{"id":19310,"date":"2017-07-11T07:00:29","date_gmt":"2017-07-11T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19310"},"modified":"2021-02-25T10:58:16","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:16","slug":"laske-fojnica-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19310","title":{"rendered":"Bosanski eldorado: metali i maline"},"content":{"rendered":"

Prirodna bogatstva iz naslova ne uspijevaju se nikako preto\u010diti u dru\u0161tveno bogatstvo lokalne zajednice u Fojnici. Prezasi\u0107ena tr\u017ei\u0161ta, “osjetljivi” investitori i korumpirane javne institucije pokazuju se kao glavne prepreke. No, narod ne gleda \u0161utke na te prepreke, protesti su sve izra\u017eeniji, neovisno radilo se o malinama ili metalima.<\/strong><\/p>\n

Turisti iz udaljenijih kontinentalnih podru\u010dja, koji se u ovo doba godine odlu\u010duju do Jadrana proputovati kroz Bosnu i Hercegovinu, neizostavno su – barem uz zavojite glavne ceste njezina sredi\u0161njeg dijela \u2013 pra\u0107eni bogatom sezonskom ponudom \u0161umskog vo\u0107a. Bilo da se voze preko Tjenti\u0161ta, Konjica ili Kupresa, pred njima svako malo netko uzmahuje staklenim teglama punim crvenih i crnih bobica. Da to u pravilu nisu djeca i \u017eene i starci, i da nisu onako nao\u010digled ponudbeno nasmijani, jo\u0161 bi poneko umislio kako divlje jagode i borovnice, maline i kupine, ustvari slu\u017ee kao municija za drumski prepad. Ali, trgovina se odvija nesmetano i veselo, bez ikakvih nesporazuma, na obostrano zadovoljstvo; jednima za slatko putno osvje\u017eenje, drugima za popunu ku\u0107nog bud\u017eeta.<\/p>\n

Jedna druga vrsta berbe samoniklih plodova zemlje, me\u0111utim, ve\u0107 godinama u istoj dr\u017eavi izaziva sasvim druk\u010dije efekte, a rije\u010d je i posve o drugom tipu stranih ili doma\u0107ih kupaca. U tome bitno delikatnijem slu\u010daju, posrijedi je zapravo urod koji sazrijeva eonima, te se vadi iz malo dubljih slojeva litosfere od onih u koje pose\u017eemo za mrkvom, kikirikijem ili tartufom. Naravno, radi se o \u010dvrstim mineralnim tvorbama: upravo Bosna i Hercegovina zavidno je bogata rudnim zalihama koje se tamo crpe odvajkada, pa zato i njezina znana povijest \u2013 od Ilira naovamo \u2013 jednako obiluje agresivnim prisvajanjima tradicionalnih nalazi\u0161ta. U pitanju su razni metali, sve do te\u0161kih i plemenitih, kao i ugljen koji se jo\u0161 uvijek koristi za primarnu obradu metalne ruda\u010de. \u017deljezo i aluminij, cink i bakar, srebro i zlato, olovo i \u017eiva, sve se to stapa u atraktivnoj tr\u017ei\u0161noj leguri kakva me\u0111u doma\u0107e sakuplja\u010de plodova sna\u017eno privla\u010di jednu posebnu vrstu lovaca, a koje danas unisono i ne ba\u0161 refleksivno nazivamo \u2013 investitori.<\/p>\n

Donositelji zlatne groznice<\/strong><\/p>\n

Zamislimo sad kako se i neki od takvih putnika kroz Bosnu i Hercegovinu zaustavljaju uz njezin asfalt, i kako se poga\u0111aju oko cijene natalo\u017eenih zemnih blaga. Rat i obnova kapitalizma pogasili su brojne kopove i pogone za preradu, te oborili vrijednost preostalim resursima, da ne govorimo o tro\u0161kovima rada ili naknade \u0161iroj domicilnoj zajednici. Tako je nekako \u0161apu na rudnike i ukupnu proizvodnju \u017eeljeza, recimo, polo\u017eila i neprikosnovena lavlja figura globalne crne metalurgije, britansko-indijski poduzetnik Lakshmi Mittal. Posljednjih godina, pak, iznova se aktivira interes i za rje\u0111e te skuplje kovine, prvenstveno zlato i srebro, jer nevidljivo oko tr\u017ei\u0161ta uporno pamti obrise geolo\u0161kih mapa podru\u010dja o kojima sam narod ovdje \u010desto ka\u017ee da ih je zaboravio i bog i svijet.<\/p>\n

Po\u010detkom ovog desetlje\u0107a njema\u010dko-bosanska rudarska kompanija BBM obrisala je pra\u0161inu s te vrste memorije, pa se zaputila u srednjobosanski gradi\u0107 Fojnicu. Tamo se neko\u0107 vadilo srebro i zlato \u2013 koncesije su dr\u017eali npr. Austrijanci i Britanci \u2013 a sad se \u017eitelji bave kultiviranjem malina i berbom samoniklih, uz ostale \u0161umske bobice. Iscrpljeni dugotrajnom neima\u0161tinom, Fojni\u010dani su vedro do\u010dekali investitora iz bajke, nadaju\u0107i se otvaranju brojnih radnih mjesta, budu\u0107i da je tamo u boljim eksploatacijskim vremenima bilo zaposleno izme\u0111u 700 i 800 rudara. Ponadali su se i da \u0107e komunalno-infrastrukturnu dobit tako\u0111er neposredno ubilje\u017eiti sama lokalna sredina, naro\u010dito direktno involvirane mjesne zajednice i naselja Bakovi\u0107i, \u0160\u0107itovo, Ostru\u017enica, Tro\u0161njik, Lu\u017eine, Dusina, De\u017eevice itd.<\/p>\n

Nezasitni mediji i prezasi\u0107eno tr\u017ei\u0161te<\/strong><\/p>\n

Razni okolni mediji spremno su uzeli poticati optimizam, pa se ubrzo pro\u0161irila fantazma o milijunima tona dragocjene rude, kao i o bonusu koji \u0107e jednog dana pripasti doma\u0107em \u010dovjeku \u2013 deset kila zlata po stanovniku. A onda se realizacija neo\u010dekivano razvukla, e da bi se me\u0111u stanovni\u0161tvo uvukla zebnja, dok su i tabloidni portali relativno utihnuli, tra\u017ee\u0107i svje\u017eiju robu na sceni odre\u0111enoj spektaklom. U me\u0111uvremenu su vozila i strojevi BBM-a pohabali ceste i navodno ugrozili vodocrpili\u0161ta u tom kraju, a seljaci su primijetili da im kompanija uzurpira \u0161ume i njive i pa\u0161njake. Pritom se pra\u0161ina i buka uz tamo\u0161nju rje\u010dicu \u017deljeznicu ve\u0107 rijetko slije\u017eu, a povrh svega je u krugu rudni\u010dkog podru\u010dja niknuo pove\u0107i objekt nepoznate svrhe. Krenuo je glas da nekontrolirani iskop ruda\u010de zasi\u0107ene plemenitim metalima ionako traje, i da sirovina u odlaze\u0107im kamionima vi\u0161e ne slu\u017ei istra\u017eivanju, nego osiguranom profitu, pa \u010dak i da je za prostor neiskoristivih jama ugovoreno deponiranje – uvezenog toksi\u010dnog otpada.<\/p>\n

Ne treba sumnjati da u aktualnim negativnim vijestima i glasinama ima pretjerivanja, kao \u0161to ga je bilo i na po\u010detku ove pri\u010de u Fojnici, ali sa suprotnim predznakom. Kona\u010dno, odnedavno je uvelike posustao i posao s malinama \u2013 tr\u017ei\u0161te se valjda prezasitilo \u2013 \u0161to je ba\u0161 po\u010detkom ovog mjeseca navelo i fojni\u010dke male uzgajiva\u010de da se uklju\u010de u protestno ometanje prometa na autocesti kod Zenice. Gotovo istodobno, eskaliralo je nezadovoljstvo prema BBM-u, i sli\u010dan je model demonstracije masovnog otpora primijenjen spram te firme. Uslijed ote\u017eanog pristupa rudokopima, nositelj zlatne groznice naglo se ohladio i zasad obustavio poslovanje, uz medijske iskaze razo\u010darenja i prebacivanje odgovornosti na antipoduzetni\u010dku klimu op\u0107eg tipa i konkretnu dr\u017eavu koja nije u stanju o\u010duvati mir i biznis.<\/p>\n

Izravni narodni anga\u017eman<\/strong><\/p>\n

Ipak, treba uo\u010diti da je u svemu tome ne\u0161to bilo otpo\u010detka ukrivo postavljeno; nije pritom rije\u010d jedino o temeljnim izrabljiva\u010dkim odnosima koji su zajedni\u010dki Njema\u010dkoj i, ve\u0107 preko \u010detvrt stolje\u0107a, Bosni i Hercegovini. Potonja zemlja spada u jeftina periferna lovi\u0161ta, naime, gdje su europski minimumi socijalnih i radnih i drugih prava tek sanak pusti, a primarno-sirovinski eldorado ovog i onog tipa intenzivno dra\u017ei poduzetni\u010dku ma\u0161tu o niskim ulaznim tro\u0161kovima u proizvodnji. Stoga bi se razmatranje situacije moralo posvetiti \u010dinjenici da sam narod otpo\u010detka u su\u0161tini nije imao blagog pojma o nadolaze\u0107em poslu. Osim toga, kad spominjemo narod, dodajmo da se ne radi o etni\u010dkom pojmu, jer su dvije ve\u0107e fojni\u010dke etnije, bo\u0161nja\u010dka i hrvatska, veoma slo\u017ene oko ovog pitanja.<\/p>\n

Stanovni\u0161tvo tog kraja, dakle, nije sudjelovalo u odlu\u010divanju i nadzoru vi\u0161egodi\u0161njih aktivnosti BBM-a, \u010dak niti posredstvom najbli\u017eih im izabranih politi\u010dara. Dozvole su izdavale vlasti kantona i federacije, a predmetnu djelatnost koncesionara, po svemu sude\u0107i, nije zatim kontrolirao vi\u0161e nitko, naro\u010dito same benevolentne institucije vlasti. Nitko nije taj narod ni\u0161ta ni pitao, niti mu je itko i\u0161ta odgovarao na javna pitanja koja su se vremenom umno\u017eavala, sve do kulminacije nezadovoljstva. I zato \u0107e preostalo srednjobosansko zlato i srebro ipak ostati ukopano do daljnjeg, bar \u0161to se ti\u010de ove lokacije, na isto\u010dnim obroncima planine Vranice. No taj kraj nije bogat samo metalom i biljem, nego i rasko\u0161nim vodnim zalihama koje tamo izbijaju u vidu mnogih potoka ili se akumuliraju u planinskim jezerima. Njima se Fojni\u010dani mogu zahvaliti na jo\u0161 jednom recentnijem dru\u0161tvenom i politi\u010dkom iskustvu koje \u0107e im svakako pomo\u0107i u organiziranju predstoje\u0107ih reakcija na djelatnosti rudarskih kompanija, \u010dega \u0107e u dogledno vrijeme zasigurno jo\u0161 biti.<\/p>\n

Jer, oni su u ovom stolje\u0107u ve\u0107 pru\u017eili efikasan politi\u010dki i sudski otpor uni\u0161tavanju svojih voda gradnjom vi\u0161e privatnih hidroelektrana. Sad im je i potvr\u0111eno kako demokracija i obrana resursa ili ekolo\u0161kih dobara ne postoje mimo izravnog narodnog anga\u017emana, bilo da se radi o malinama ili mineralima. Jasno je da br\u017eeg i lak\u0161eg izlaza Bosne i Hercegovine \u2013 ili ma koga drugog \u2013 iz pozicije te\u0161ke ekonomske \u017ertve, jednostavno nema i ne\u0107e ga biti. Perspektiva dopire iz klasnih relacija, znamo li da bi i po zapo\u0161ljavanju rudara u ovim uvjetima, prije ili kasnije, neizbje\u017eno do\u0161la na red borba za ukupna im radna prava. No tek s njom \u0107e i oni ponovno osjetnije u\u017eivati odmor na Jadranu, umjesto da slu\u017ee pripovijestima o usputnim domorocima koji budza\u0161to rasprodaju plodove svog zavi\u010daja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turisti iz udaljenijih kontinentalnih podru\u010dja, koji se u ovo doba godine odlu\u010duju do Jadrana proputovati kroz Bosnu i Hercegovinu, neizostavno su – barem uz zavojite glavne ceste njezina sredi\u0161njeg dijela \u2013 pra\u0107eni bogatom sezonskom ponudom \u0161umskog vo\u0107a…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19317,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-19310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19310"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19328,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19310\/revisions\/19328"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19317"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19310"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19310"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19310"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19310"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}