{"id":19233,"date":"2017-07-07T07:00:46","date_gmt":"2017-07-07T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19233"},"modified":"2021-02-25T10:58:17","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:17","slug":"desnicarska-agenda-agencije-za-elektronicke-medije-od-netransparentnosti-preko-koketiranja-s-fasizmom-do-izlisnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19233","title":{"rendered":"Agencija za elektroni\u010dke medije: od netransparentnosti do izli\u0161nosti"},"content":{"rendered":"

Dr\u017eavne institucije poput agencija, zaklada i centara u prili\u010dnoj su mjeri li\u0161ene izravnog demokratskog nadzora. Hrvatska Agencija za elektroni\u010dke medije tako\u0111er pati od tih standardnih boljki, a dodatno je problemati\u010dnom \u010dini i sljepo\u0107a prema promjenama u medijskom polju.<\/strong><\/p>\n

“Vije\u0107e [za elektroni\u010dke medije<\/a>] ne donosi odluke transparentno”, kazao je Zoran Kova\u010di\u0107 s Mre\u017ea TV-a na tribini o ovlastima regulatornog tijela \u2013 Agencije za elektroni\u010dke medije (AEM) odr\u017eane u Hrvatskom novinarskom dru\u0161tvu u ponedjeljak 27. juna. Dok bi zaposleni u Agenciji<\/a> (kojom upravlja Vije\u0107e) voljeli vidjeti pove\u0107anje njezinih ovlasti, elektroni\u010dki mediji (uz iznimke privilegiranih lokalnih televizija i radija<\/a>) te se ideje mogu samo u\u017easavati.<\/p>\n

Samovolja, netransparentnost, klijentelizam, nelogi\u010dnosti, iracionalnost odluka, zastarjelost i konzervativnost, optu\u017ebe su na ra\u010dun Agencije izno\u0161ene u hrvatskom medijskom prostoru. U tome se krije i odgovor na tu\u017ealjku<\/a> biv\u0161e predsjednice Mirjane Raki\u0107 da je AEM pred napadima branitelja (koji su pro\u0161le godine podigli protestni \u0161ator pred Ministarstvom branitelja<\/a>) ostao “kao Pale sam na svijetu”. To, dakako, nije slu\u010dajno, kao \u0161to nije slu\u010dajno ni da su predsjednicu AEM-a napali upravo gledatelji televizija i emisija koje to tijelo uporno financira, usprkos prigovorima za netransparentnost. Kontradiktorno je u startu bilo o\u010dekivati podr\u0161ku od onog drugog dijela dru\u0161tva kojeg Agencija sustavno ignorira i zanemaruje. Problem s radom ovog tijela le\u017ei u tome \u0161to ne priznaje vezu izme\u0111u vlastitog rada i posljedica koje proizvodi.<\/p>\n

Strukturni problemi Agencije<\/strong><\/p>\n

Prvi u nizu su\u0161tinskih problema u radu Agencije za elektroni\u010dke medije je Fond za pluralizam<\/a> medija. Dok se ve\u0107ina medijskih radnika i neprofitnih portala nada njegovom preustroju, Agencija \u010dini doslovno sve u svojoj mo\u0107i da Fond ostane ovakav kakav je sad \u2013 proma\u0161eno usmjeren na servisiranje agonije komercijalnih lokalnih televizija i radija sa po 15-ak milijuna kuna godi\u0161nje. Istini za volju, nakon brojnih pritisaka, 7 posto fonda po\u010delo se dodjeljivati neprofitnim medijima, a ve\u0107 od ranije AEM financira i neke prave “community” radijske sadr\u017eaje, kakav je onaj u Delnicama. Za razliku od radnika portala, vlasnici lokalnih radija i televizija imaju, godinama gra\u0111enu, izvrsnu komunikaciju s Agencijom i Vije\u0107em za elektroni\u010dke medije. Oni su u kona\u010dnici Fond i kreirali prema vlastitim potrebama jo\u0161 2005. godine, kada su internetski mediji u Hrvatskoj bili tek u zametku. Kakav je osnovan, takav je ostao gotovo nepromijenjen do danas. Agencija vjerno dr\u017ei stranu samo komercijalnih lokalnih nakladnika i odbija pristati na argumente o nu\u017enosti reforme Fonda, iskristalizirane u javnoj raspravi. Pritom, radi se o jednom od rijetkih fondova u Europi koji sredstva prikupljena od udjela u pristojbi javne radiotelevizije usmjerava komercijalnim i profitnim nakladnicima, umjesto da se posveti primarno onim neprofitnim.<\/p>\n

Konzervativnost Agencije o\u010dituje se u potpunom izostanku “vizije”: naime, 2015. godina u Europi je ozna\u010dila prekretnicu u kojoj su ukupni prihodi od ogla\u0161avanja na internetu prvi put prema\u0161ili ukupno ogla\u0161avanje na televizijama. To izme\u0111u ostalog zna\u010di da javnost sve \u010de\u0161\u0107e informacije tra\u017ei na internetu, ne \u010dekaju\u0107i fiksne televizijske termine. Televizije (o radijima da i ne govorimo) uostalom, ve\u0107 neko vrijeme s nekoliko sati zaka\u0161njenja prenose informacije ranije objavljene na internetu 1<\/a><\/sup>. Umjesto rasprave o tome kako balansirati odnos javne medijske funkcije i pojave novih platformi, zbog ustroja i kadra Agencije kao i uloge presudne va\u017enosti koju lokalna radija i televizije imaju nad ovim tijelom, op\u0107i dojam je da bi Agencija radije jednostavno ukinula internetske medije, a pogotovo neprofitne, kako se jednostavno ne bi morala njima baviti. A svakako, kako bi izbjegla sve situacije u kojima mora davati argumentirane odgovore na pitanja koja postavljaju neprofitni mediji.<\/p>\n

Sporne odluke<\/strong><\/p>\n

Kolika je hegemonija lokalnih radija i televizija nad regulatornim tijelom vidi se iz donesenih odluka i po izostanku kvalificiranih rasprava na temu novih elektroni\u010dkih medija. Iza odluka Agencije stoje pojedina lica. Jedno od njih je i ono Damira Hajduka<\/a>, vije\u0107nika, i predlo\u017eenog, no jo\u0161 nepotvr\u0111enog, novog predsjednika koji broji drugi mandat u ovom regulatornom tijelu. Dok mu je prvi mandat dodijelio HDZ, drugi mu je omogu\u0107ila vlada SDP-a i HNS-a. Njegovo brendiranje kao osobe koja je vije\u0107nik usprkos tome \u0161to ga “ne voli” nijedna stranka sasvim je pogre\u0161no: on je \u010dovjek koji se mo\u017ee prilagoditi politikama bilo koje stranke na vlasti. S obzirom na to da je sjedio u Vije\u0107u dok je ono donosilo sporne odluke, podr\u017eati Hajduka kao predsjednika AEM-a bez inzistiranja na konkretnom planu sankcija spornih aktivnosti zna\u010di nastaviti i dalje provoditi istu, a dokazano \u0161tetnu praksu.<\/p>\n

Me\u0111u poznatijima spornim odlukama AEM-a i VEM-a su skandali o financiranju neemitiranih radijskih emisija koje je javnosti otkrila bjelovarska novinarka Ivana Lek\u0161i\u0107, a o \u010demu je najop\u0161irnije pisao H-alter<\/a>. Druga sporna je ona o dodjeli radijske koncesije za grad Zagreb, Radiju Yammat umjesto Radiju 808. Istra\u017eivanje koje je Agencija provela, pokazalo je da Zagrebu nedostaju neprofitni radiji, stoga je neprofitni Radio 808 okupio ljude koji su du\u017ei niz godina stvarali Radio 101, stoga se ne mo\u017ee re\u0107i da se radi o anonimcima ili neprofesionalcima koji ne znaju \u0161to rade. Oni su poslali upravo takvu ponudu koja je odgovarala potrebama grada s obzirom na spomenuto istra\u017eivanje. Taj neprofitni radio imao je osigurana sredstva, zamislio je emisije na romskom jeziku, otvorenu dru\u0161tvenu platformu, planirali su programe s manjincima, poticanje informativnih perspektiva neprofitnih nakladnika (ovakva suradnja u tom je trenutku za Hrvatsku bila dosta inovativan i dru\u0161tveno prihvatljiv pristup medijima) itd…<\/p>\n

Ukratko, Radio 808 ponudio je gotovo ud\u017ebeni\u010dki primjer programa koji bi se po difoltu trebali financirati sredstvima fonda za pluralizam. Umjesto njega, gradsku radijsku koncesiju dobio je jo\u0161 jedan komercijalni radio, \u010diji je program potpuno neinovativan. S obzirom na kriterije kojih bi se Agencija trebala dr\u017eati potpuno je nejasno za\u0161to je Yammat pobijedio. Sli\u010dni primjeri trenutno su aktualni u Lici, gdje nepodobni nakladnik nije dobio koncesiju \u010dak i usprkos tome \u0161to je bio jedini ponu\u0111a\u010d. Formalno, nema u ovim odlukama AEM-a ni\u0161ta nezakonito, no kad se u pitanje dovede smisao postojanja i funkcija Agencije za elektroni\u010dke medije, onda postaje jasno da je ona svjesno reducirala svoju funkciju regulatornog tijela, a radi dobrih odnosa sa svojim najmo\u0107nijim korisnicima.<\/p>\n

Spin audiovizualne direktive<\/strong><\/p>\n

Usprkos tome \u0161to je Damira Hajduka imenovala HNS-ova ministrica, on je tih godina nastojao aktivno sprije\u010diti provo\u0111enje nove medijske politike, posebno potporu neprofitnim medijima. Premda \u0107e Tportal<\/a> kazati kako se radi o \u010dovjeku kojeg “HDZ nije” \u017eelio, to je jo\u0161 jedna pogre\u0161ka, \u0161to se vidi iz njegovog odnosa s aktualnom HDZ-ovom ministricom kulture Ninom Obuljen. Njegova lojalnost i impresioniranost ministricom nije jednostrana, ministrica uzvra\u0107a istom mjerom. “Vizionarski” duet, trenutno na sva usta zbori o transponiranju nove audiovizualne direktive u hrvatske zakone \u2013 najavljuju\u0107i “uskla\u0111ivanje hrvatskog zakonodavstva s unijskim”. No, radi se o notornim glupostima: zakoni su uskla\u0111eni s direktivama ve\u0107 godinama.<\/p>\n

Nova audiovizualna direktiva podrazumijeva tek pro\u0161irenje pravila koja vrijede za televizije i ve\u0107 postoje u Zakonu o elektroni\u010dkim medijima na nelinearne (on-demand<\/em>) medijske usluge poput Netflixa, Youtubea, Amazona, iHRT-a itd. Nova pravila svode se na detalje u (slaboj) za\u0161titi djece i druge kozmeti\u010dke promjene, a jedina bitna novost vezana je uz promociju zajedni\u010dkog europskog tr\u017ei\u0161ta \u2013 obaveza novih nakladnika da 20 posto svoje ponude posvete europskim sadr\u017eajima. Sve to se vi\u0161e odnosi na TV-serije i filmove, ulaga\u010dima trenuta\u010dno najzanimljivije programe, nego na medije u op\u0107einformativnom smislu. A potpora novinarstvu je podru\u010dje u kojem je Agencija za elektroni\u010dke medije najvi\u0161e podbacila.<\/p>\n

Usprkos tome, Hajduk i Obuljen ra\u010dunaju na op\u0107u nezainteresiranost javnosti za tu temu, kao i nerazumijevanje nijansi europske regulative izvan samog sektora, te se ne optere\u0107uju kritikama koje plju\u0161te na njihov ra\u010dun. Pozicija mo\u0107i omogu\u0107ava im da se ne osvr\u0107u ni na \u010dinjenicu da ih takvo manipuliranje audiovizualnom direktivom prikazuje kao nestru\u010dnjake<\/a>. Unato\u010d hegemonijskoj poziciji, javne funkcije koje obna\u0161aju ih ipak obvezuju da barem poku\u0161aju odgovoriti na mnogobrojne kontraargumente. Pa ipak, spinovanje i mahanje audiovizualnom direktivom da bi se iz svih Zakona izbacilo neprofitne medije<\/a>, mahom internetske, samo je kona\u010dni dokaz agende koju dvojac poku\u0161ava provesti.<\/p>\n

Ukratko, ne postoji realna potreba mijenjanja hrvatskih medijskih zakona kako bi ih se uskladilo s onima EU. Oni su uskla\u0111eni ve\u0107 vi\u0161e od deset godina. Postoji me\u0111utim, desni\u010darska politi\u010dka potreba u Agenciji za elektroni\u010dke medije da se ovaj sektor strogo definira tako da dopu\u0161ta financiranje emisija poput Bujice, ali ne i neprofitnih medija \u2013 ina\u010de, najve\u0107ih kriti\u010dara hrvatskih vlada. Presjek takvih emisija bile su popisale Novosti<\/a>, i same neprofitan i jo\u0161 k tome manjinski medij, \u010desto izlo\u017een kritikama desni\u010dara. Sama usporedba financijskih sredstava odobrenih desni\u010darskim medijima \u2013 onima koji su najva\u017eniji subjekti diskriminacije drugih dru\u0161tvenih skupina \u2013 i ljevi\u010darskima, dovoljna je da raskrinka desni\u010darsku politi\u010dku agendu AEM-a.<\/p>\n

“Arm’s length” institucije (tijela izdvojena iz sredi\u0161nje uprave) <\/strong><\/p>\n

Premda formalno AEM odgovara Saboru, osim za kadroviranje, parlament je za rad ovog tijela u pravilu nezainteresiran, ba\u0161 kao i javnost, a \u0161to je posljedica suhoparnosti i birokrati\u010dnosti posla. Agencije, kao na\u010delno nezavisna tijela izdvojena iz sredi\u0161nje uprave, niti ne moraju za svoje odluke pitati Sabor \u2013 on mi\u0161ljenje o njihovu radu daje jednom godi\u0161nje, prihva\u0107anjem ili odbijanjem izvje\u0161\u0107a. Osim za rad agencija, Sabor je nezainteresiran za dru\u0161tvene posljedice koje one proizvode. Mejnstrim ljevica \u2013 uklju\u010duju\u0107i SDP \u2013 u pravilu ne razumije sve implikacije ovog problema, niti ima politi\u010dku mo\u0107 kojom bi na njega odgovorila. U suprotnom, SDP bi sada branio svoju medijsku politiku, \u0161to dakako ne radi. Pritom, AEM nije jedini ovakav slu\u010daj. Znatno druga\u010dija pri\u010da nije bila niti sa Zakladom za razvoj civilnog dru\u0161tva \u2013 tako\u0111er “arm’s length<\/a>” institucijom u mandatu HDZ-ovog ministra Zlatka Hasanbegovi\u0107a.<\/p>\n

U kona\u010dnici, problem s ovakvim tipom institucija treba promatrati na sistemskoj razini, a ne svoditi na razinu pojedinaca. Utoliko se ovdje ne radi o Damiru Hajduku ili bilo kojem drugom vije\u0107niku ili vije\u0107nici osobno, nego o funkciji koju oni upra\u017enjavaju. Problem izostanka politi\u010dke odgovornosti agencija, zaklada i centara le\u017ei upravo u tome \u0161to su tako organizirane da kritike javnosti na njih uop\u0107e ne utje\u010du. S druge strane, posao koji ove institucije obavljaju nekada je bio posao resornih ministarstava. Javnost u pravilu ima mo\u0107 utjecati na ministarstva, ru\u0161iti ministre, zamjenike i mijenjati njihove politike. Da li je tko kada \u010duo da je javnost sru\u0161ila ravnatelje zaklada, centara i agencija? A njihove politike?<\/p>\n

Zoran Kova\u010di\u0107 s po\u010detka ove pri\u010de, svoju optu\u017ebu o netransparentnosti rada AEM-a, produbio je obja\u0161njenjem da su odluke o koncesijama bile transparentnije kada su ih donosili politi\u010dari: “tada si barem znao tko stoji iza odluke. Sjedili su na sjednicama i javno raspravljali. Danas je situacija druk\u010dija. Glasa se tajno i samo se objavi odluka. \u010clanove Vije\u0107a bira politika. Kad su desni na vlasti, izaberu desne, a kad su lijevi \u2013 lijeve”, kazao je<\/a>. Pritom treba imati na umu da se u slu\u010daju Kova\u010di\u0107a ne radi o kritici nekog ljevi\u010dara ili nezaposlenog novinara neprofitnog medija, nego da ju upu\u0107uje menad\u017eer, direktor Mre\u017ea TV-a, televizije koja je od 2012. do 2014. emitirala zloglasni desni\u010darski \u0161ou Velimira Bujanca<\/a>, Bujicu.<\/p>\n

  1. Zbog toga \u0161to \u010dak i televizijski novinari imaju vi\u0161e vremena za obradu pri\u010de od radnika na portalima, televizije informacije \u010desto kvalitetnije obrade, stoga televizijski informativni programi nipo\u0161to nisu izli\u0161ni. Svakako ne, ako se u obzir uzme op\u0107a (ne)informatizacija neke zemlje[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije ne donosi odluke transparentno. Prije si barem znao da tko stoji iza odluke. Sjedili su na sjednicama i javno raspravljali. Danas je situacija druk\u010dija. Glasa se tajno i samo se objavi odluka…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19234,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-19233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19233"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36582,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19233\/revisions\/36582"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19234"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19233"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19233"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19233"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19233"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}