{"id":18981,"date":"2017-06-26T07:00:09","date_gmt":"2017-06-26T06:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18981"},"modified":"2021-02-25T10:58:21","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:21","slug":"osveta-ideologije-uspon-i-pad-nove-stranke-na-sceni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18981","title":{"rendered":"Osveta ideologije: uspon i pad nove stranke na sceni"},"content":{"rendered":"

Jedna od vidljivijih manifestacija politi\u010dke i dru\u0161tvene krize na istoku Europe je neprestana pojava novih, “neideolo\u0161kih” stranaka koje u kontekstu op\u0107e razo\u010daranosti ostvaruju zna\u010dajne uspjehe. No njihova bombasti\u010dna obe\u0107anja o \u010dudesnom zaobila\u017eenju svih politi\u010dkih problema nekakvim neutralnim “dobrim upravljanjem” lako se i brzo iznevjere u praksi. Pri\u010da iz Rumunjske daje lokalni primjer tog fenomena.<\/strong><\/p>\n

Nova politi\u010dka stranka, Unija za spas Rumunjske (USR), prvi je puta u\u0161la u parlament osvojiv\u0161i ne\u0161to manje od 9% glasova na izborima u prosincu pro\u0161le godine. To je iznena\u0111uju\u0107 rezultat, s obzirom da je stranka formirana svega \u010detiri mjeseca ranije. Pola godina kasnije, USR je na rubu raspada, ili, u najmanju ruku, u te\u0161koj krizi koja ne\u0161to govori o \u0161irim procesima u rumunjskom dru\u0161tvu. USR je naime nastao od Unije za spas Bukure\u0161ta (USB) koja je sredinom pro\u0161le godine ostvarila veliki uspjeh na lokalnim izborima u tom gradu. Njezin je vo\u0111a i gradona\u010delni\u010dki kandidat, Nicu\u0219or Dan, ostvario drugi najbolji rezultat, a lista je osvojila nekih 20% zastupni\u010dkih mjesta u gradskom vije\u0107u. Kandidatkinja za \u010delnicu jedne od gradskih \u010detvrti, Clotilde Armand, tijesno je izgubila od kandidatkinje vladaju\u0107e stranke \u0161to je izazvalo sumnje u namje\u0161tanje izbora, a Armand pretvorilo u ikonu onih koji \u017eele reformirati sustav.<\/p>\n

Dan je i prije ovih uspjeha bio poznata figura civilnog dru\u0161tva. Posebno se isticao borbom za o\u010duvanje povijesne ba\u0161tine i protiv zlouporabe mo\u0107i od strane gradskih du\u017enosnika. Sebe izgleda doista do\u017eivljava kao spasitelja i “kri\u017eara”, \u010dija je klju\u010dna metoda borbe bila neprestano podizanje tu\u017ebi protiv gradskih vlasti zbog kr\u0161enja propisa. Njegov je tim doista bio uspje\u0161an u nizu slu\u010dajeva, no velike infrastrukturne projekte u pravilu nisu uspijevali sprije\u010diti. Iako nije osobito karizmati\u010dan, Dan se ipak dobro razumije u medije i ima sna\u017enu potporu nevladinog sektora. On je naposljetku uspje\u0161an matemati\u010dar koji je napustio svoju karijeru u Francuskoj da bi se vratio doma i “spasio dru\u0161tvo”. Ve\u0107 2012. se kandidirao za gradona\u010delnika, uz potporu civilnog dru\u0161tva i uz obilne donacije privatnih kompanija, osobito u IT-sektoru.<\/p>\n

\u010cetiri godine kasnije, ista je koalicija sazrela u politi\u010dku snagu sposobnu da napadne establi\u0161ment. Iako oprezan u govoru i nesklon sukobima, Dan je ipak bio upleten u neke skandale. Pojedini su ga izvori optu\u017eivali da su njegove nevladine organizacije, a kasnije i njegova izborna kampanja, financirani sumnjivim sredstvima. Intenzivna medijska pa\u017enja potaknula je i detaljnu analizu kroz koju je postalo vidljivo kako se me\u0111u njihovim donatorima (koji uklju\u010duju velike investitore i developere<\/em>) nalaze i neki koji se spominju u “panamskim dokumentima”. Me\u0111u njima je i glavni koordinator i najve\u0107i donator USR-ove kampanje. Pojedine donacije stranka uop\u0107e nije uspjela opravdati, jer su pojedini donatori nepostoje\u0107e osobe. Ove je podatke nakon analize iznijela izborna komisija i sada su predmet policijske istrage.<\/p>\n

Zbogom “ideologiji”<\/strong><\/p>\n

Osim toga, neki od stavova i prijedloga Nicu\u0219ora Dana izazvali su javno zgra\u017eanje. U \u010dlanku s po\u010detka 2000-ih, koji je iskopao jedan uporni novinar, Dan je izrazio svoje zgra\u017eanje nad homoseksualno\u0161\u0107u, \u0161to je kasnije neuvjerljivo poku\u0161ao povu\u0107i. Njegova prva kampanja za poziciju gradona\u010delnika je, izme\u0111u ostalog, bila osobito usmjerena protiv siroma\u0161nih neregistriranih uli\u010dnih prodava\u010da u centru Bukure\u0161ta, koji su mu poslu\u017eili kao ilustracija svega \u0161to ne valja s gradom. Sve je dakako imalo izrazito rasisti\u010dki prizvuk jer ve\u0107inu tih prodava\u010da \u010dine Romi. Kada su tijekom pro\u0161logodi\u0161nje kampanje nepoznati pojedinci sru\u0161ili njegov \u0161ator, Dan je na Facebooku rasisti\u010dkim uvredama za to optu\u017eio Rome, da bi kasnije obrisao taj post.<\/p>\n

Me\u0111utim, glavna karakteristika Dana, a onda i njegove stranke, jest izbjegavanje da se suo\u010de s ideologijom, pa \u010dak i politikom, bez obzira na to \u0161to se kandidiraju na izborima. Na brojne upite o tome pripadaju li ljevici ili desnici, u USR-u redovito odgovaraju ukazuju\u0107i na svoj program koji je zapravo eklekti\u010dki skup dobrih \u017eelja: omogu\u0107avanje infrastrukture za IT habove, socijalni stanovi, ni\u017ei porezi i ve\u0107e investicije, ve\u0107a parkirali\u0161ta i biciklisti\u010dke staze. Klju\u010dna poruka je da ideologija nije va\u017ena, ve\u0107 samo specifi\u010dni problemi grada i gra\u0111ana. Rije\u010d je o paradigmi uvezenoj iz nevladinog sektora, koja je u ovom slu\u010daju bila politi\u010dki uspje\u0161na jer je uspjela ujediniti bogate poduzetnike u potrazi za novim prilikama i studente-hipstere koji \u017eele sa\u010duvati me\u0111uratne zgrade i stare kafi\u0107e u njima. No, taj je pristup istodobno iritirao mnoge vanjske promatra\u010de: desni\u010dari su ih optu\u017eivali da su ljevi\u010dari, dok je lokalna ljevica raskrinkavala njihova la\u017eno lijeva obe\u0107anja.<\/p>\n

Iako je va\u017ean dio identiteta stranke, ideolo\u0161ka ambivalentnost nije njezin klju\u010dni adut. Ta je funkcija dana zazivima borbe protiv korupcije. Dan je prije svega borac protiv korupcije koji sve probleme grada Bukure\u0161ta obja\u0161njava nelegalnim radnjama izabranih predstavnika, potro\u0161enih politi\u010dara u sukobu interesa i uklju\u010denih u \u0161iroke korupcijske mre\u017ee. USR se predstavlja kao jedina stranka koja mo\u017ee biti alternativa starom sistemu, kao platforma profesionalaca i stru\u010dnjaka izvana koji mogu i \u017eele rije\u0161iti probleme u interesu gra\u0111ana. Rije\u010d je dakle o politici bez politike, koja je prosto upravljanje, bez ikakvih interesa ili ideologije.<\/p>\n

Preduvjeti proboja<\/strong><\/p>\n

Ovakva se platforma dobro uklopila u atmosferu uo\u010di izbora pro\u0161le godine. Neki \u0107e se \u010ditatelji Biltena sjetiti tragedije<\/a> u klubu Colectiv u kojoj je poginulo 64 ljudi i koja je dovela do ostavke premijera i formiranja nove tehnokratske vlade. Njezini ministri nisu bili \u010dlanovi stranaka, ve\u0107 su odabrani su samo na temelju svoje profesionalne ekspertize. Rije\u010d je o starom snu rumunjske tranzicije koji se hrani op\u0107im nezadovoljstvom postsocijalisti\u010dkom politi\u010dkom klasom. Iako su naposljetku rezultati te vlade bili daleko od o\u010dekivanja, njezini su \u010dlanovi najavljivali da bi mogli ostati u politici. Kao idealna platforma za to pokazao se upravo USR: ideolo\u0161ki ambivalentan, usmjeren protiv korupcije i prema rje\u0161avanju problema te pun tehnokrata i ljudi iz nevladinog i poslovnog sektora bez ranijih politi\u010dkih anga\u017emana. \u0160to bi moglo po\u0107i po zlu?<\/p>\n

Drugi faktor koji je doprinio uspjehu USR-a je raspad Nacionalne liberalne stranke (PNL), najve\u0107e stranke desnog centra, \u010dije bi obja\u0161njenje zahtijevalo poseban tekst. Ta je stranka do sada bila prvi izbor urbanih, bogatijih dijelova stanovni\u0161tva koji su se zgra\u017eali nad paternalisti\u010dkim politikama socijaldemokrata. Kompromitacija PNL-a njih nije mogla natjerati da promjene stranu, ve\u0107 su izlaz prona\u0161li u USR-u. Koliko je taj transfer bio va\u017ean pokazuju brojke: dosada\u0161njih tridesetak posto glasova koje je PNL dobivao na izborima se 2016. istopilo na dvadesetak. USR je pak dobio jedva ne\u0161to manje od devet posto glasova na istim izborima. Time je ujedno postao tre\u0107a najve\u0107a stranka u parlamentu. No ve\u0107 drugo jutro donijelo je niz problema stranci.<\/p>\n

Kako bi se skupilo dovoljno ljudi za izborne liste, odluke o odabiru kandidata prepu\u0161tene su lokalnim tijelima. To je dovelo do dvije neo\u010dekivane posljedice: neki od kandidata su zapravo bili biv\u0161i politi\u010dari (suprotno obe\u0107anjima stranke) koji su tra\u017eili novu ni\u0161u i priliku za povratak u parlament, a novi se zastupnici uz to uop\u0107e nisu poznavali ni slagali \u0161to je ote\u017ealo njihovo zajedni\u010dko djelovanje u parlamentu. Dio njih bez ikakvog politi\u010dkog iskustva te\u0161ko se snalazio u novoj ulozi, pa \u010dak i fizi\u010dki na hodnicima goleme zgrade. Dok su se oni sna\u0161li, ve\u0107 su izbili masovni prosvjedi<\/a> koje su zastupnici poku\u0161ali podr\u017eati “okupacijom” parlamenta. No, s obzirom na to da im je parlament radno mjesto i nitko ih ne sprje\u010dava da tamo borave koliko \u017eele, njihova okupacija nije bila efektna, ali je bila kritizirana kao privla\u010denje medijske pa\u017enje. A to bio samo jedan u nizu gafova novih zastupnika.<\/p>\n

Frakcijski sukobi<\/strong><\/p>\n

USR-u je tek predstojao proces izgradnje stranke i to nakon \u0161to je ona ve\u0107 postala parlamentarnom. To je u svakoj situaciji velik izazov. \u010clanovi novih stranaka koje su drugdje napravile iznenadni proboj na politi\u010dkoj sceni imali su barem nekog iskustva zajedni\u010dkog rada. Politika mo\u017ee biti druga\u010dija (LMP) u Ma\u0111arskoj ili Inicijativa za demokratski socijalizam (IDS) u Sloveniji ve\u0107 su prije osnivanja stranaka postojale kao mre\u017ee aktivista. Ni\u0161ta se sli\u010dno ne mo\u017ee re\u0107i za USR. Drugim rije\u010dima, sve \u0161to se prije izbora \u010dinilo kao prednost, sada se pokazivalo kao prepreka. Nedostatak zajedni\u010dke ideologije onemogu\u0107io je okupljanje razli\u010ditih pojedinaca oko zajedni\u010dkih tema, a zastupnici su brzo izgubili dojam “novih lica” kod bira\u010da. Poku\u0161aji da se ponovno predstave kao glavni borci protiv korupcije bili su, u kontekstu uli\u010dnih prosvjeda, smjesta progla\u0161eni \u010distim oportunizmom.<\/p>\n

Ubrzo se ispostavilo da je autonomija dana lokalnim organizacijama omogu\u0107ila stvaranje barem triju vidljivih frakcija: one okupljene oko Dana, tehnokratske frakcije iz biv\u0161e vlade i one koju vodi Clotilde Armand. I dok se odvijao ovaj neizvjestan proces grupiranja u stranci, na scenu je stupio novi politi\u010dki fenomen koji \u0107e USR staviti pred jo\u0161 ve\u0107e izazove. Sli\u010dno kao u Hrvatskoj prije nekoliko godina, ultrakonzervativna koalicija nevladinih organizacija potpomognuta ameri\u010dkim evangeli\u010dkim grupama i pravoslavnom crkvom, uspjela je skupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma<\/a> o ustavnoj definiciji braka. Ova je inicijativa smjesta dobila potporu svih politi\u010dkih stranaka, osim USR-a koji se po ovom pitanju vidno podijelio. Neki su zastupnici glasali za referendum, a Dan se uop\u0107e nije pojavio na glasanju.<\/p>\n

Sve to je sna\u017eno razljutilo mnoge njihove bira\u010de \u010diji su stavovi \u2013 barem po ovom pitanju \u2013 jasno u korist prava LGBT osoba, a protiv konzervativnog konsenzusa. Zastupnici koji su glasali protiv referenduma su stoga tra\u017eili jasno pozicioniranje stranke po ovom pitanju. Zanimljivo, svega nekoliko tjedana prije svega ovoga, Nicu\u0219or Dan je te\u0161kom mukom uspio isposlovati svoj izbor za predsjednika stranke, unato\u010d frakcijskim sukobima. Pobjeda je bila kratkog vijeka. Pod pritiskom \u010dlanstva i bira\u010da, glavni odbor stranke je izglasao da \u0107e se stranka suprotstaviti referendumu, a Dan je s obzirom na to podnio ostavku. Iako je ostavku poku\u0161ao opravdati osobnim razlozima, svima je jasno da su problemi puno dublji.<\/p>\n

Posljedice nesvrstavanja<\/strong><\/p>\n

Dan se pozvao na to da je svima koji glasaju za USR obe\u0107ao da \u0107e ta stranka ostati dovoljno \u0161iroka da okupi i konzervativce i progresivce u borbi protiv korupcije. Za njega, pitanje referenduma sasvim je nebitno u usporedbi sa stvarnim temama (poput nepotizma itd.), koje bi trebale biti u centru pa\u017enje stranke. Prema tome, odlukom da ne podr\u017ei konzervativni referendum, USR je zanemario osje\u0107aje druge strane i izdao svoje konzervativne bira\u010de. Na neki je na\u010din Dan doista u pravu kada ka\u017ee da referendum nije klju\u010dno pitanje. Njime se naposljetku samo zabranjuje ono \u0161to je ve\u0107 zabranjeno, a usput se uspje\u0161no prikrivaju neuspjesi aktualne vlade. On je polarizirao dru\u0161tvo i dao progresivcima lakog neprijatelja u ultrakonzervativnoj inicijativi (koja jest za svaku osudu), iako ona mo\u017eda i nije najopasniji protivnik s obzirom na konzervativnost postoje\u0107e socijaldemokratske vlade.<\/p>\n

No sve \u0161to se vezano uz to doga\u0111alo u USR-u je logi\u010dna posljedica neizgra\u0111enosti stranke. Dan je bio prisiljen da se izjasni o konkretnom pitanju ili podnese ostavku, \u0161to je naposljetku i u\u010dinio. Takav je rasplet zapravo bio neizbje\u017ean. Ideja da ideologija nije va\u017ena i da je se mo\u017ee zaobi\u0107i tehnokratskim upravlja\u010dkim metodama mo\u017ee funkcionirati za vrijeme izborne kampanje, no ona je naposljetku i sama oblik ideologije. USR je u tom smislu \u017ertva vlastitog uspjeha, ali i \u017ertva osvete ideologije i politike. Izbjegavanjem da se pozicionira kao konzervativac ili progresivac, Dan je odbio prihvatiti osnovni princip politike: taj da ona \u2013 obi\u010dno kroz stranke \u2013 predstavlja i zastupa interese koji su utemeljeni u materijalnim uvjetima i izra\u017eeni kroz ideolo\u0161ke i druge forme.<\/p>\n

Ono \u0161to je Nicu\u0219or Dan neuspje\u0161no poku\u0161ao spasiti je iluzija stranke kao tehnokratskog ki\u0161obrana za sve, izborne ma\u0161ine koja skuplja glasove odasvud zastupaju\u0107i istodobno sve i ni\u0161ta. Ideologija je uzvratila udarac, a dodatna je ironija to \u0161to je u tome jednu od klju\u010dnih uloga odigrala \u2013 tehnokratska frakcija.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova politi\u010dka stranka, Unija za spas Rumunjske (USR), prvi je puta u\u0161la u parlament osvojiv\u0161i ne\u0161to manje od 9% glasova na izborima u prosincu pro\u0161le godine. To je iznena\u0111uju\u0107 rezultat, s obzirom da je stranka formirana svega \u010detiri mjeseca ranije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18985,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-18981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18981"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18981\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36589,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18981\/revisions\/36589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18981"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18981"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18981"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18981"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}