{"id":19122,"date":"2017-07-03T12:47:11","date_gmt":"2017-07-03T11:47:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19122"},"modified":"2017-07-03T12:47:11","modified_gmt":"2017-07-03T11:47:11","slug":"rosia-montana-tuzba-investitora-protiv-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19122","title":{"rendered":"Ro\u015fia Montan\u0103: tu\u017eba investitora protiv dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

Kanadska kompanija Gabriel Resources podigla je protiv Rumunjske tu\u017ebu<\/a> za naknadu \u0161tete u iznosu od 4,4 milijarde ameri\u010dkih dolara, a za izgubljenu dobit, radi zaustavljanja izgradnje rudnika zlata i srebra u Ro\u015fia Montani. Dvije manje kompanije iz iste grupacije sli\u010dnu su tu\u017ebu, istom sudu, arbitra\u017enom, Svjetske banke u Washingtonu (Me\u0111unarodni centar za rje\u0161avanje investicijskih sporova), podnijele dvije godine ranije (2015.) ustvrdiv\u0161i da im Rumunjska nije vratila 27 milijuna leia (6,8 milijuna USD) vrijednosti PDV-a.<\/p>\n

Gabriel Resources navodi da su tokom dvadeset godina ulo\u017eili 700 milijuna ameri\u010dkih dolara u rudarske projekte u Rumunjskoj od kojih je dr\u017eava odustala 2014. godine radi “pritiska grupa za za\u0161titu okoli\u0161a”. Posljedica toga, tvrde u korporaciji, su otpu\u0161tanja 70 posto radnika zaposlenih u toj zemlji. Me\u0111utim, pored banalizacije ekolo\u0161ke \u0161tete, iz Gabriel Resourcesa nisu precizirali koliko je tih sredstava oti\u0161lo na “podmazivanje” slu\u017ebenika i politi\u010dara kako bi uop\u0107e dobili koncesije. Podsjetimo da se protiv ove kompanije vodi opse\u017ena istraga za pranje novaca i davanje mita<\/a> koja je zapo\u010dela 2013. godine, i jo\u0161 nije zavr\u0161ila.<\/p>\n

Druga strana<\/strong><\/p>\n

Ro\u015fia Montan\u0103<\/a> je zapravo zajednica od 16 sela lociranih na podru\u010dju poznatom kao “Zlatna kvadriterala”, u okolici planine Apu\u0161eni (dio karpatskog masiva) u rumunjskoj pokrajini Transilvaniji. Preko dvije tisu\u0107e godina, ovo je podru\u010dje poznato iskapali\u0161te zlata i srebra. Upravo na tom argumentu inzistira Gabriel Resources<\/a> pripisuju\u0107i trovanje okoli\u0161a cijanidom “historijskim iskapanjima”, i dakako, univerzalnoj “\u0161teto\u010dini”: komunizmu. Pritom dodaju kako projekt velikog rudnika uostalom “utje\u010de na samo 4 sela”. Sljede\u0107i izgovor je da je koncesijski niz po\u010dela odobravati, jo\u0161 2006. godine, dr\u017eavna rudarska kompanija Minvest. No, kao jedan od zahtjeva Europske unije za primanje Rumunjske u \u010dlanstvo, ova je dr\u017eavna firma morala biti privatizirana \u2013 odnosno, zahtijevalo se ga\u0161enje njezinih rudarskih aktivnosti. Nakon tog ga\u0161enja, tisu\u0107e ljudi izgubile su posao, a nezaposlenost u regiji se pove\u0107ala za 80 posto.<\/p>\n

Gabriel Resources postao je nakon toga 80 postotnim vlasnikom ove firme stvoriv\u0161i novu: Deva Gold. No, usprkos tome \u0161to i sami koriste dobro uhodanu metodu cijanizacije za \u010di\u0161\u0107enje ruda, a \u010diji su nusproizvodi toksi\u010dna jezera koja truju okolno tlo i izvode pitke vode, za okoli\u0161nu \u0161tetu optu\u017euju samo svoje prethodnike. Nusproizvodi rudarenja zlata metodama koje trenutno postoje su visoke (toksi\u010dne) koli\u010dine metala u okoli\u0161u, npr. cinka, \u017eeljeza, arsena, olova, kadmija itd. Kanadska firma s druge strane tvrdi da poduzima sve u svojoj mo\u0107i da za\u0161titi okoli\u0161 i “kulturno naslje\u0111e, tamo gdje je to mogu\u0107e”. Me\u0111utim u javnosti su izrazito oskudne informacije (zapravo ih nema), o tome kako to\u010dno misle istovremeno izvla\u010diti zlato i srebro procesom cijanizacije i izbje\u0107i \u0161tetu koju ona \u010dini po okoli\u0161.<\/p>\n

Nadalje, kanadska firma za obustavu projekta optu\u017euje aktiviste za za\u0161titu okoli\u0161a, samu dr\u017eavu i gotovo nevjerojatno, gra\u0111ane i prosvjede. Ono \u0161to pritom pre\u0161u\u0107uje da su protesti protiv ovih rudnika bili toliko dobro prihva\u0107eni u rumunjskoj javnosti, jer je \u0161teta po okoli\u0161 bila toliko bjelodana, da ni za jednu politi\u010dku stranku nije bilo mogu\u0107e projekte nastaviti i pritom o\u010dekivati uspjeh na izborima. Kanadska kompanija poku\u0161ava svojim PR priop\u0107enjima i tu\u017ebama delegitimirati razloge obustave projekta, smatraju\u0107i o\u010dito privatni arbitra\u017eni sud u Washingtonu relevantnijim faktorom za ovo pitanje od mi\u0161ljenja rumunjske javnosti, politike i dr\u017eave.<\/p>\n

Paradoks politike putem PR-a ogleda se u sljede\u0107em proturje\u010dju: dok se mi\u0161ljenje javnosti ignorira pri skrbi za vlastite financije, ono se nesmiljeno iskori\u0161tava kad se promovira pove\u0107anje radnih mjesta i “razvoj ekonomije”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kanadska kompanija Gabriel Resources podigla je protiv Rumunjske tu\u017ebu za naknadu \u0161tete u iznosu od 4,4 milijarde ameri\u010dkih dolara, a za izgubljenu dobit, radi zaustavljanja izgradnje rudnika zlata i srebra u Ro\u015fia Montani. Dvije manje kompanije iz iste grupacije sli\u010dnu su tu\u017ebu, istom sudu, arbitra\u017enom, Svjetske banke u Washingtonu (Me\u0111unarodni centar za rje\u0161avanje investicijskih sporova), […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19123,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[182,51],"theme":[457,455],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-okolis","tag-privatizacija","theme-klima","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19122"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19125,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19122\/revisions\/19125"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19123"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19122"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19122"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19122"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19122"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}