{"id":19166,"date":"2017-07-05T07:00:26","date_gmt":"2017-07-05T06:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19166"},"modified":"2021-02-25T10:58:18","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:18","slug":"zaustavimo-pljacku-sto-ako-ukinemo-poreze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19166","title":{"rendered":"“Zaustavimo plja\u010dku”: \u0161to ako ukinemo poreze?"},"content":{"rendered":"

Plan hrvatske vlade da pored postoje\u0107ih uvede i novi porez na nekretnine izazvao je gotovo jednoglasno protivljenje u javnosti. No iza kritika poreza \u010desto se kriju namjere koje su jo\u0161 manje u interesu javnosti, \u010dak i ako se slu\u017ee socijalnom demagogijom.<\/strong><\/p>\n

Nedavnim objavama posebnih formulara za prijavu nekretnina na internetskim stranicama hrvatskih op\u0107ina i gradova, diskretno je potvr\u0111eno kako se s provedbom dugo najavljivanog poreza na nekretnine doista ide s po\u010detkom sljede\u0107e godine. Rije\u010d je o porezu koji ve\u0107 nekoliko godina izaziva burne reakcije. “Porez na nekretnine je najobi\u010dnija plja\u010dka naroda”, stoji u naslovu \u010dlanka<\/a> objavljenog prije par mjeseci na popularnom hrvatskom internetskom tabloidu Index.hr. U poku\u0161aju da artikulira i usmjeri javnu frustraciju, Index se redovito upu\u0161ta u moralisti\u010dke kampanje prozivanja dr\u017eave za “plja\u010dku” u \u010demu \u2013 s obzirom na op\u0107e nezadovoljstvo stanjem u zemlji i nepovjerenje u institucije \u2013 ima odre\u0111enih uspjeha.<\/p>\n

No medij poznat po bombasti\u010dnim prikazima dr\u017eavnog Levijatana koji pro\u017edire svoje “porezne obveznike” nije ovoga puta bio usamljen u kritici planova iz Vlade. Oporezivanje nekretnina je izazvalo i o\u0161tre prosvjede opozicije, iako oko njihove iskrenosti ima ozbiljnih dilema. Naime, aktualna je vlada zapravo ve\u0107 \u010detvrta garnitura u manje od dvije godine i sve su one na ovaj ili onaj na\u010din najavljivale uvo\u0111enje novog davanja \u0161to se onda redovito susretalo s o\u0161trim osudama opozicije. Bez obzira na to \u0161to su stranke zamjenjivale<\/a> svoje uloge, ovaj odnos vlasti i opozicije ostao je do danas isti. To sve skupa zna\u010di da se rasprava o poreznoj politici svodila na uporno ponavljanje fraza o “uvo\u0111enju reda” s jedne i optu\u017ebe za razbojni\u0161tvo s druge strane.<\/p>\n

\u0160irenje porezne baze<\/strong><\/p>\n

\u0160to doista donosi novi porez? Prema originalnim najavama, on je trebao biti samo zamjena za postoje\u0107a davanja poput komunalne naknade, spomeni\u010dke rente ili poreza na ku\u0107e za odmor. Njime bi se gradovima i op\u0107inama, koji su du\u017eni odr\u017eavati odre\u0111ene servise (poput npr. osnovnih \u0161kola), osigurao stabilniji i jednostavniji izvor prihoda bez dodatnog optere\u0107enja gra\u0111ana. No brzo je postalo jasno<\/a> kako \u0107e druga\u010diji obra\u010dun ovog poreza u odnosu na ranija davanja ipak zna\u010diti ve\u0107e optere\u0107enje, odnosno ve\u0107i iznos na pojedinu nekretninu, a ni komunalna naknada se mo\u017eda ne\u0107e ukidati, ve\u0107 bi je dijelom nadomjestila<\/a> “gra\u0111evinska renta”. Uz to, namjera je ovog poreza da \u2013 kako se to eufemisti\u010dki ka\u017ee \u2013 “pro\u0161iri svoju bazu”, odnosno da se prikuplja od ve\u0107eg broja ku\u0107anstava.<\/p>\n

Porezi koji nastoje zahvatiti “\u0161ire”, a ne “dublje” (odnosno prema visini prihoda) izazivaju opravdani oprez. No unato\u010d velikom broju kriti\u010dara ovog novog poreza u medijskim i politi\u010dkim krugovima, pitanje njegove progresivnosti ili regresivnosti \u2013 odnosno pitanje koristi li vi\u0161e bogatima ili siroma\u0161nima \u2013 nije se gotovo uop\u0107e postavilo. Jer porez je prema najavama zami\u0161ljen kao optere\u0107enje za dodatnu nekretninu: on se u smislu pove\u0107anja davanja trebao odnositi na prazne ku\u0107e i stanove te poslovne prostore i gra\u0111evinsko zemlji\u0161te. Za jedinu nekretninu je, prema izra\u010dunima<\/a>, trebao ostati isti kao postoje\u0107a davanja. Drugim rije\u010dima, on je u najavama bio usmjeren dodatnom oporezivanju onih koji imaju dodatnu imovinu koju ne koriste za stanovanje, ali je eventualno koriste radi zarade, npr. putem iznajmljivanja.<\/p>\n

Izbjegnuti cenzus<\/strong><\/p>\n

Ideja dodatnog oporezovanja “vi\u0161ka” nekretnina, koja bi na\u010delno mogla biti pozdravljena kao progresivna mjera \u0161to \u0107e opteretiti samo bogatije, izazvala je, me\u0111utim, sasvim suprotne reakcije. Za to postoji nekoliko opravdanih razloga. Za po\u010detak, vlasni\u0161tvo nad vi\u0161e nekretnina nije na\u017ealost dokaz osobitog bogatstva. Dodatni stambeni prostor za iznajmljivanje ljeti je \u010desto glavni ili jednini izvor prihoda stanovni\u0161tvu na obali. A ti su prihodi, kad se razvuku na dvanaest mjeseci, daleko od visokih. Osim toga, s obzirom na dramati\u010dno smanjenje broja stanovnika zemlje, kao i pad nataliteta, mnogi su gra\u0111ani naslijedili nekretnine u opusto\u0161enim krajevima zemlje koje ne mogu koristiti.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, radnik iz Slavonije na radu u Njema\u010dkoj, Zagrebu ili Puli trebao bi pla\u0107ati dodatni porez za naslije\u0111enu ku\u0107u babe i djeda koju ionako ne mo\u017ee niti prodati niti koristiti. Istini za volju, porez koji se uvodi po\u010detkom sljede\u0107e godine je samo prijelazna mjera koja ne\u0107e zahva\u0107ati ni sve op\u0107ine ni sve nekretnine jednako. Tamo gdje je manja vrijednost zemlji\u0161ta i iznos bi trebao biti manji (\u0161to ovisi o odluci op\u0107inskih vlasti), a manje bi se pla\u0107alo i za starije nekretnine. Za dvije godine, nakon zavr\u0161etka prijelaznog perioda, trebao bi se uvesti “pravi” porez na nekretnine, koji bi se napla\u0107ivao prema tr\u017ei\u0161noj vrijednosti pojedinog stambenog ili gra\u0111evinskog prostora. Kako to ve\u0107 ide, cijela stvar je izme\u0111u ostalog najavljena i kao uskla\u0111ivanje s Europskom unijom.<\/p>\n

Strah od poreza<\/strong><\/p>\n

No daleko od pa\u017eljive analize \u0161tete i koristi od poreza za ovaj ili onaj dio stanovni\u0161tva, opozicija njegovom uvo\u0111enju se u najve\u0107oj mjeri svela na op\u0107u antiporeznu paniku, \u010diji su izvori zapravo djelomi\u010dno razumljivi. Lo\u0161a iskustva s kori\u0161tenjem prora\u010dunskih sredstava od strane svih vlada ne mogu izazivati ni\u0161ta drugo osim gnjeva, a svako novo porezno optere\u0107enje se u tom kontekstu do\u017eivljava kao frontalni napad na osobni nov\u010danik. Problem s prozivanjem poreza kao plja\u010dke je, me\u0111utim, u tome \u0161to alternativa porezima uvijek ostaje neizre\u010dena. Konkretno, ako je budu\u0107i porez na nekretnine plja\u010dka, nije li i postoje\u0107a komunalna naknada tako\u0111er plja\u010dka? Ako jest, iz \u010dega bi se to\u010dno trebale financirati op\u0107ine koje moraju osigurati osnovno obrazovanje ili protupo\u017earnu za\u0161titu?<\/p>\n

Jer moderni porezi, za razliku od nekih ranijih oblika financiranja vlasti, ne samo da optere\u0107uju gotovo svakog gra\u0111anina, ve\u0107 i svakom gra\u0111aninu na\u010delno osiguravaju neki tip dr\u017eavne za\u0161tite. “Usluge” \u0161kola i vatrogasaca su jo\u0161 uvijek u pravilu besplatne, \u010dak i ako one fakulteta i bolnica to vi\u0161e nisu u potpunosti. Prikupljanje poreza osigurava da \u0107e ti servisi ostati dostupni i onima koji si ne bi mogli priu\u0161titi njihovu tr\u017ei\u0161nu vrijednost. To naposljetku nije posljedica velikodu\u0161nosti dr\u017eave, nego nastojanja te institucije da s jedne strane umiri nezadovoljstvo siroma\u0161nih, a s druge osigura normalno funkcioniranje ekonomskog sustava koji, izme\u0111u ostalog, zahtjeva do neke mjere obrazovanu radnu snagu kao i npr. organizirano ga\u0161enje po\u017eara.<\/p>\n

Protiv jednakosti<\/strong><\/p>\n

Nasuprot dojmu o sve sna\u017enijem fiskalnom “gu\u0161enju gospodarstva”, porezne su politike proteklih desetlje\u0107a napravile odlu\u010dne odmake od principa nediskriminatornog osiguravanja za\u0161tite svim “poreznim obveznicima”. Osim \u0161to su uvedene jedinstvene stope poreza, koje su teret financiranja javnih slu\u017ebi sna\u017enije prebacile na le\u0111a onih s ni\u017eim primanjima, i same su slu\u017ebe postajale sve nedostupnije onima koji ih ne mogu dodatno platiti. To \u0161to tranzicijom temeljito devastirane zemlje poput Hrvatske, koje su izgubile gotovo cijelu svoju industrijsku proizvodnju, jo\u0161 uvijek mogu puniti svoje prora\u010dune posljedica je prebacivanja<\/a> poreznog optere\u0107enja na \u0161iroku potro\u0161nju, odnosno regresivnog oporezivanja. Prozivanja poreza na nekretnine kao plja\u010dke upadljivo su propu\u0161tala osvrnuti se na regresivnu doma\u0107u poreznu politiku op\u0107enito.<\/p>\n

Dapa\u010de, medijski najaktivnija kampanja protiv novog poreza bila je ona “Udruge poreznih obveznika Lipa” koja je pokrenula internet peticiju<\/a> i kasnije se pohvalila s preko \u0161ezdeset tisu\u0107a (dodu\u0161e polu-anonimnih) potpisa. Ako je ve\u0107i dio tih potpisnika podr\u017eao peticiju sla\u017eu\u0107i se s tvrdnjom da “88% hrvatskih gra\u0111ana \u017eivi u vlastitom stambenom prostoru, stoga \u0107e ovaj porez pogoditi naj\u0161ire slojeve stanovni\u0161tva”, te\u0161ko da je itko od njih pristao uz Lipinu implicitnu programsku tezu prema kojoj bi oni koji pla\u0107aju vi\u0161e poreza (tj. bogatiji) trebali biti i vi\u0161e zastupljeni<\/a> na instancama mo\u0107i. Rije\u010d je naposljetku o lobisti\u010dkoj grupi \u010dija je osnovna namjera utjecati na poreznu (i drugu) politiku kako bi ona bila manje egalitarna.<\/p>\n

Prema ukidanju poreza?<\/strong><\/p>\n

Puno eksplicitnije od te organizacije, razloge protivljenja novom porezu izrazila<\/a> je ultrakonzervativna<\/a> Zaklada Vigilare, koja s tzv. libertarijanskom Lipom dijeli<\/a> dobar dio kadrova i ciljeva: “Eventualnim uvo\u0111enjem novog nameta […] u Hrvatskoj se ide prema efektima egalitarizacije i propovijedanja komunizma […] Moralni problem s porezom na nekretnine je taj \u0161to dokida privatno vlasni\u0161tvo kao takvo.” Ponavljaju\u0107i argument kako 90% ljudi u Hrvatskoj \u017eive u vlastitoj ili obiteljskoj nekretnini, Vigilare (ba\u0161 kao i Lipa) zaboravlja spomenuti da je jedini razlog za to \u010dinjenica da je nakon 1945. nacionaliziran stambeni fond, pa su oni s puno nekretnina bili prisiljeni odre\u0107i se jednog dijela u korist onih bez nekretnine, dok su drugi dobili dr\u017eavne stanove financirane \u2013 samodoprinosima.<\/p>\n

Op\u0107enito, u svojem antiegalitarnom zanosu slobodnotr\u017ei\u0161ni ultrakonzervativci propu\u0161taju vidjeti jednu stvar: porezi zapravo uop\u0107e nisu socijalisti\u010dko rje\u0161enje, ve\u0107 pripadaju onom tipu politika koje nastoje kompenzirati osobito nepovoljne posljedice tr\u017ei\u0161ne ekonomije kako bi je spasili. Porez na nekretnine, drugim rije\u010dima, mo\u017ee postojati samo u sustavu u kojem je privatno<\/em> vlasni\u0161tvo nad nekretninama neegalitarno raspore\u0111eno. Porezna davanja radi financiranja dr\u017eavnih servisa u kapitalizmu slu\u017ee kao kompenzacija za \u010dinjenicu da se sustav op\u0107enito temelji na privatnom prisvajanju dru\u0161tveno proizvedenog vi\u0161ka vrijednosti. Kao takvi, porezi sigurno ne mogu biti ukinuti, ali mogu biti organizirani ili tako da koriste siroma\u0161nijima i podi\u017eu ih iz tog stanja ili tako da koriste bogatima i pove\u0107avaju socijalne nejednakosti.<\/p>\n

Prozivanje poreza op\u0107enito u pravilu poku\u0161ava prikriti \u010dinjenicu da fiskalne politike nikada nisu neutralne, odnosno uvijek koriste jednima vi\u0161e nego drugima. Onkraj tih prijepora, ideju ukidanja poreza nipo\u0161to ne bi trebalo odbaciti. Dapa\u010de, porezni bi teret za gra\u0111ane svakako trebalo ukinuti, odnosno \u2013 odmah nakon socijalizacije sredstava za proizvodnju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavnim objavama posebnih formulara za prijavu nekretnina na internetskim stranicama hrvatskih op\u0107ina i gradova, diskretno je potvr\u0111eno kako se s provedbom dugo najavljivanog poreza na nekretnine doista ide s po\u010detkom sljede\u0107e godine. Rije\u010d je o porezu koji ve\u0107 nekoliko godina izaziva burne reakcije. “Porez na nekretnine je najobi\u010dnija plja\u010dka naroda”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":19167,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[26],"class_list":["post-19166","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19166"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19166\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27156,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19166\/revisions\/27156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19166"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19166"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19166"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19166"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}