{"id":19302,"date":"2017-07-10T12:56:59","date_gmt":"2017-07-10T11:56:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19302"},"modified":"2017-07-11T08:40:43","modified_gmt":"2017-07-11T07:40:43","slug":"udzbenicko-pitanje-nove-lokacije-agencije-za-lijekove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19302","title":{"rendered":"Ud\u017ebeni\u010dko pitanje nove lokacije Agencije za lijekove"},"content":{"rendered":"<p>Diskusija o novoj lokaciji Europske agencije za lijekove (EMA) nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, koja trese poslovno-birokratsko-lobisti\u010dke krugove u Europskoj uniji, iz na\u0161e je perspektive ud\u017ebeni\u010dki primjer za prou\u010davanje prioriteta EU, odnosa poslovanja i politike, ali i tr\u017ei\u0161ne ideologije, a posebno njezine manifestacije u medijima gdje je zaogrnuta krinkom objektivnosti.<\/p>\n<p>Kao prvo, tr\u017ei\u0161te farmaceutske industrije pri samom je vrhu za kapital <a href=\"http:\/\/pharmaceuticalcommerce.com\/business-and-finance\/global-pharma-market-will-reach-1-12-trillion-2022\/\" target=\"_blank\">najplodonosnijih tr\u017ei\u0161ta<\/a> na svijetu i pritom kontinuirano raste zbog sve ve\u0107eg broja novih tehnologija, novih znanstvenih otkri\u0107a i naravno, velikih javnih ulaganja u ovu (mahom privatiziranu) industriju. Zbog toga je logi\u010dno da me\u0111unarodne korporacije ne\u0107e pitanje nove lokacije EMA-e prepustiti politici i dru\u0161tvu te banalnim pitanjima poput europskih prioriteta ravnomjernog razvoja EU. Kao \u0161to smo na <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=17599\" target=\"_blank\">Biltenu ve\u0107 pisali<\/a> s obzirom na dru\u0161tveno politi\u010dku perspektivu (stabilizacije EU), najlogi\u010dnija nova lokacija agencije je Rumunjska. Me\u0111utim, ideja <a href=\"http:\/\/www.euractiv.com\/section\/health-consumers\/news\/patients-should-be-top-priority-in-eu-drug-agency-relocation\/\" target=\"_blank\">nekih lobista<\/a> je da Agencija ostane u Londonu &#8211; zbog povezanosti sa britanskom znano\u0161\u0107u i velikim ulaganjima ove zemlje u potrebe Agencije. Prvo u nizu pitanja koje se pritom zanemaruje je ono budu\u0107e razli\u010dite regulacije ovog sektora u VB i EU. Kako bi se to\u010dno uredilo da se u stranoj zemlji na ovu agenciju primjenjuju pravila EU, a ne Velike Britanije? Ovo pitanje indikator je suludosti ideje da jedno slu\u017ebeno tijelo koje se bavi internim poslovima mo\u017ee stanovati u tre\u0107oj zemlji.<\/p>\n<p><strong>Lobisti\u010dka strategija: moralizatorska ucjena<\/strong><\/p>\n<p>\u010cim su argumenti o preseljenju na istok Europe po\u010deli ja\u010dati, intenzivirala se i aktivnost lobista. Tako &#8220;farmaceutska industrija&#8221; valjda homogeno, kao i &#8220;potro\u0161a\u010dke grupe&#8221; (iako se radi samo o jednoj, &#8220;krovnoj&#8221;) smatra kako bi se EU trebala oduprijeti &#8220;politizaciji&#8221; ovih pitanja i osigurati &#8220;minimalne poreme\u0107aje&#8221; koje preseljenje mo\u017ee uzrokovati. Piarovci kao i lobisti, u preseljenju agencije vide razbijanje kontinuiteta poslovanja, kao i &#8220;potencijalne opasnosti za pacijente&#8221;. Agencija navodno u toku preseljenja ne bi uspje\u0161no odobravala nove i uklanjala stare lijekove s tr\u017ei\u0161ta. Ovo je ujedno jedini, nedovoljan i neuvjerljiv argument lobista koji se odnosi na interese pacijenata (posebno ako se u obzir uzme usporedba sa <a href=\"http:\/\/weblaw.haifa.ac.il\/he\/Faculty\/BenOliel\/Publications\/BenolielChirwa.pdf\" target=\"_blank\">\u0161tetom koju patentna logika<\/a> ima po pacijente).<\/p>\n<p>Tradicionalno anonimni diplomati, navodno legitiman novinarski izvor, tvrde kako &#8220;EU ne bi trebala ispasti &#8220;slaba&#8221; u pitanju realokacije Agencije&#8221;. Tre\u0107i argument je kako bi EU trebala biti &#8220;ujedinjena&#8221; po ovom pitanju, a ne se valjda &#8220;razjedinjavati&#8221; &#8211; \u0161to implicira na la\u017enu tvrdnju da politi\u010dke diskusije nu\u017eno vode do razbijanja dr\u017eava. Neizostavni, opet anonimni, &#8220;analiti\u010dari&#8221; tako\u0111er su navodno suglasni oko toga da je interes vi\u0161e od 20 EU zemalja koje bi se voljele vidjeti kao novo sjedi\u0161te EMA-e dokaz &#8220;politizacije&#8221; ovog pitanja.<\/p>\n<p><strong>Depolitizacija politike i uloga medija<\/strong><\/p>\n<p>Navedena argumentacija jasno pokazuje barem dvije stvari: kao prvo, patronizaciju politike, te u kona\u010dnici njezinu paradoksalnu depolitizaciju: ako depolitiziramo i politiku trebamo li je dalje uop\u0107e? Posljedica ovog smjera je <a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/disciplina-povijanja-kicme\" target=\"_blank\">ne\u0161to \u0161to ve\u0107 do\u017eivljavamo u praksi<\/a>, a to je konsenzus parlamentarnih stranaka po pitanju klju\u010dnih tr\u017ei\u0161nih i poslovnih problema, uz dakako, istovremeno ismijavanje svih suprotnih \u2013 politi\u010dkih \u2013 glasova. Druga stvar na koju nam ovako artikulirani problem ukazuje su stvarni prioriteti Unije koje u pravilu name\u0107u korporacije i njihovi tr\u017ei\u0161ni interesi, naspram kojih stoje sekundarni prioriteti: vrijednosti poput razvoja dru\u0161tva ili stabilizacije Unije. Dok su ovi prvi brojivi i konkretni, vidljivi u ra\u010dunovodstvenim bilancama, ovi drugi su apstraktni, u pravilu nevidljivi i do ostvarenja \u017eeljenih rezultata potrebne su godine.<\/p>\n<p>U kona\u010dnici, superiorna moralizatorska pozicija koju nad politi\u010dkim pitanjima zauzimaju anonimni analiti\u010dari, jo\u0161 anonimniji diplomati i lobisti anonimnih poslodavaca mogu\u0107a je zbog ranijeg uspjeha iste strategije koja je ve\u0107 uspje\u0161no nametnuta medijima, a <a href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2011\/03\/robert-w-mcchesney-novinarstvo.html\" target=\"_blank\">ona se sastoji od vi\u0161e elemenata<\/a> od kojih bismo za ovu priliku istaknuli moralizatorske aspekte posramljivanja novinara prilikom artikuliranja politi\u010dkih stavova. To je u drugoj polovici 20. stolje\u0107a postalo nelegitimno uz optu\u017ebu novinarske\u00a0 &#8220;neobjektivnosti&#8221;. Ovaj imperativ u medijima, kao \u0161to smo ve\u0107 mnogo puta isticali, depolitizirao je medije i gotovo potpuno otupio njihovu kriti\u010dku o\u0161tricu. Historijski uzrok tome pronalazi se u procesu privatizacije i koncentracije medija, odnosno imperativu koje je poslovanje medijske ku\u0107e dobilo nad javnom funkcijom sektora.<\/p>\n<p>Dru\u0161tvena posljedica uspjeha strategije depolitizacije &#8220;svega&#8221; je legitimacija PR priop\u0107enja, anonimnih diplomata i analiti\u010dara, kao ultimativnog novinarskog izvora \u010dija je pak posljedica izostavljanje pitanja interesa dru\u0161tva i javnosti u politi\u010dkim problemima. Poslovni sektor pokazuje se toliko uspje\u0161an u depolitizaciji svega, pa tako i medija i politike, da javnosti izmi\u010de iz konteksta da je pitanje nove lokacije EMA-e va\u017eno politi\u010dko i dru\u0161tveno pitanje budu\u0107nosti EU i njezine sposobnosti da se suprotstavi poslovnom sektoru te da funkcionira kao politi\u010dka, ekonomska i dru\u0161tvena zajednica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Diskusija o novoj lokaciji Europske agencije za lijekove (EMA) nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, koja trese poslovno-birokratsko-lobisti\u010dke krugove u Europskoj uniji, iz na\u0161e je perspektive ud\u017ebeni\u010dki primjer za prou\u010davanje prioriteta EU, odnosa poslovanja i politike, ali i tr\u017ei\u0161ne ideologije, a posebno njezine manifestacije u medijima gdje je zaogrnuta krinkom objektivnosti. Kao prvo, tr\u017ei\u0161te [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19304,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243,103],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19302"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19329,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19302\/revisions\/19329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19304"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19302"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19302"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19302"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19302"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}