Temperature, dobro smo informirani, globalno i kontinuirano rastu, no prema \u010dlanku objavljenom pro\u0161log tjedna u znanstvenom \u010dasopisu Nature, \u010dini se da jesmo uspjeli zaustaviti rast emisija CO2. Usprkos tome \u0161to su emisije uglji\u010dnog dioksida posljednje tri godine na jednakoj razini, isti vremenski period bio je, s obzirom na prosjek, najvru\u0107i od po\u010detka mjerenja. Zaustavljanje rasta emisija ovog stakleni\u010dkog plina znanstvenicima daje nadu da je mogu\u0107e zaustaviti neke od najgorih u\u010dinaka klimatskih promjena poput su\u0161a, poplava, toplinskih udara i porasta razine mora.<\/p>\n
No, da bi se to i dogodilo, bit \u0107e potrebno jo\u0161 sna\u017enije udru\u017eivanje snaga i jo\u0161 vi\u0161e aktivnog rada, jo\u0161 vi\u0161e politi\u010dkih pitanja oko kojih moramo uspostaviti globalni konsenzus. Izme\u0111u vlada, korporacija, gra\u0111ana i znanstvenika nu\u017ena je najkonstruktivnija mogu\u0107a suradnja \u2013 i to sve u idu\u0107e tri godine, smatraju znanstvenici. Me\u0111u autorima \u010dlanka nalaze se biv\u0161a UN-ova predstojnica za klimu Christiana Figueres (voditeljica odjela pod \u010dijom je ingerencijom bilo potpisivanje Pari\u0161kog klimatskog sporazuma) i Hans Joachim Schellnhuber, \u010dlan me\u0111unarodnog Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama i predsjednik Potsdamskog instituta za utjecaj klimatskih promjena. Oni smatraju da bi se temperature mogle po\u010deti spu\u0161tati, ako u idu\u0107e tri godine kontinuirano zadr\u017eimo emisije CO2 flat<\/em> ili ih jo\u0161 snizimo. Jedino tako, mogu\u0107e je po\u010deti sanirati \u0161tetu koju smo ve\u0107 prouzro\u010dili.<\/p>\n Figueres u izjavama isti\u010de da je jedino rje\u0161avanjem problema klimatskih promjena mogu\u0107e zaustaviti i \u0161irenje ekstremnog siroma\u0161tva te ostvariti ciljeve odr\u017eivosti Ujedinjenih naroda. Zanimljivo je u svemu ovome da su se klimatske promjene i u mejnstrimu, \u010dak i u najkra\u0107im izjavama po\u010dele usko vezivati uz oblik dru\u0161tvenog ure\u0111enja i da se masovno po\u010delo isticati njihov utjecaj na globalni rast siroma\u0161tva.<\/p>\n Autori studije postavili su 6 ciljeva koje je nu\u017eno ispuniti do 2020. godine, a \u010dije usvajanje o\u010dekuju na G20 samitu koji se odr\u017eava u Hamburgu idu\u0107i vikend (7.-8. jula). Ciljevi uklju\u010duju pove\u0107anje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje na 30 posto do 2020. godine; razradu i primjenu planova dekarbonizacije gradova i dr\u017eava do 2050. godine; 15 posto elektri\u010dnih vozila me\u0111u novim autima u prometu; agrarne reforme, reforme te\u0161ke industrije i financijskog sektora, a sve sa zelenim predznakom.<\/p>\n Znanstvenici se sla\u017eu da su tehnolo\u0161ke inovacije i njihova ekonomska primjena izrazito ohrabruju\u0107e, no isti\u010du da je za njihovu punu primjenu nu\u017ena koordinacija ekonomskih, tehnolo\u0161kih i socijalnih analiza te da njihova primjena \u2013 na klimatski povoljan na\u010din \u2013 nije mogu\u0107a bez kolektivne akcije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Temperature, dobro smo informirani, globalno i kontinuirano rastu, no prema \u010dlanku objavljenom pro\u0161log tjedna u znanstvenom \u010dasopisu Nature, \u010dini se da jesmo uspjeli zaustaviti rast emisija CO2. Usprkos tome \u0161to su emisije uglji\u010dnog dioksida posljednje tri godine na jednakoj razini, isti vremenski period bio je, s obzirom na prosjek, najvru\u0107i od po\u010detka mjerenja. Zaustavljanje rasta […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19081,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19080"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19084,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19080\/revisions\/19084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19080"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19080"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19080"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19080"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}