{"id":19252,"date":"2017-07-10T07:00:46","date_gmt":"2017-07-10T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19252"},"modified":"2021-02-25T10:58:16","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:16","slug":"sto-ceka-skopje-nakon-skopja-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19252","title":{"rendered":"\u0160to \u010deka Skopje nakon Skopja 2014?"},"content":{"rendered":"

Nakon desetlje\u0107a vladavine desne populisti\u010dke stranke VMRO-DPMNE, novu je makedonsku vladu oformila koalicija predvo\u0111ena socijaldemokratima. Najvidljiviji podsjetnici na to da ih \u010deka obra\u010dun s duboko ukorijenjenim strana\u010dkim strukturama prethodne vlasti, nalaze se posvuda po makedonskoj metropoli, a dio su davno zapo\u010detog projekta osna\u017eivanja i rebrandinga<\/em> makedonskog nacionalnog identiteta.<\/b><\/p>\n

Projekt Skopje 2014 najavljen je u velja\u010di 2010. godine, izjavom gradona\u010delnika Skopja Vladimira Todorovi\u0107a: “Skopje treba novo lice. Napravimo od sivog, socrealisti\u010dkog grada jednu upotpunjenu umjetni\u010dku, arhitektonsku i urbanu cjelinu”. Sada iza toga stoji otprilike osam potro\u0161enih godina i skoro 700 milijuna eura javnog novca, a rezultat je grad nakrcan objektima i spomenicima s kombinacijom neoklasicisti\u010dkog i baroknog stila, koji su zavrijedili usporedbe s Disneylandom ili titulu europske “nove prijestolnice ki\u010da”.<\/span><\/p>\n

Sad, kad VMRO-DPMNE vi\u0161e nije na vlasti, pitanje je \u0161to \u0107e biti sa Skopjem 2014, koji je zapo\u010det i realiziran za vrijeme njihova mandata. Pitanje je ujedno i jedan od najkompleksnijih izazova s kojim se <\/span>koalicija<\/span><\/a> na vlasti, predvo\u0111ena socijaldemokratima (SDSM) treba suo\u010diti. Robert Alagjozovski \u2013 novi ministar kulture, najavio je zaustavljanje projekta i revidiranje sa svim potencijalnim opcijama \u2013 zadr\u017eavanje, ru\u0161enje ili preinaka.<\/span><\/p>\n

U raspravama o budu\u0107nosti projekta proteklih mjeseci dominirale su prakti\u010dne brige oko logisti\u010dkih i financijskih implikacija potencijalnog rje\u0161enja \u2013 dislociranja i rekonstrukcije 28 zgrada, 34 spomenika, 39 skulptura, 5 trgova, desetak fasada, hotela i parking-gara\u017ea, panoramskog vrtuljka-vidikovca i jo\u0161 koje\u010dega \u0161to je <\/span>proiza\u0161lo<\/span><\/a> iz vi\u0161egodi\u0161njeg projekta urbanog restrukturiranja. Primjerice, za samo jedan spomenik, dodu\u0161e najpoznatiji, “Ratnik na konju” 1<\/a><\/sup> vlada je procijenila da bi tro\u0161kovi dislociranja mogli iznositi 4-5 milijuna eura.<\/span><\/p>\n

To je novog premijera Zorana Zaeva navelo da, bez obzira na njegove osobne \u017eelje, izjavi kako “nema namjeru tro\u0161iti novce na premje\u0161taj ili ru\u0161enje spomenik\u0101”. Sli\u010dno misli i ministar kulture Alagjozovski: “U ovom momentu, financijsko stanje je toliko o\u010dajno (…) da premje\u0161tanje ili preinaka spomenika i ostalih artefakata iz projekta Skopje 2014 ne mo\u017ee biti prioritet. Napravit \u0107emo procjenu koja \u0107e nam omogu\u0107iti da gra\u0111anima pru\u017eimo detaljan uvid u sve pojedinosti ukupne cijene ovog projekta, njegove tehni\u010dke specifi\u010dnosti i kvalitetu gra\u0111evinskog materijala te cijenu odr\u017eavanja svih objekata. Vjerujem da \u0107e, nakon takvog uvida u odr\u017eivost projekta, biti mnogo lak\u0161e pokretanje daljnjih akcija koje \u0107e nam pomo\u0107i da se rije\u0161imo tog te\u0161kog tereta \u0161to nam ga je nametnula biv\u0161a vlada Nikole Gruevskog.”<\/span><\/p>\n

SDSM bez konkretnih rje\u0161enja<\/b><\/p>\n

Ovakve tvrdnje pokazuju da postoji svjesna namjera odmaka od rasipne politike prethodne vlade, koja je u trenutku najave Skopja 2014, godine 2010.\u00a0<\/span>govorila<\/span><\/a> o tro\u0161ku cijelog projekta u iznosu od 80 milijuna eura, da bi ta suma dosad narasla skoro deset puta. Kona\u010dni iznos tro\u0161kova za Skopje 2014 prema zadnjim procjenama iznosi 683 milijuna eura.<\/span><\/p>\n

Poku\u0161aj balansiranja izme\u0111u novog rasipanja javnog novca koje bi se mogu\u0107im premje\u0161tanjem dogodilo, i zahtjevima za daleko radikalnijim rje\u0161enjima (primjerice, vra\u0107anje originalnih fasada zgrada na kojima inzistiraju \u010dlanovi dru\u0161tva arhitekata ili pojedine nevladine organizacije), do sad je SDSM-ovce samo doveo do toga da obe\u0107aju “da \u0107e rje\u0161enju prethoditi transparentna rasprava i oprezna procjena tro\u0161kova, kako bi se donijela odluka o tome jesu li dislokacije financijski prihvatljive ili je li bolje novce potro\u0161iti u produktivnije svrhe”.<\/span><\/p>\n

Od neupitne va\u017enosti je to koliko \u0107e jo\u0161 tro\u0161kova iziskivati notorni projekt i nakon njegove propasti, kako za uspostavu transparentnih demokratskih procesa, tako za uspostavljanje nekih normi odgovornog upravljanja javnim financijama. Uz to, postoji jo\u0161 jedan financijski aspekt Skopja 2014 – taj da je, veoma vjerojatno, slu\u017eio kao stroj za pranje javnog novca. Kako bi provjerilo istinitost tih tvrdnji, makedonsko Specijalno javno tu\u017eiteljstvo (SJO) pokrenulo je istragu u maju pro\u0161le godine. Jo\u0161 jedna istraga na sli\u010dnom tragu, fokusirana na financiranje VMRO-DPMNE-a, ve\u0107 je otkrila da je tvrtka Beton A.D. – ista gra\u0111evinska firma koja je zaradila 160 milijuna eura grade\u0107i Skopje 2014 (gotovo tre\u0107ina tro\u0161ka projekta) kasnije “<\/span>donirala<\/span><\/a>” cijelu zgradu, vi\u0161ekatnicu u baroknom stilu, za novu sredi\u0161njicu VMRO-DPMNE-a.<\/span><\/p>\n

Mo\u017eemo jo\u0161 dodati da je, pored ovog financijskog aspekta na koji smo se najvi\u0161e bazirali, projekt Skopje 2014, kao i ostale politi\u010dke odluke vladaju\u0107eg VMRO-DPMNE-a, uzrokovao gomilu \u0161tete i na ostalim podru\u010djima. Poku\u0161aj u\u010dvr\u0161\u0107ivanja nacionalne kohezije preko o\u017eivljavanja anti\u010dke mitologije, raspirivao je unutra\u0161nje nemire u odnosima s Albancima, ali je i zao\u0161trio onaj s Gr\u010dkom zbog spora oko <\/span>imena<\/span><\/a> makedonske dr\u017eave. Dakako, efekti megalomanskog projekta osjetili su se u sferi kulture i svakodnevnog \u017eivota te mnogih radnika koji su bili zaposleni na projektu. Zanimljiv je podatak da je 2014. godine, za vrijeme gra\u0111evinskog <\/span>booma<\/span><\/i>, Makedonija bila\u00a0<\/span>vode\u0107a<\/span><\/a> zemlja u Europi po smrtnim slu\u010dajevima na radnom mjestu.<\/span><\/p>\n

Podijeljena javnost?
\n<\/b><\/p>\n

U svakom slu\u010daju, problem vrtoglavih tro\u0161kova ne bi smio\u00a0istisnuti druga pitanja i ignorirati \u0161iroke ideolo\u0161ke implikacije kojima je projekt obavijen. Kao \u0161to je u prethodnom paragrafu spomenuto, on je iskori\u0161ten kao instrument nacionalisti\u010dkog populizma da se krivotvori i u\u010dvrsti nacionalni identitet. VMRO-DPMNE se prikazivao kao branitelj nacije pa je glavni grad preuredio u skladu sa svojom vizijom makedonskog identiteta. Povezivanje nacionalnog identiteta sa Skopjem 2014 bilo je dobro vidljivo u trenucima kada bi se pojavila javna kritika: oni koji govore protiv projekta, govore i protiv cijele nacije, \u0161to doprinosi odvra\u0107anju pozornosti od drugih pitanja, primjerice onih o pranju novca ili o proma\u0161enom izboru arhitektonskog stila.<\/span><\/p>\n

Bila je to strategija koja je omogu\u0107ila da se neka podr\u0161ka \u010ditavom projektu ipak zadr\u017ei, unato\u010d vidljivijim proma\u0161ajima. Iako nije provedeno opse\u017enija istra\u017eivanja kojim bi se utvrdila razina podr\u0161ke, neke ankete su pokazale da je javnost doslovno podijeljena oko toga.\u00a0<\/span>Istra\u017eivanje<\/span><\/a> iz 2012. pokazalo je da 57,8 posto ispitanika ima negativno mi\u0161ljenje o projektu, dok prema istra\u017eivanju jedne <\/span>druge<\/span><\/a> institucije 45 posto podr\u017eava projekt.<\/span><\/p>\n

Budu\u0107i da je ve\u0107ina va\u017enih medija ostala pod kontrolom VMRO-DPMNE-a, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e sli\u010dne strategije koristiti i za prikazivanje bilo kakvih poku\u0161aja prenamjene ili premje\u0161tanja objekata \u2013 kao napad na nacionalni ponos. Dok, <\/span>prema<\/span><\/a> novom ministru vanjskih poslova Nikoli Dimitrovu, “ne trebamo tisu\u0107e spomenika u centru grada da bi bili ponosni Makedonci”, valja imati na umu da \u0107e nakon dugog perioda nacionalisti\u010dke propagande biti potrebne godine ulaganja u obrazovanje i “zdravu” javnu raspravu kako bi se ta \u0161teta popravila. U suprotnom, preuranjeni i neoprezni poku\u0161aji amputiranja Skopja 2014 mogli bi izazvati burnije nacionalisti\u010dke reakcije.<\/span><\/p>\n

“Bit \u0107emo oprezni u rje\u0161avanju”, poru\u010dio je sada\u0161nji ministar kulture. “Organizirat \u0107emo me\u0111unarodnu konferenciju s ciljem razvijanja budu\u0107ih scenarija oko toga \u0161to \u010diniti”. I dok je logi\u010dno da Ministarstvo kulture, institucija koja je <\/span>potro\u0161ila<\/span><\/a> najvi\u0161e novca za uvo\u0111enje i provo\u0111enje projekta Skopje 2014, mora snositi odgovornost, treba sagledati posljedice koje su izvan njegovog dometa.<\/span><\/p>\n

Prije svega, Ministarstvo kulture ne mo\u017ee sve samostalno rije\u0161iti. Potreban je holisti\u010dki pristup jer Skopje 2014 nije nipo\u0161to izoliran slu\u010daj. Budu\u0107i da su projekt popratile obrazovna i medijska propaganda, i na tim se poljima treba sna\u017enije aktivirati. Va\u017eno je sveobuhvatno dugoro\u010dno edukacijsko i medijsko djelovanje da bi se suzbila \u0161teta po\u010dinjena proteklih godina, a to iziskuje sudjelovanje i nekih drugih ministarstava, primjerice, Ministarstva obrazovanja ili Ministarstva okoli\u0161a, u koordiniranom dugoro\u010dnom radu za dobivanje revizijskog rje\u0161enja.<\/span><\/p>\n

Povod za kolektivne akcije<\/b><\/p>\n

Pitanje \u0161to \u0107e biti sa Skopjem 2014 ne mo\u017ee se odvojiti od pitanja – da se osvrnemo na <\/span>rad<\/span><\/a> Davida Harveya, “kakve dru\u0161tvene odnose tra\u017eimo, kakve odnose prema prirodi cijenimo, kakvu svakodnevicu \u017eelimo, kakve tehnologije smatramo prikladnima, kakve estetske vrijednosti zastupamo” \u2013 kakvim ga gra\u0111ani Skopja, i Makedonije, zami\u0161ljaju. Sljede\u0107a bi transformacija mogla ovisiti o provedbi njihove kolektivne snage, a ne samo u ukidanju projekta odozgo. Obra\u010dunavanje s njim trebalo bi dobiti podr\u0161ku samih gra\u0111ana, a to zna\u010di i istra\u017eivanje novih mogu\u0107nosti i otvaranje vrata gra\u0111anima iz postoje\u0107ih inicijativa koje bi se zauzimale za shva\u0107anje grada kao zajednice koja im pripada.<\/span><\/p>\n

Me\u0111u dobrim primjerima takvih praksi bila bi poznata inicijativa Barcelona en Com\u00fa, koja se zala\u017ee za radikalni demokratski pristup te ve\u0107 posjeduje mno\u0161tvo alata, tehnika, mehanizama i struktura koje omogu\u0107uju municipalne politike odozdo. Ondje postoje skup\u0161tine na razli\u010ditim razinama (susjedstva, tematska podru\u010dja, koordinacija, logistika, mediji, komunikacija i sl.), kao i korisne <\/span>online<\/span><\/i>-platforme (za komunikaciju, glasanje, rad).<\/span><\/p>\n

No vratimo li se u ne\u0161to bli\u017eu stvarnost i zaklju\u010dimo trenutno stanje, najve\u0107a te\u0161ko\u0107a uklanjanja objekata proiza\u0161lih iz Skopja 2014 nije njihova fizi\u010dka ve\u0107 ideolo\u0161ka te\u017eina. Ne\u0107e biti lako odstraniti taj te\u0161ki maligni tumor koji je metastazirao \u0161irom grada. Kompleksnost ovih pitanja najvi\u0161e dolazi zbog ideolo\u0161ke prtljage koju ona nose. Projekt urbanog restrukturiranja kakav je bio Skopje 2014 vi\u0161e je od manifestacije grozne barokno-neoklasi\u010dne estetike. On je amalgam kriminalnog neoliberalnog kapitalizma i populisti\u010dkog nacionalizma, koji je VMRO odr\u017eavao na vlasti 11 godina. Sli\u010dno \u0107e i na\u010din na koji nova vlast rije\u0161i problem Skopja 2014 slu\u017eiti kao rani indikator njihove vizije kako Skopja, tako i cijele dr\u017eave, ideologije kojom \u0107e se voditi (ili pak njenog nedostatka) … Tako\u0111er, to je i testiranje sposobnosti nove vizije koja \u0107e se suzbiti ili preokrenuti ideologiju \u0161to je Skopje 2014 u\u010dinila mogu\u0107im.<\/span><\/p>\n

S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/span><\/p>\n

  1. spomenik Aleksandru Velikom koji se nalazi se u samom sredi\u0161tu Skopja koji je zbog reakcija makedonske, ali i gr\u010dke javnosti, slu\u017ebeno nazvan “Ratnik na konju”[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Projekt Skopje 2014 najavljen je u velja\u010di 2010. godine, izjavom gradona\u010delnika Skopja Vladimira Todorovi\u0107a: “Skopje treba novo lice. Napravimo od sivog, socrealisti\u010dkig grada jednu upotpunjenu umjetni\u010dku, arhitektonsku i urbanu cjelinu”…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":19256,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,74],"theme":[458,456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254,141],"class_list":["post-19252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-kultura","theme-drustvo","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19252"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19284,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19252\/revisions\/19284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19252"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19252"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19252"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19252"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}