{"id":18958,"date":"2017-06-21T13:34:51","date_gmt":"2017-06-21T12:34:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18958"},"modified":"2017-06-21T14:03:43","modified_gmt":"2017-06-21T13:03:43","slug":"win-win-za-starbucks","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18958","title":{"rendered":"“Win-win” za Starbucks"},"content":{"rendered":"

Starbucks je najavio<\/a> da \u0107e u svojim lokalima “diljem Europe” (Velika Britanija, Francuska, Austrija, \u0160vicarska, \u0160panjolska i Portugal) odmah po\u010deti sa zapo\u0161ljavanjem 2500 izbjeglica. Dio je to ve\u0107e kampanje u kojoj se planira u 75 zemalja svijeta zaposliti 10.000 izbjeglica u idu\u0107ih pet godina, a koja je nastala kao odgovor na izbor i stavove predsjednika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava Donalda Trumpa.<\/p>\n

Starbucks<\/a> je, na \u010delu s predsjednikom Howardom Schultzom, prije nekoliko godina krenuo u opse\u017enu kampanju rebrendiranja kompanije, \u0161to je bilo nu\u017eno s obzirom na to da je poslovni model ove kompanije svojevremeno postao ud\u017ebeni\u010dkim primjerom gentrifikacije gradova. Osim, prema mi\u0161ljenju dizajnera, hrabrih iskoraka<\/a> u promjeni vizualnog identiteta, koje laici mo\u017eda ni ne vide, promjena politi\u010dkog kursa koja traje ve\u0107 nekoliko godina, kristalno je jasna.<\/p>\n

Novi kurs<\/strong><\/p>\n

Promjena politike po\u010dela je s uvo\u0111enjem kave uzgojene po fair trade<\/em> principu, zatim se nastavila ekolo\u0161kim \u010da\u0161icama za kavu, pa po\u010dela dobivati konkretnije politi\u010dke izraze, primjerice kada je ova kompanija 2012. godine dala eksplicitnu podr\u0161ku istospolnim brakovima, \u0161to je izazvalo bojkot Starbucksa me\u0111u pro-life<\/em> prista\u0161ama. Potom je 2013. Schultz Starbucksove lokale proglasio zonom u kojoj je zabranjeno uno\u0161enje oru\u017eja na \u0161to su desni\u010dari proglasili “Dan dono\u0161enja oru\u017eja u Starbucks”. Ne\u0161to negativnog publiciteta, ako takvo \u0161togod postoji, nije na\u0161tetilo poslovanju ove kompanije pa je Schultz i dalje imao odvezane ruke.<\/p>\n

Ohrabren uspjehom i \u010dinjenicom da se o Starbucsku pri\u010da u kontekstu dru\u0161tveno-politi\u010dkih tema u pozitivnom smislu, van do tad uobi\u010dajenih kritika o izrazito potpla\u0107enim radnicima i nikakvim materijalnim pravima, i dakako ve\u0107 spomenutim primjerom antiheroja gentrifikacije, Schultz je 2014. godine predstavio Starbucksov program ulaganja u obrazovanje radnika<\/a> i to tako da \u0107e stotinama najbolijh radnika koji rade vi\u0161e od 20 sati tjedno platiti vi\u0161e godine studija, a u posebnim uvjetima mo\u017eda sudjeluje i u pla\u0107anju tro\u0161kova ni\u017eih godina studija. Kvaka je u tome da studij moraju upisati online i to na Arizona State University.<\/p>\n

Ve\u0107 idu\u0107u godinu, nakon rasnih i socijalnih nereda u gradu Fergusonu, uveo je politiku “Race together” \u0161to je radnicima za pultom nalagala da s kupcima koji polupospani dolaze po prvu jutarnju kavu razgovaraju o rasnim odnosima<\/a>. Krajem iste godine uveli su i crvene blagdanske \u010da\u0161ice za kave bez uobi\u010dajenih “Coca-Cola” bo\u017ei\u0107nih ornamenata \u0161to je, vjerovali ili ne, opet izazvalo bojkot Starbucksa me\u0111u kr\u0161\u0107anskim ekstremistima. U jeku posljednje predsjedni\u010dke kampanje, Starbucks je javno podr\u017eao Hillary Clinton, a ove je godine, kao odgovor na Trumpovo uni\u0161tavanje ObamaCarea \u2013 javnog zdravstvenog osiguranja u SAD-u kojeg je uveo biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Barack Obama \u2013 Schultz najavio da \u0107e Starbucks od sada pla\u0107ati zdravstveno osiguranje i roditeljima svojih radnika<\/a>. Iskorak ovaj put predstavlja i \u010dinjenica da \u0107e to \u010diniti i u Kini<\/a> (ruralni dijelovi Kine imaju problema s dostupnosti zdravstva<\/a>).<\/p>\n

Politi\u010dka logika opravdana poslovnim rezultatima<\/strong><\/p>\n

Postavlja se pitanje kako Schultz brani svoje odluke pred dioni\u010darima<\/a> kompanije. Zapravo poprili\u010dno jednostavno: usprkos bojkotima desni\u010dara, Starbucks u Americi i dalje ostvaruje povrat ulo\u017eenoga u iznosu od 38 posto. Kao \u0161to je sam odbrusio jednome od njih: “ako vam se \u010dini da negdje drugdje mo\u017eete danas dobiti povrat ve\u0107i od 38 posto koliko ste dobili pro\u0161le godine, ovo je slobodna zemlja. Slobodno prodajte Starbucksove dionice i kupite udjele u nekoj drugoj kompaniji. I hvala vam na suradnji”.<\/p>\n

No, pritom treba naglasiti da sav povrat Starbucksa nije tek u ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Dapa\u010de, udio profita kojeg ova kompanija ostvaruje u rastu\u0107oj Kini ima sve ve\u0107i udjel u ukupnom profitu firme, \u0161to zna\u010di da se udio ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta smanjuje<\/a>. Pritom nije neva\u017ena ni \u010dinjenica da je ovaj ekstravagantan marketin\u0161ki potez, do ove godine i poteza sa zapo\u0161ljavanjem izbjeglica i zdravstvenim osiguranjem u Kini, bio koncentriran samo na SAD. I dok \u0107e Schultz sve uvjeravati da je njegova logika politi\u010dka, i da se ne treba sve bazirati na profitu, \u010dinjenica i dalje ostaje da je implementacija ovih politi\u010dkih stavova u rebrendiranje Starbucksa mogu\u0107a samo zato \u0161to ne utje\u010de na povrat investicija.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, Schultz<\/a> je zaista prona\u0161ao genijalan na\u010din da iskoristi kontradikcije samog sustava i na njemu profitira socijalno \u2013 pozitivnim imid\u017eem firme, politi\u010dki \u2013 promoviraju\u0107i liberalne vrijednosti i u kona\u010dnici ekonomski \u2013 zapo\u0161ljavanjem najjeftinije i najneza\u0161ti\u0107enije radne snage \u0161to su trenutno izbjeglice koje \u0107e u radikalnom pomanjkanju izbora, pristati na svaki posao koji im se ponudi. Pitanje za nas je kako se odrediti prema svemu ovome. Starbucksovu politiku ne treba u potpunosti odbaciti: neovisno o motivaciji ona ima pozitivne socijalne i politi\u010dke u\u010dinke, no ne treba je niti previ\u0161e idealizirati jer njezina u\u010dinkovitost prestaje tamo gdje po\u010dinje pad povrata na investirano.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Starbucks je najavio da \u0107e u svojim lokalima “diljem Europe” (Velika Britanija, Francuska, Austrija, \u0160vicarska, \u0160panjolska i Portugal) odmah po\u010deti sa zapo\u0161ljavanjem 2500 izbjeglica. Dio je to ve\u0107e kampanje u kojoj se planira u 75 zemalja svijeta zaposliti 10.000 izbjeglica u idu\u0107ih pet godina, a koja je nastala kao odgovor na izbor i stavove predsjednika […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18962,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,46],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-migracije","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18958"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18976,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18958\/revisions\/18976"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18958"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18958"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18958"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18958"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}