{"id":19025,"date":"2017-06-27T07:00:11","date_gmt":"2017-06-27T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19025"},"modified":"2021-02-25T10:58:21","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:21","slug":"majcinstvo-u-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19025","title":{"rendered":"Maj\u010dinstvo u Makedoniji"},"content":{"rendered":"<p><strong>Biti majkom u Makedoniji jo\u0161 uvijek je te\u017eak dru\u0161tveni zadatak. Kombinacija dru\u0161tvene zanemarenosti i tradicionalno jakog patrijarhata rezultira nimalo lokalno specifi\u010dnim oblicima mizoginije.<\/strong><\/p>\n<p>Jedna od najdominantnijih slika Makedonije u tradicionalnoj folk muzici i knji\u017eevnosti je ona majke \u2013 umorne, izmu\u010dene, rastrgane patnice koja tuguje. Ne bi nas stoga trebalo previ\u0161e iznenaditi da su perspektive maj\u010dinstva ovdje mra\u010dne i isuvi\u0161e sli\u010dne kulturolo\u0161kim prikazima. Usprkos \u010dinjenici da su proteklih godina trudno\u0107a i maj\u010dinstvo postali opasni po \u017eivot i zdravlje \u017eena, dr\u017eava i dru\u0161tvo \u010dine vrlo malo da podr\u017ee i pomognu novim majkama u tim turbulentnim prvim godinama \u017eivota i odgoja najmla\u0111ih \u010dlanova dru\u0161tva \u2013 poslovi\u010dno poznatima kao &#8220;budu\u0107nost zemlje&#8221;.<\/p>\n<p>Pozicija \u017eena kao gra\u0111anki drugog reda (pogotovo onih koje su u plodnoj fazi svog \u017eivota) ranjiva je i sve vi\u0161e ovisi o brizi i podr\u0161ci okoline, a ta izlo\u017eenost, kao i nemar nad ovom velikom dru\u0161tvenom skupinom, dobro se mo\u017ee vidjeti po stanju javnih ginekolo\u0161kih klinika i odjela.<\/p>\n<p>Sve lo\u0161ije stanje zdravstvenog sustava Makedonija poplo\u010dalo je put sve plodnijim privatnim i dakako, skupim, rodili\u0161tima, koja mo\u017eda nude odre\u0111enu razinu standarda usluge, ali su na\u017ealost van dosega ve\u0107ini \u017eena u ovoj zemlji. Rezultat toga je da \u017eene nemaju izbora ve\u0107 moraju koristiti usluge javnih bolnica u kojima su uvjeti doista pora\u017eavaju\u0107i. O\u010dajno stanje ne odnosi se samo na rodili\u0161ta i ginekolo\u0161ke odjele ve\u0107 je lo\u0161e stanje, odraz op\u0107e lo\u0161eg stanja u cijelom javnom zdravstvenom sustavu u Makedoniji. Op\u0107em lo\u0161em dojmu doprinosi i zapanjuju\u0107e lo\u0161 odnos bolni\u010dkog osoblja prema ginekolo\u0161kim pacijenticama \u2013 on je naime otvoreno patroniziraju\u0107i, poni\u017eavaju\u0107i, i u najboljem slu\u010daju grani\u010dno uvredljiv, prepun skrivenog podteksta &#8220;slut-shaminga&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Nasilje nad trudnicama &#8211; indikator niskog po\u0161tovanja<\/strong><\/p>\n<p>Vrije\u0111anje \u017eena tijekom poroda i psiholo\u0161ko nasilje dobro je pokrivena tema u akademskom diskursu, no usprkos tome \u0161to se radi o iskustvu velikog broja \u017eena, mediji su ponovno ostali gluhi na ove probleme. Teror koji \u017eene prolaze u iznimno opasnim \u017eivotnim trenucima, nije postalo ni politi\u010dkom temom niti se javnost zgra\u017eala nad ovim praksama. Je li mogu\u0107e da je uzrok toga tradicionalna percepcija poroda kao inherentno bolnog iskustva \u010diji je cilj &#8220;ukrotiti i poniziti \u017eenu&#8221; te ju ovim putem u\u010diniti krotkom i poslu\u0161nom? U Makedoniji su zabilje\u017eeni slu\u010dajevi fizi\u010dkog i verbalnog nasilja nad \u017eenama tokom poroda, kao i oni kad su ostavljene potpuno same i bez nadzora u trenucima previjanja od poro\u0111ajnih bolova. Takva iskustva na neke \u017eene ostavljaju cjelo\u017eivotne traume i utje\u010du na negativnu odluku o novom porodu.<\/p>\n<p>Osobne potrebe i \u017eelje trudnih \u017eena uvelike su zapostavljene, a one su rutinski u\u0161utkivane i trenirane za stanje polu-ropstva (jedan od oblika ovakve represije su i restriktivni zakoni o poba\u010daju). Sve uz obja\u0161njenje kako one nisu lije\u010dnice ni medicinske sestre te njihova mi\u0161ljenja o vlastitom tijelu (tijekom poroda, ali i \u0161ire) nemaju nikakvu va\u017enost, do te granice da nemaju pravo tra\u017eiti ni informacije o nalazima kako bi na temelju toga mogle adekvatno sudjelovati u dono\u0161enju odluka o sebi samima pa i o vlastitoj djeci.<\/p>\n<p>Nedavno je tako otkriven skandal u kojem je jedan ginekolog zaposlen u privatnoj klinici rutinski lagao \u017eenama o uspjehu procesa umjetne oplodnje. Naime, \u010desto je govorio \u017eenama da su trudne, usprkos tome \u0161to je znao da za\u010de\u0107e umjetnom oplodnjom nije uspjelo. Nakon \u0161to je jedna \u017eena skupila dovoljno hrabrosti da javnosti prijavi ovu pri\u010du te medijima da njegovo ime i objasni njegova zlodjela, dogodilo se o\u010dekivano: zatrpala ju je lavina mizoginog ismijavanja (na dru\u0161tvenim mre\u017eama) popra\u0107enih optu\u017ebama da je glupa\u010da koja nije shvatila da joj lije\u010dnik la\u017ee. Usprkos manjku podr\u0161ke javnosti, pridru\u017eile su joj se druge \u017eene potrijekpljuju\u0107i njezinu optu\u017ebu i svjedo\u010de\u0107i kako je te\u0161ko bilo iza\u0107i s ovime u javnost, kao i da su nakon cijelog procesa kod istog lije\u010dnika ostale oplja\u010dkane, poni\u017eene i posramljene. Proteklih desetlje\u0107a, zabilje\u017eeno je vi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva \u017eena tijkom poroda. Nekima su uzroci nemar (najpoznatiji takav slu\u010daj je onaj pijanog anesteziologa u Gevgeliji), a drugima sepsa uzrokovana lo\u0161im higijenskim uvjetima, a prisutni su i ostali uzroci.<\/p>\n<p><strong>Gra\u0111anke drugog reda<\/strong><\/p>\n<p>Statisti\u010dki podaci dobiveni doma\u0107im i me\u0111unarodnim mjerenjima posljednjih godina ukazuju na negativni trend, odnosno porast stope mortaliteta novoro\u0111en\u010dadi i smrti \u017eena pri porodu. Prema Dr\u017eavnom zavodu za statistiku, u slu\u017ebenom Ljetopisu za 2015. godinu stoji da je perinatalna smrtnost u Makedoniji porasla na 14,3 posto \u0161to je brojka ve\u0107a od bilo koje EU zemlje i trostruko ve\u0107a od prosjeka na razini cijele Europe. Usporedbe radi ka\u017eimo da je ova brojka za isti period u Srbiji iznosila 8,9 posto, u Bugarskoj 11 posto i u <a href=\"http:\/\/www.reactor.org.mk\/CMS\/Files\/Publications\/Documents\/smrtnost_na_rodilki_doencinja.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Hrvatskoj 5,7 posto<\/a>. Smrtnost novoro\u0111en\u010dadi \u2013 i u Makedoniji i u drugim zemljama \u2013 \u010de\u0161\u0107a je me\u0111u Romima, zbog vi\u0161estruke diskriminacije s kojom se suo\u010davaju romske \u017eene. Poseban oblik poraza pri tom proizlazi iz neu\u010dinkovitosti vladinih politika \u2013 usprkos deklarativnom prioritiziranju ovog problema, stope smrtnosti i dalje rastu.<\/p>\n<p>Nadalje, na\u0161a zemlja ne bilje\u017ei statistike o post-porodiljnoj depresiji, niti je razvila ikakve metode njenog detektiranja, a kamoli modele lije\u010denja \u2013 opet, posebno zanemarene ispadaju \u017eene koje ne \u017eive u velikim administrativnim centrima. Situaciju ote\u017eava i \u010dinjenica da je tra\u017eenje bilo kakve psiholo\u0161ke pomo\u0107i jo\u0161 uvijek dru\u0161tveni tabu te se smatra u\u017easno sramotnim \u010dinom. Posljedi\u010dno, ne znamo broj majki koje pate od ovog sindroma ili tjeskoba i vrlo je te\u0161ko pod ovim uvjetima poduzeti bilo kakve, a kamoli adekvatne mjere ili zagovarati bilo koja rje\u0161enja u obliku javnih politika (osim o\u010ditih \u2013 poput istra\u017eivanja broja \u017eena i broja njihovih problema).<\/p>\n<p>Ne zna se ni\u0161ta ni o kvaliteti \u017eivota \u017eena u prvim mjesecima nakon poroda. Postotak \u017eena koje \u017eive s pro\u0161irenom obitelji svoga supruga, u Makedoniji je jo\u0161 uvijek relativno visok (izra\u017eena ruralnost), a u skladu s tradicionalnim patrijarhalnim vrijednostima, na Balkanu se u ovakvim situacijama nevjesta nalazi na posljednjem mjestu ljestvice dru\u0161tvenog polo\u017eaja. Socijalna i obiteljska pozicija mladih majki dakle zahtijeva da budu pokorne, poslu\u0161ne i brze u izvr\u0161avanju naredbi. Tradicionalni, a praznovjerni rituali vezani za trudno\u0107u i porod, od njih \u010desto zahtijevaju takve prakse koje se iz dana\u0161nje perspektive smatraju smije\u0161nima, a njihova je funkcija uglavnom da se majke ve\u017ee a ku\u0107u.<\/p>\n<p>Situacija je pritom samo malo bolja za \u017eene koje \u017eive u nuklearnim obiteljima \u2013 uz ku\u0107u ih umjesto ispraznih rituala ve\u017ee manjak pomo\u0107i oko djeteta, ku\u0107anski poslovi (&#8220;\u017eenska du\u017enost&#8221; naspram koje stoji mu\u0161ka uklju\u010denost koja se sastoji od ponude pomo\u0107i), izlazak s tr\u017ei\u0161ta rada (npr. samo 26 posto djece u Makedoniji pokriveno je mjestima u javnim dje\u010djim vrti\u0107ima) i gubitak javne uloge u \u017eivotu dru\u0161tva (gubitkom posla \u2013 implicitna prijetnja svakodnevno prisutna u \u017eivotu \u017eena, posebno trudnica, i posebno u privatnom sektoru). Pitanje maj\u010dinstva ili karijere gotovo je postalo inherentnim za svaku \u017eenu, pri \u010demu se \u017eivotne okolnosti poslo\u017ee tako da mnogo njih sre\u017ee svoje poslovne ambicije i odlu\u010di stagnirati profesionalno kako bi postale majkama.<\/p>\n<p><strong>Posebni oblik mr\u017enje prema samohranim majkama<\/strong><\/p>\n<p>Samohrane majke u na\u0161em su dru\u0161tvu jo\u0161 jedna posebno ugro\u017eena skupina. Uvijek na rubu siroma\u0161tva ili besku\u0107ni\u0161tva, nepokrivene socijalnim stanovanjem, nezaposlene, gotovo potpuno same odgajaju djecu. Prakti\u010dki jedina pomo\u0107 koju imaju od dr\u017eave je dje\u010dji doplatak zamagljen opse\u017enim birokratskim procedurama. Tu je dakako i socijalna stigma \u2013 nemoralne i manjkave \u017eene \u2013 &#8220;rak dru\u0161tva&#8221; kao \u0161to glasi optu\u017eba s dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n<p>Donedavno je postojala barem jedna patrijarhalna struktura u kojoj su \u017eene imale primarni kredibilitet \u2013 ona u kojoj su one smatrane primarnim skrbnicama, no i ovo se sada mijenja s porastom broja inicijativa za uvo\u0111enje &#8220;pravno dijeljenog skrbni\u0161tva&#8221; odnosno dijeljenog roditeljstva upisanog u slovo zakona. Inicijativa se temelji na optu\u017ebi da samohrane majke namjerno udaljuju o\u010deve od djece te &#8220;iskori\u0161tavaju mehanizam alimentacije&#8221; \u2013 koja je ina\u010de zakonski tako nisko propisana da \u010dak i prema na\u0161im standardima ne zadovoljava nikakve potrebe djeteta. Pritom veliki postotak o\u010deva izbjegava pla\u0107anje alimentacije iskori\u0161tavaju\u0107i razli\u010dite rupe u zakonu, pa \u010dak i izbjegavaju pla\u0107anje i usprkos zakonu, jer ne postoji mjera sankcije za to.<\/p>\n<p>No, kad se u obzir uzme da u ovoj zemlji \u017eene imaju mnogo ni\u017ea primanja od mu\u0161karaca, kao i mnogo ni\u017ei dru\u0161tveni ugled, da rade \u010detverostruko vi\u0161e poslova vezanih za ku\u0107anstvo, odgoj i skrb nego mu\u0161karci, da je prema nekim procjenama obiteljsko nasilje mu\u0161karca uzrok razvoda u \u010dak 73 posto slu\u010dajeva, da ne postoje adekvatna skloni\u0161ta za \u017eene i djecu \u017ertve obiteljskog nasilja \u2013 ova zakonska inicijativa samo bi zacementirala marginalnu dru\u0161tvenu poziciju samohranih majki.<\/p>\n<p>U nedostatku ve\u0107eg optimizma za kratkoro\u010dne i odgovaraju\u0107e javne politike dr\u017eave, te u nedostatku op\u0107e dru\u0161tvene solidarizacije s majkama u Makedoniji, zavr\u0161ila bih ovaj tmurni portret u kojem je maj\u010dinstvo mehanizam potla\u010divanja i pokoravanja \u017eena jednom zrakom svjetla. Ponovno se, kao i obi\u010dno, kad zaka\u017ee dr\u017eava, \u017eenska solidarnost pokazuje tako mo\u0107nim mikrofonom kojeg se ne mo\u017ee dugo ignorirati. U Makedoniji se tako razvija sve ve\u0107i broj skupina \u017eena koje rade na zajedni\u010dkom cilju \u017eenske emancipacije da \u010dak i ovi po\u010detni zaleti nude utjehu u mogu\u0107nosti svjetlije budu\u0107nosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedna od najdominantnijih slika Makedonije u tradicionalnoj folk muzici i knji\u017eevnosti je ona majke \u2013 umorne, izmu\u010dene, rastrgane patnice koja tuguje&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19030,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[210],"class_list":["post-19025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19025"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36588,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19025\/revisions\/36588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19025"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19025"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19025"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19025"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}