{"id":19055,"date":"2017-06-28T01:00:22","date_gmt":"2017-06-28T00:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19055"},"modified":"2021-02-25T10:58:20","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:20","slug":"levica_under-construction","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19055","title":{"rendered":"Ljevica pred zamkom parlamentarne kombinatorike"},"content":{"rendered":"

Novoosnovana slovenska stranka Ljevica bi na izborima idu\u0107e godine mogla predstavljati klju\u010dan faktor u sastavljanju nove vlade. Premda je do izbora preostalo jo\u0161 dosta vremena, za sada se \u010dini da Ljevica ne uspijeva prona\u0107i odgovor na klasi\u010dni paradoks s kojim se suo\u010davaju socijalisti\u010dke stranke u institucijama gra\u0111anske dr\u017eave: \u0161to su parlamentarno uspje\u0161nije, to su vi\u0161e prisiljene na politi\u010dke i ideolo\u0161ke koncesije.\u00a0<\/strong><\/p>\n

U subotu, 24. juna, slovenska je dr\u017eava slavila 26. obljetnicu progla\u0161enja samostalnosti. U predve\u010der Dana dr\u017eavnosti odr\u017eao se i osniva\u010dki kongres Ljevice, na kojemu su se dvije \u010dlanice koalicije Ujedinjena ljevica (ZL): Inicijativa za demokratski socijalizam (IDS) i Stranka za ekosocijalizam i odr\u017eivi razvoj Slovenije (TRS), udru\u017eile u jedinstvenu stranku – Ljevicu. O povijesti i pretpovijesti ovoga udru\u017eivanja mogu\u0107e je \u2013 a i potrebno \u2013 \u0161to\u0161ta napisati, jer je sada, kada je ovaj proces zaklju\u010den, do\u0161ao pravi trenutak za takve politi\u010dke analize i kriti\u010dke refleksije.<\/p>\n

Ipak, ovaj \u0107e se zapis svjesno poku\u0161ati ograni\u010diti prije svega na kratkoro\u010dne i srednjoro\u010dne perspektive koje je mogu\u0107e predvidjeti u budu\u0107em politi\u010dkom djelovanju Ljevice. Svrha je takvog pokusa da se, koliko je to uop\u0107e mogu\u0107e, izbjegnu predrasude o tome \u0161to se dosad doga\u0111alo u poku\u0161aju obnove odnosno ponovnog postavljanja pitanja socijalisti\u010dkog projekta u Sloveniji. Naime, primarna svrha ovoga zapisa prije svega je pitanje perspektiva. Prije nego im se posvetimo, valja znati da o nijednoj perspektivi nije mogu\u0107e govoriti bez povijesnog zale\u0111a na kojemu se one ocrtavaju.<\/p>\n

Pretpovijest i \u017eelje bira\u010da<\/strong><\/p>\n

Pretvaranje koalicije Ujedinjene ljevice u jedinstvenu stranku zapravo (u takvom ili druga\u010dijem obliku) traje jo\u0161 od kraja 2013. godine, kada su po\u010deli prvi razgovori izme\u0111u sada ujedinjenih TRS-a i IDS-a, te Demokratske stranke rada (DSD, kasnije preimenovane u Zdru\u017eena levica-DSD). Trima strankama se pridru\u017eila jo\u0161 i \u010detvrta skupina koja je predstavljala platformu za civilno-dru\u0161tvene pokrete i pojedince\/ke. Koalicija je 2014. godine zajedni\u010dki nastupila na europskim, prijevremenim dr\u017eavnim, te naposljetku i na lokalnim izborima. Polovica koalicije u obliku novonastale Ljevice sada pogled prije svega usmjerava na skora\u0161nje dr\u017eavne izbore koji \u0107e se odr\u017eati nekada na prolje\u0107e idu\u0107e godine.<\/p>\n

Upravo je to ona perspektiva koja \u0107e nas na ovom mjestu najvi\u0161e zanimati. Nekada\u0161njoj ZL ankete javnog mnijenja jo\u0161 od ulaska u parlament konstantno i konzistentno predvi\u0111aju pobolj\u0161anje izbornog rezultata. Umjesto sada\u0161njih \u0161est poslanika, ne dogodi li se ne\u0161to fatalno, Ljevica bi nakon sljede\u0107ih izbora mogla ra\u010dunati na deset, dvanaest ili \u010dak vi\u0161e zastupnika. Pritom valja podsjetiti da su ankete nakon ulaska ZL u parlament pokazivale da je ve\u0107ina njezinih glasa\u010da \u017eeljela da stranka u\u0111e u vladu i da se pove\u017ee s trenutno vladaju\u0107om Strankom modernog centra (SMC) premijera Mire Cerara.<\/p>\n

Iz vi\u0161e nego uljudnih pregovora nije proiza\u0161lo ni\u0161ta te je ZL po\u010dela sa svojom opozicijskom putanjom. Glavno pitanje koje se postavlja jest ho\u0107e li se opozicijsku stranu mo\u0107i zadr\u017eati i nakon izbora 2018. godine. Kao i svaka stranka u parlamentarnoj areni i Ljevica pri\u017eeljkuje \u0161to bolji izborni uspjeh, a \u0161to \u0107e on biti ve\u0107i, ve\u0107i \u0107e biti i pritisci da stranka postane dio vladaju\u0107e koalicije. No kakve? Njen obris nam mogu nagovijestiti zadnje ankete javnog mnijenja.<\/p>\n

Skica odnosa parlamentarnih snaga<\/strong><\/p>\n

Prema njima, relativnu pobjedu bi odnijela\u00a0Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Jan\u0161e s 23 od ukupno 90 zastupni\u010dkih mjesta. Na drugom mjestu bi bili Socijalni demokrati (SD) s 18 poslanika, na tre\u0107em SMC s 15, na \u010detvrtom Ljevica s 12, dok bi stranci umirovljenika DeSUS-u pripalo 11 mjesta, a desni\u010darskoj Novoj Sloveniji (NSi) 9. Ako na trenutak zanemarimo novonastalu<\/a> stranku Ale\u0161a Primca, koja bi, \u010dak i ako u\u0111e u parlament, vjerojatnije preotela glasa\u010de SDS-a i NSi-a, pred nama je izvanredno zanimljiva slika. Unato\u010d tome \u0161to su se SDS i NSi zadnjih godina sna\u017eno udaljili, pretpostavimo da bi mogli udru\u017eiti snage i zajedno imati 32 poslanika. No i dalje su daleko od parlamentarne ve\u0107ine, tj. 46 mandata. Ako tome dodamo jo\u0161 glasove DeSUS-a, jo\u0161 uvijek ostajemo na 43 zastupni\u010dka mjesta. Bilo kakvo misaono naprezanje koje bi takvoj (ni pribli\u017eno samorazumljivoj) desnoj koaliciji donijelo parlamentarnu ve\u0107inu ve\u0107 nadilazi \u0161pekulacije i ulazi u \u017eanr fantastike.<\/p>\n

Ako se osvrnemo na drugi, navodno “lijevi” politi\u010dki pol, mo\u017eemo uo\u010diti da ve\u0107 sada tri vladaju\u0107e stranke (SMC, SD i DeSUS) tako\u0111er dose\u017eu 43 mjesta. Pridru\u017eenje SDS-a toj\u00a0koaliciji posve je nepojmljivo, a ono\u00a0NSi-a jedva ne\u0161to malo vjerojatnije. Stoga ostaje Ljevica, koja bi sa svojih 12 mandata dovela do udobne ve\u0107ine u parlamentu. Usprkos tome \u0161to je ogroman uspjeh koji je na zadnjim izborima do\u017eivjela SMC (36 mandata), zna\u010dajno splasnuo, \u010dini se da na ovom polu trenutno ne postoji prostor za nastanak nekakve nove lijevo-liberalne stranke. Ako i dalje ustrajemo u vulgarnoj politi\u010dko-marketin\u0161koj retorici, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je taj prostor ve\u0107 zasi\u0107en.<\/p>\n

Lijevo-liberalna scena u Sloveniji tako mora raditi s onim \u0161to ve\u0107 imamo, a pitanje glasi: je li s njima spremna sura\u0111ivati i Ljevica? Uobi\u010dajena udru\u017eena histerija protiv SDS-a i Janeza Jan\u0161e za Ljevicu dosad nije bila karakteristi\u010dna. Naprotiv, ona je nastala iz protestnog pokreta \u010dije je glavno geslo bilo “Svi su isti!”, u smislu svi su, tj. liberalni, konzervativni i socijaldemokratski politi\u010dki tabor dio jednog te istog politi\u010dko-kapitalisti\u010dkog saveza, kojem se suprotstavljamo en bloc<\/em>. Ako smo po\u0161teni, Ljevica je u takvom suprotstavljanju tim trima taborima do sada bila vrlo konzistentna. A u perspektivi koju smo ocrtali, za tu \u0107e konzistentnost biti potrebno pla\u0107ati visoku cijenu.<\/p>\n

Koalicijski uvjeti<\/strong><\/p>\n

Lijevo-liberalni mediji i inteligencija ve\u0107 sada navijaju da Ljevica “preuzme svoj dio odgovornosti” i ne izbjegava ulazak u vladu. Po\u0161to predstavljaju prakti\u010dno isti dio stanovni\u0161tva kojemu je politi\u010dki najbli\u017ea Ljevica, ona si te\u0161ko mo\u017ee priu\u0161titi da te pozive samo ignorira, tim vi\u0161e ako do\u0111e do slu\u010daja da \u0107e o njenom (ne)ulasku ovisiti formiranje vlade. Zato nije iznena\u0111uju\u0107e da je jedna od glavnih poruka kongresa ujedinjenja bila kako je Ljevica spremna i na ulazak u vladu, ali ako budu ispo\u0161tovani odre\u0111eni uvjeti, tzv. crvene linije<\/em>. Takav naziv mo\u017eda nije najsretniji jer ga je ve\u0107 upotrijebila Siriza koja je potom ve\u0107inu tih crvenih linija, pod pritiskom me\u0111unarodnog kapitala te njegovih politi\u010dkih ekspozitura, i prekora\u010dila.<\/p>\n

Pa ipak, ti uvjeti su i u slu\u010daju Ljevice klasi\u010dni i o\u010dekivani \u2013 ne\u0107e sudjelovati u vladi koja \u0107e privatizirati, rasprodavati dr\u017eavno vlasni\u0161tvo i op\u0107enito nastaviti s neoliberalnim politikama. S obzirom na to da su sve ranije nabrojane stranke, bilo da se radilo o lijevim ili desnim vladama, te politike ve\u0107 zdu\u0161no provodile, na\u010delno gledano, suradnja s njima uop\u0107e ne bi bila mogu\u0107a. Upravo to su predstavnici Ljevice istaknuli, iako naglasak nije bio na drugom: “sudjelovat \u0107emo pod tim i tim (nemogu\u0107im) uvjetima, ili uop\u0107e ne\u0107emo”, ve\u0107 na prvom dijelu – “Spremni smo na sudjelovanje u vladi”…<\/p>\n

\u010cini se da je takva najava, godinu dana prije parlamentarnih izbora, prije svega najava tvrdog pregovara\u010dkog stava, kojega je po potrebi mogu\u0107e ubla\u017eiti, prilagoditi, kontekstualizirati itd. Tako bi “nemogu\u0107e” sudjelovanje u bilo kakvoj vladi ipak postalo mogu\u0107e. No prisutni pritisci javnog mnijenja i medijskih predstavnika lijevo-liberalne scene nisu jedini faktor, ve\u0107 je pitanje i koliki bi (ako uop\u0107e ikakav) otpor ideji ulaska u vladaju\u0107u koaliciju postojao unutar same\u00a0Ljevice?<\/p>\n

Stari problemi<\/strong><\/p>\n

Iz perspektive nastanka te stranke takva je koalicija uistinu ne\u0161to nepojmljivo, premda je potrebno naglasiti kako se kadrovska struktura, npr. IDS-a, izrazito promijenila. Na dan kongresa ujedinjenja iz stranke je istupilo 94 \u010dlanica i \u010dlanova, a pribli\u017eno jo\u0161 toliko u razdoblju od njenog nastanka, od marta 2014. naovamo. U stranci koja je brojala nekoliko stotina \u010dlanova, to je predstavljalo znatno osipanje, \u0161to je bilo djelomi\u010dno nadomje\u0161teno novim \u010dlanstvom koje je u stranku u\u0161lo nakon \u0161to je ona ve\u0107 dosegla parlamentarni status.<\/p>\n

U najboljem slu\u010daju te su kadrovske promjene rezultirale pozitivnom nulom, ali u svakom slu\u010daju stranci nije uspjelo dose\u0107i masovniji porast \u010dlanstva, unato\u010d tome \u0161to su odre\u0111ena nastojanja u tom smjeru postojala. Odgovore na te izazove tek treba prona\u0107i u politi\u010dkim praksama, a ljevica ih mora i globalno gledano izmisliti, u okviru koji name\u0107e “realno postoje\u0107a” gra\u0111anska politi\u010dka demokracija. U proteklom stolje\u0107u, socijaldemokratski pokus dugog mar\u0161a\u00a0kroz institucije, kao i komunisti\u010dka revolucija i dokinu\u0107e gra\u0111anske dr\u017eave, na tim su institucijama polomili zube.<\/p>\n

Nove odgovore na te stare dileme ne donosi ni slovenska Ljevica, a bez bilo kakve zajedljivosti mo\u017eemo ustvrditi da ih ustvari niti ne tra\u017ei. Na kraju se \u010dini da je, sli\u010dno kao i brojne druge ljevice u Europi, uhva\u0107ena u svojevrsnu kvaku 22. Da bi uspjela u institucijama gra\u0111anske dr\u017eave mora igrati po njenim pravilima, a \u0161to je uspje\u0161nija u toj igri, ve\u0107e je ideolo\u0161ke i politi\u010dke koncesije prisiljena davati. Mar\u0161 kroz institucije se do sada uistinu uvijek iznova pokazivao kao dugotrajno pje\u0161a\u010denje koje mo\u017eemo opisati sloganom \u2013 iz pobjede u pobjedu, do kona\u010dnog poraza.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U subotu, 24. juna, slovenska je dr\u017eava slavila 26. obljetnicu progla\u0161enja samostalnosti. U predve\u010der Dana dr\u017eavnosti odr\u017eao se tako\u0111er i osniva\u010dki kongres Ljevice, na kojemu su se dvije \u010dlanice koalicije udru\u017eile u jedinstvenu stranku – Ljevicu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":19063,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-19055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19055"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36587,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19055\/revisions\/36587"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19055"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19055"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19055"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19055"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}