{"id":18995,"date":"2017-06-23T11:01:40","date_gmt":"2017-06-23T10:01:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18995"},"modified":"2017-06-23T11:16:40","modified_gmt":"2017-06-23T10:16:40","slug":"kako-lakse-probaviti-antifasizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18995","title":{"rendered":"Kako lak\u0161e probaviti antifa\u0161izam?"},"content":{"rendered":"<p>Kao \u0161to je ve\u0107 to godinama slu\u010daj, Hrvatska se prili\u010dno te\u0161ko nosi s obilje\u017eavanjem Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe 22. lipnja. Dr\u017eavni vrh i ve\u0107ina gra\u0111ana ga ignoriraju, radikalna desnica ga nastoji osporiti i dali bi gotovo sve neradne dane u godini samo da mu se otkloni status dr\u017eavnog praznika, a oni koji ga slave nastoje ga uklopiti u prikladan narativ kojim bi, da situacija bude do kraja bizarna, dr\u017eavni praznik u\u010dinili politi\u010dki prihvatljivim.<\/p>\n<p>Uz poneke iznimke, izjave i istupi antifa\u0161ista razli\u010ditih profila i onih koji \u0107e to tek postati, prije i za vrijeme samog obilje\u017eavanja praznika, tu su prihvatljivost poku\u0161avali priskrbiti koriste\u0107i nekoliko, ve\u0107 uvrije\u017eenih, politi\u010dko-povijesnih metoda. Tako se legitimnost antifa\u0161isti\u010dke borbe u Drugom svjetskom ratu navodno o\u010dituje u tome \u0161to je Hrvatska bila na strani pobjednika. Eto, da je fa\u0161izam pobijedio, ne bi slavili. \u0160to je zasigurno to\u010dno, ali politi\u010dki prili\u010dno bijedno: nije se radilo o pretkolu Lige prvaka, ve\u0107 o borbi protiv fa\u0161izma.<\/p>\n<p><strong>Kroatizacija partizana<\/strong><\/p>\n<p>Drugi izra\u017een trend pripitomljavanja antifa\u0161izma jest onaj njegove &#8220;kroatizacije&#8221;. Pored same \u010dinjenice da je osnutkom Republike Hrvatske sam datum obilje\u017eavanja ustanka pomaknut sa &#8220;srpskog&#8221; <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1863\" target=\"_blank\">27. jula<\/a> na &#8220;hrvatski&#8221; 22. lipnja, partizanski se pokret nastoji u\u010diniti politi\u010dki podobnim tako da ga se legitimira iz perspektive zbivanja nakon 1991. godine, odnosno ni manje ni vi\u0161e nego raspadom dr\u017eave koju je stvorio. Pored &#8220;mesi\u0107evskog&#8221; argumenta da Istra ne bi bila hrvatska da nije bilo partizana, ju\u010der smo mogli \u010duti dosta izjava i o ulozi Franje Tu\u0111mana u partizanskom pokretu. Bez obzira i na takti\u010dku narav argumenta, prili\u010dno je paralo u\u0161i svrstavanje\u00a0Tu\u0111manovog imena u dru\u0161tvo Nade Dimi\u0107 ili Ive Lole Ribara. A i takti\u010dki je domet upitan: puno prikladniji okvir identifikacije mnogim obo\u017eavateljima je upravo Tu\u0111manovo konvertitstvo, a ne partizanska pro\u0161lost.<\/p>\n<p>Pored ovih sportsko-domovinskih legitimacija partizanskog pokreta, nije izostala niti ona europsko-civilizacijska. Antifa\u0161izam je naprosto civilizacijska vrijednost (nagrada za <em>Greatest shit<\/em> ide <a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/a213977\/Vijesti\/Ni-Marine-Le-Pen-ne-dovodi-u-pitanje-antifasizam.html\" target=\"_blank\">&#8220;antifa\u0161isti\u010dkom&#8221; pozivanju<\/a> na Marine Le Pen) i, kako se uobi\u010dajila krilatica me\u0111u hrvatskim liberalima, &#8220;stvar ku\u0107nog odgoja&#8221;. Eto jo\u0161 fali da se kurikularna reforma nadove\u017ee na ku\u0107ni odgoj i rije\u0161ili smo se fa\u0161izma zauvijek. Povijesna je ironija, a i znak potpune politi\u010dke dezorijentacije civilizacijskih antifa\u0161ista, \u010dinjenica da su sli\u010dnoj kritici s vi\u0161ih klasnih stepenica upravo bili izlo\u017eeni partizani, ti divljaci iz \u0161ume kojima nedostaje ku\u0107nog odgoja. Dakle, nije ba\u0161 uputno kladiti se na srednjoklasni moral kao branu od uspona fa\u0161izma.<\/p>\n<p><strong>Politi\u010dka formula<\/strong><\/p>\n<p>No, ne treba naprosto omalova\u017eiti sve ove poku\u0161aje odupiranja relativizaciji i reviziji povijesne uloge partizana, pogotovo kad oni dolaze odozdo. Ljudi tra\u017ee politi\u010dki ulaz kako bi mogli iskazati iskreno po\u0161tovanje prema tom pokretu, a na raspolaganju im nije puno ulaza ostalo. I ve\u0107ina ih je presudno odre\u0111ena jedinom gravitacijskom to\u010dkom suvremene hrvatske politike: uspostavom samostalne Hrvatske i Domovinskim ratom. Kao da na ulazu u politi\u010dki ring stoji za\u0161titar koji procjenjuje je li vam ulaznica ili <em>outfit\u00a0<\/em>vrijede: kosi li se va\u0161 politi\u010dki stav na bilo koji na\u010din s vi\u0161estoljetnim te\u017enjama Hrvatskog naroda?<\/p>\n<p>Pored nu\u017enih stalnih osporavanja najbezobraznijih revizionisti\u010dkih podvala o razdoblju Drugog svjetskog rata, klju\u010d politi\u010dkog obra\u010duna s revizionizmom krije se u suvremenim odnosima mo\u0107i i hegemoniji nacionalnog konsenzusa. Hrvatsko dru\u0161tvo je evidentno klasno polarizirano. Politi\u010dka formula koja \u0107e tu dru\u0161tvenu i ekonomsku realnost uspjeti transformirati u operativan politi\u010dki program, ista je ona koja \u0107e sje\u0107anje na partizanski ustanak li\u0161iti potrebe prilago\u0111avanja nacionalnim ili civilizacijskim zahtjevima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao \u0161to je ve\u0107 to godinama slu\u010daj, Hrvatska se prili\u010dno te\u0161ko nosi s obilje\u017eavanjem Dana antifa\u0161isti\u010dke borbe 22. lipnja. Dr\u017eavni vrh i ve\u0107ina gra\u0111ana ga ignoriraju, radikalna desnica ga nastoji osporiti i dali bi gotovo sve neradne dane u godini samo da mu se otkloni status dr\u017eavnog praznika, a oni koji ga slave nastoje ga [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1887,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-18995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18995"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19002,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18995\/revisions\/19002"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1887"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18995"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18995"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18995"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18995"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}