Prvog dana mjeseca srpnja Hrvatska je proslavila \u010detvrtu godi\u0161njicu pristupanja Europskoj uniji. <\/span>V<\/span>e\u0107ina <\/span>njenih <\/span>dr\u017eavnika <\/span>smatra da <\/span>je Hrvatska<\/span> dobro iskoristila prednosti \u010dlanstva, te na budu\u0107i ulazak u eurozonu\u00a0gledaju bez imalo rezerve, kao logi\u010dan slijed daljnje integracije. Istovremeno izostaje produktivna javna rasprava, pa se \u010dini da \u0107e hrvatski gra\u0111ani u tome svemu podjednako minimalno sudjelovati kao i kad se planiralo pristupanje Europskoj uniji.<\/span><\/b><\/p>\n

Nakon svih ovih godina, u jedno mo\u017eete biti sigurni: kada na istoj strani politike stoje Andrej Plenkovi\u0107, Martina Dali\u0107, Zdravko Mari\u0107, Boris Vuj\u010di\u0107, a prije njih Zoran Milanovi\u0107 i Slavko Lini\u0107, ukratko cjelokupna politi\u010dka elita, ve\u0107ini ljudi u ovom dru\u0161tvu ne pi\u0161e se dobro. U konkretnom slu\u010daju, danas je me\u0111u vladaju\u0107om klasom vrlo te\u0161ko na\u0107i nekoga tko ne bi zagovarao uvo\u0111enje eura. Nedostaje jo\u0161 eventualno da se oglasi Ante Gotovina i poru\u010di kako euro nema alternativu, kao \u0161to je svojedobno iz Haaga pozdravljao ulazak u Europsku Uniju.<\/span><\/p>\n

U indikativnoj atmosferi politi\u010dkog jedinstva, jo\u0161 od po\u010detka godine potiho su po\u010dele pripreme za sljede\u0107u stanicu europskih integracija (npr. Strategija upravljanja javnim dugom<\/a>). Nakon \u0161to je ekonomija u 2016. godini <\/span>ostvarila<\/span> rast BDP-a od 2,9 posto, a deficit dr\u017eavnog <\/span>prora\u010duna<\/span> za istu godinu smanjen na svega 0,8 <\/span>posto <\/span>BDP-a, intenzivirale su se aktivnosti oko zahtjeva \u0161to ih postavljaju euro procedure. 1<\/a><\/sup>\u00a0<\/span>Zadnjih tjedana i rasprave su se pro\u0161irile, nakon \u0161to je krajem maja Europska komisija uputila prijedlog za izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. A uskoro bi se trebala pojaviti i studija Hrvatske narodne banke <\/span>(HNB)<\/span> u kojoj \u0107e se izraditi <\/span>cost-benefit<\/i><\/span> analiza ulaska u eurozonu. <\/span><\/p>\n

Okviri rasprave o euru<\/span><\/b><\/p>\n

S obzirom na ovakvo oslikani politi\u010dki okvir, lako je pretpostaviti da se rasprave o ulasku u eurozonu vjerojatno ne\u0107e previ\u0161e razlikovati od onih \u0161to su se vodile oko Europske unije. Na jednoj strani formirat \u0107e se monolitni blok vlasti, ve\u0107eg dijela opozicije i financijskog establi\u0161menta, a na drugoj “neura\u010dunljivi” politi\u010dki akteri i rijetki ekonomisti. No politi\u010dke okolnosti u Europskoj uniji se neprestano mijenjaju \u0161to mo\u017ee odrediti i gorljivost s kojom \u0107e se pristupiti temi eura <\/span>–<\/span> i za njegove zagovornike kao i za protivnike.<\/span><\/p>\n

Nakon \u0161to su stanovnici Velike Britanije izglasali izlazak iz Europske unije, povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici iza\u0161ao s inicijativom za ubrzani ulazak u eurozonu onih zemalja \u0161to jo\u0161 nisu uvele euro. Namjera je Europsku uniju kao kapitalisti\u010dki blok u\u010diniti \u0161to te\u017ee razdru\u017eivim, jer u\u010dvr\u0161\u0107ivanje i produbljivanje financijskih veza kroz monetarnu uniju kreira velike rizike u odlu\u010divanju o izlasku. Utoliko ne treba iznenaditi da cjelokupna hrvatska politi\u010dka elita tako vjerno ponavlja \u0161umove \u0161to kolaju na vi\u0161im razinama vlasti. Njih rasprava o nedostacima Europske unije nikada nije niti zanimala ve\u0107 samo slijepa vjera europskim standardima, neovisno o posljedicama. Takva neupitna <\/span>uskla\u0111enost<\/span> europskih i nacionalnih aktera samo odra\u017eava polo\u017eaj hrvatske ekonomije koja se nalazi u odnosima potpune zavisnosti prema ekonomijama europskog centra.<\/span><\/p>\n

Iz perspektive ovog surovog politi\u010dkog realizma, euro je ionako samo potvrda hrvatske ekonomske svakodnevice, \u010diji bi efekti prvenstveno smanjili rizike za financijski kapital (banke), a onda i za du\u017enike. I kada govorimo iz te pozicije realnog stanja stvari, hrvatska ekonomija doista je visoko eurizirana: ljudi \u0161tede u euru, zadu\u017eeni su u kreditima s valutnom klauzulom (61 posto kredita vezano je za euro), kao \u0161to je i javni dug ve\u0107inski denominiran u euru (65 posto). Zato nije neobi\u010dno i da guverner HNB i ve\u0107ina ekonomista napominju da je uvo\u0111enje eura samo logi\u010dan korak u zemlji koja ionako i privre\u0111uje (primjerice od turizma<\/span>) i duguje u euru. Uvo\u0111enje eura uklonilo bi te\u010dajni rizik, <\/span>smanjilo<\/span> transakcijske tro\u0161kove i eventualno dovelo do pada kamatnih stopa. <\/span><\/p>\n

No euro kao univerzalni nov\u010dani ekvivalent na teritoriju Europe predstavlja mnogo vi\u0161e od ovih ili onih dobitaka za financijski kapital. Euro je reprezentant europske arhitekture mo\u0107i i vi\u0161eslojnih odnosa politi\u010dke i ekonomske zavisnosti. Unutar eurozone vidimo kako mo\u0107ne industrije, trgova\u010dki lanci i banke, locirani mahom u najbogatijim zemljama (prije svega <\/span>u <\/span>Njema\u010dk<\/span>oj<\/span>, Austrij<\/span>i<\/span>, skandinavsk<\/span>im<\/span> zemljama ili<\/span> zemljama <\/span>Beneluxa) postaju jo\u0161 sna\u017eniji. Naime, u perifernim siroma\u0161nijim zemljama vi\u0161e ne postoji opasnost da se kori\u0161tenjem te\u010daja prilagodi razlikama u produktivnosti. <\/span>Na jednom polu postoji k<\/span>oncentracija mo\u0107i i <\/span>bogatstva<\/span>, <\/span>a na drugom<\/span> se doga\u0111a <\/span>intenziviranje socijalnog propadanja. Ili kako se danas u europskim institucijama dok se planira budu\u0107nost <\/span>vrlo <\/span>eufemisti\u010dki govori: Europa vi\u0161e brzina.<\/span><\/p>\n

Ima li euro alternativu?<\/span><\/b><\/p>\n

No jednako kao \u0161to je zagovaranje eura, od strane <\/span>premijera <\/span>Plenkovi\u0107a ili <\/span>guvernera HNB-a Vuj\u010di\u0107a<\/span>, svjesni pristanak na “Europu vi\u0161e brzina”, a ne samo uklanjanje ovog ili onog te\u010dajnog rizika, na isti na\u010din otpor euru ne mo\u017ee biti u nekom srednjem putu re-kunizacije. Boris Vuj\u010di\u0107 je u pravu kada ka\u017ee da re-kunizacija ekonomije, uz istovremeno zadr\u017eavanje postoje\u0107eg financijskog okvira (\u0161tednje u eurima, valutne <\/span>klauzule<\/span> na kredite, regulatornog okivra za banke) ustvari vrlo te\u0161ko izvediva. <\/span><\/p>\n

Dodatno, e<\/span>konomisti poput Ivana Lovrinovi\u0107a ili Ljube Jur\u010di\u0107a <\/span>ne grije\u0161e <\/span>kada isti\u010du da je odricanje od vlastite valute gubitak ekonomskog suvereniteta, ali zanemaruju da je ekonomski suverenitet ve\u0107 davno izgubljen i to u uvjetima formalnog postojanja kune. Nekakvu srednj<\/span>o<\/span>struja\u0161ku re-kunizaciju koja ne\u0107e dovoditi u pitanje politi\u010dku mo\u0107 banaka nemogu\u0107e je realizirati. U hrvatskoj ekonomiji postoji nacionalna valuta, ali da bi se iskoristili njeni potencijali moramo biti svjesni \u0161to njezino zagovaranje zna\u010di. <\/span><\/p>\n

Zadr\u017eavanje monetarnog suvereniteta i smanjivanje ovisnosti o eur<\/span>u<\/span> danas u hrvatskoj ekonomiji mo\u017ee biti samo radikalna strategija. To je poziv na politi\u010dki sukob s istim onim akterima koji tra\u017ee uvo\u0111enje eura. I ne samo da je poziv na sukob nego i spremnost da se ponudi ekonomska alternativa cjelokupnom onom europskom zdanju kojem je euro nov\u010dana oblatna. Ako doista \u017eelimo iskoristiti povoljniji te\u010daj za razvoj <\/span>nacionalne<\/span> industrije i \u0161ire aktivnosti u ekonomiji, to u prvoj instanci podrazumijeva sukob s bankama jer je nu\u017eno ukinuti valutnu klauzulu, zabraniti \u0161tednju u eurima i stro\u017ee regulirati kreiranje i cirkulaciju novca unutar banaka. <\/span><\/p>\n

To <\/span>bi bio<\/span> i poziv na prekid mjera \u0161tednj<\/span>e<\/span>, jer kunska vlast <\/span>koja<\/span> \u017eeli <\/span>koristi<\/span> prednosti te\u010daja preuzima odgovornost za planiranje razvoja i javno investiranje. Umjesto \u0161tednji na zdravstvu, <\/span>obrazovanju<\/span> i socijalnim stavkama, ili umjesto poreznog optere\u0107ivanja sve siroma\u0161nijih, samo u cilju kako bi zadovoljavali destruktivne europske standarde, kunska strategija <\/span>postala bi<\/span> strategija otpora. To onda vi\u0161e ne <\/span>bi vodilo<\/span> samo poticanju industrije, nego i mijenjanj<\/span>u<\/span> dru\u0161tvenih odnosa u industriji, mijenjanju odnosa izme\u0111u kapitala i rada. A takva strategija nikako ne mo\u017ee biti tek nacionalna, jer na djelu je sukob s velikim europskim kapitalisti\u010dkim blokom i mogu\u0107 je samo uz gradnju i poticanje progresivnih opcija u drugim zemljama. Ova bitka se ne dobiva na nacionalnoj razini.<\/span><\/p>\n

Euro kao lu\u0111a<\/span>\u010d<\/span>ka ko\u0161ulja u Gr\u010dkoj<\/span><\/b><\/p>\n

Primjer dru\u0161tvenog kolapsa Gr\u010dkoj pou\u010dna je <\/span>pri\u010da o tome<\/span> \u0161to se dogodi u slu\u010daju kada ekonomija pretrpi \u0161ok, a nema mehanizme za vanjsku adaptaciju, nego pod pritiskom euro-birokracije cijedi vlastito stanovni\u0161tvo. Euro je mo\u0107 europske bur\u017eoazije i nema alternativu, to je bila poruka koju je Sirizina vlast na kraju potpisala. Iz gr\u010dkog primjera u\u010dimo da nekakvo promi\u0161ljanje autonomne strategije mo\u017ee rezultirati samo nevi\u0111enom ki\u0161om pritisaka, ucjena i zastra\u0161ivanja iz politi\u010dkih centara mo\u0107i. Svaki poku\u0161aj da se ne\u0161to sli\u010dno poku\u0161a kroz kunsku strategiju nai\u0107i \u0107e na sli\u010dan zid otpora. Otuda i inzistiranje na integraciji svih zemalja u eurozonu, jer u tom slu\u010daju razdru\u017eivanje postaje gotovo nemogu\u0107e, pogotovo za perifernu ekonomiju s devastiranom <\/span>industrijskom<\/span> bazom.<\/span><\/p>\n

Ulasku u eurozonu treba se suprotstaviti, ali onda treba biti i svjestan \u0161to takav stav implicira. To nikako nije tehnokratska rasprava o prednostima i nedostacima, ra\u010dunovodstveni pristup koji tobo\u017ee neutralno broji pluseve i minuse, pa onda podvu\u010de crtu. Zagovarati vlastitu valutu zna\u010di biti svjestan \u0161to euro simbolizira i <\/span>vidjeti<\/span> u kuni potencijal otpora. To <\/span>pak <\/span>podrazumijeva <\/span>spremnost<\/span> da se ponudi<\/span> ekonomsk<\/span>a<\/span> strategij<\/span>a<\/span> pro\u017eet<\/span>a<\/span> lomovima, konfliktima i borbama u cilju oblikovanja politike razvoja, zadovoljavanja dru\u0161tvenih potreba i uspostave uvjeta u kojim prevladava mo\u0107 radnika, a ne kapitala. <\/span>Sada t<\/span>akvo ne\u0161to nije mogu\u0107e ni u Europskoj uniji, a jo\u0161 manje u eurozoni.<\/span><\/p>\n

  1. <\/span>Za \u010dlanstvo u eurozoni moraju biti ispunjeni kriteriji nominalne konvergencije \u0161to <\/span>se <\/span>odnose na stabilnost cijena (inflacija ne smije biti vi\u0161a od 1,5 posto od prosje\u010dne stope inflacije u tri zemlje s najni\u017eim stopama), zdrave javne financije (deficit dr\u017eavnog bud\u017eeta ispod 3 posto BDP-a i javni dug ispod 60 posto BDP-a,) stabilan te\u010daj (pridr\u017eavanje <\/span>te\u010dajnih<\/span> fluktuacija unutar okvira od 15 posto) te konvergenciju dugoro\u010dnih kamatnih stopa (dugoro\u010dna nominalna kamatna stopa ne smije biti vi\u0161a od 2 posto od prosje\u010dne dugoro\u010dne nominalne kamatne stope u tri zemlje s najni\u017eim stopama). [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nakon svih ovih godina, u jedno mo\u017eete biti sigurni: kada na istoj strani politike stoje Andrej Plenkovi\u0107, Martina Dali\u0107, Zdravko Mari\u0107, Boris Vuj\u010di\u0107, a prije njih Zoran Milanovi\u0107 i Slavko Lini\u0107, ukratko cjelokupna politi\u010dka elita, ve\u0107ini ljudi u ovom dru\u0161tvu ne pi\u0161e se dobro…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19357,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-19343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19343"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19399,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19343\/revisions\/19399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19343"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19343"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19343"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19343"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}