{"id":18904,"date":"2017-06-20T07:00:43","date_gmt":"2017-06-20T06:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18904"},"modified":"2021-02-25T10:58:22","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:22","slug":"18904","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18904","title":{"rendered":"Bugarsko energetsko siroma\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

Bugarska se nalazi na dobro utabanom putu liberalizacije komunalnih usluga, no \u010dini se da \u0107e ku\u0107anstva s najni\u017eim prihodima biti prisiljena podmiriti ra\u010dun ideolo\u0161kih politi\u010dkih eksperimenata elita.<\/strong><\/p>\n

Kad je Bojko Borisov, ovoga maja, po tre\u0107i put preuzeo mjesto premijera, posebno je istaknuo kako liberalizacija energetskog sektora nema alternativu te da se radi o prioritetu njegove nove vlade. Bugarske vlade razli\u010ditih politi\u010dkih predznaka u pravilu su bile veliki zagovaratelji europske politike energetske unije i liberalizacijskih politika op\u0107enito. Isti stav dijeli i Bugarska komisija za regulaciju energenata i voda (KREV) koja je uspostavljena 1999. godine kao nezavisno i stru\u010dno regulatorno tijelo za cijene vode i drugih energenata.<\/p>\n

KREV bi trebalo biti nepristrano tijelo, no \u010desto se nalazi pred optu\u017ebom zauzimanja korporacijske strane. Ranije ove godine KREV je pristao pove\u0107ati cijene na zahtjev korporacija, \u0161to je naravno dovelo do prosvjeda protiv regulatornog tijela. Odluka KREV-a dovela je ovo tijelo u potencijalni sukob s dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom koje je pokrenulo istragu protiv njega uz osnovanu sumnju na korupciju. KREV \u010desto je optu\u017eivan i za druge oblike neregularnog pona\u0161anja, npr. kad nisu podigli cijene plina onda kad su rasle na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu jer je Borisovu (mandat druge vlade, period 2014.-2016.) tako odgovaralo iz politi\u010dkih razloga. No, da bi potom izazvali cjenovni \u0161ok po\u010detkom 2017. godine, u periodu tehni\u010dke vlade, na taj na\u010din usmjeravaju\u0107i socijalni bijes daleko od GERB-a. \u0160tovi\u0161e, KREV je glasan zagovaratelj daljnje liberalizacije energetskih tr\u017ei\u0161ta. Ili, kako je to formulirao Plamen Mladenovski<\/a>, pro\u010delnik odjela za Cijene i licence pri ovoj komisiji: “tr\u017ei\u0161te je najbolji regulator”. Kada takve tvrdnje dolaze iz usta stru\u010dnjaka zaposlenih pri nacionalnom regulatornom tijelu, postavlja se pitanje svrhovitosti ove institucije.<\/p>\n

Ovdje je nu\u017eno spomenuti da su i KREV i vlada priznali kako su cijene komunalnih usluga osjetljiva dru\u0161tvena tema zbog vrlo ra\u0161irenog energetskog siroma\u0161tva. Ta tema postala je jednim od va\u017enijih pitanja u politi\u010dkim debatama nakon velikih socijalnih nereda 2013. godine, a protiv privatizacije nacionalnog energetskog opskrbljiva\u010da. Dru\u0161tveni pokret bio je okida\u010d duboke politi\u010dke krize, a njegove posljedice osje\u0107aju se do danas. Naime, pred strahom od sli\u010dnih dru\u0161tvenih mobilizacija druga GERB-ova vlada uvjerila je KREV da na neko vrijeme ne dira cijene energenata. GERB je u istom periodu po\u010deo s provedbom Nacionalnog programa energetske u\u010dinkovitosti (NPEE) vrijednog 500 milijuna eura, s ciljem borbe protiv energetskog siroma\u0161tva. NPEE omogu\u0107io je stambenim objektima poput nebodera (sa 36 stanova i vi\u0161e) da se prijave za javno subvencioniranje za energetsku obnovu. To je podrazumijevalo instalaciju fasadnih energetskih panela, popravke krovova i druge mjere za energetsku u\u010dinkovitost.<\/p>\n

Nacionalni program neu\u010dinkovitosti<\/strong><\/p>\n

NPEE-om me\u0111utim nije rije\u0161en najve\u0107i problem. Naime, energetsko siroma\u0161tvo najve\u0107e je u malim zgradama i drugim stambenim objektima manjima od ovdje zadanih propisa. Posebno se to odnosi na ku\u0107e u ruralnim dijelovima zemlje ili osiroma\u0161enim gradskim \u010detvrtima, a pogotovo onima gdje\u00a0\u017eive Romi, koji i ina\u010de \u017eive u najlo\u0161ijim stambenim uvjetima. U dijelovima neobuhva\u0107enima NPEE-om, situacija je poprili\u010dno brutalna pa smo tako zabilje\u017eili nekoliko slu\u010dajeva u kojima su cijele obitelji umrle od posljedica smrzavanja. Osim u ovom socijalnom kontekstu, NPEE podlo\u017ean je kritici s obzirom na provedbu pri kojoj se za izvedbu radova u pravilu biraju firme bliske GERB-u. Usprkos svemu, NPEE predstavlja poku\u0161aj adresiranja \u0161iroko rasprostranjenog nezadovoljstva cijenama komunalnih usluga.<\/p>\n

Osim ovim programom, KREV suo\u010davao se s energetskim siroma\u0161tvom tek retori\u010dki. Npr., kad je Ivan Ivanov postao ravnateljem ovog tijela 2015. godine govorio je<\/a> o \u0161okantnoj brojci od 61 posto energetski siroma\u0161nih ku\u0107anstava bez ikakvih dodatnih poja\u0161njenja otkud mu takvi podaci. Iako je odstupio od podataka objavljenih u dostupnim nam studijama, nije ba\u0161 previ\u0161e pretjerao \u2013 naime, prema poznatim empirijskim istra\u017eivanjima u najkonzervativnijim procjenama<\/a>, energetskim siroma\u0161tvom pogo\u0111eno je od 40 do 50 posto ku\u0107anstava.<\/p>\n

Usprkos tome \u0161to EU ima zacrtan plan za ostvarivanje integracije tr\u017ei\u0161ta energijom i njegove liberalizacije, ne postoji jedinstvena definicija energetskog siroma\u0161tva, a kamoli mehanizmi njegovog rje\u0161avanja. Od zemalja \u010dlanica o\u010dekuje se da kriterije formuliraju samostalno, \u0161to primjerice Bugarska jo\u0161 nije u\u010dinila.<\/p>\n

O\u010dekivani u\u010dinci liberalizacije<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107e stranke i energetski stru\u010dnjaci energetsko siroma\u0161tvo ne promatraju s obzirom na niska primanja ili mjere \u0161tednje, ve\u0107 prema navodno visokim cijenama energenata. No, u apsolutnim omjerima, cijena struje u Bugarskoj me\u0111u najni\u017eima je u Europi<\/a>, \u0161to je prvotno i natjeralo Europsku komisiju da prisili ovu zemlju na njezino pove\u0107anje<\/a>. U srednjostruja\u0161kim debatama \u010desto se navodi da su “visoke” cijene rezultat “manjka” privatizacija i internalizacije sektora. Tako\u0111er se tvrdi da \u0107e energetska unija EU sniziti cijene energenata. No, kako su cijene u tom kontekstu ve\u0107 ni\u017ee od onih u drugim zemljama, za o\u010dekivati bi bilo da \u0107e one samo rasti. \u0160tovi\u0161e, “liberalizacija” u ovom trenutku zapravo zna\u010di tek pove\u0107anje broja posrednika u ukupnom lancu od proizvodnje do potro\u0161nje struje. Kao \u0161to brojne empirijske studije pokazuju, prostor za rast cijena energenata otvara se upravo u dijelu procesa koji omogu\u0107ava rast administracije. Struja je standardizirano dobro i opskrbljiva\u010di nemaju puno prostora za korigiranje cijenama prema krajnjim potro\u0161a\u010dima, stoga se me\u0111usobno natje\u010du atraktivnim marketingom (ponudama koje obi\u010dno uklju\u010duju dodatne pogodnosti i usluge, ili prizivom vrijednosti potro\u0161a\u010da). Samo veliki industrijski potro\u0161a\u010di imaju pregovara\u010dku mo\u0107 za isho\u0111enje bolje cijene od opskrbljiva\u010da \u0161to ove pak prisiljava na podizanje cijena ku\u0107anstvima.<\/span> <\/span>\u010cak su i neki politi\u010dari po\u010deli postupno priznavati<\/a> da \u0107e daljnja liberalizacija tr\u017ei\u0161ta energijom podi\u0107i cijene struje u Bugarskoj.<\/p>\n

Me\u0111u razli\u010ditim mogu\u0107im rje\u0161enjima, neki su predlagali pove\u0107anje udjela obnovljivih izvora energije kao protulijek energetskom siroma\u0161tvu, no takva o\u010dekivanja sadr\u017eavaju odre\u0111enu dozu naivnosti u pristupu ovom problemu. Procjene strukture bugarskog tr\u017ei\u0161ta energijom \u010desto previ\u0111aju \u010dinjenicu da Bugarska ve\u0107 ima relativno visok udio obnovljivih izvora energije<\/a>\u00a0(OIE) u bruto kona\u010dnoj potro\u0161nji. Tako je 2013. godine, u vrijeme po\u010detka socijalnih nemira, njihov udio iznosio 19 posto, \u0161to je ve\u0107 bilo iznad 16 posto, tj. nacionalnog cilja s rokom ostvarenja do 2020. godine. Bio je to rezultat izgradnje brojnih vjetro-farmi 2011. godine koje su nikle nakon uvo\u0111enja 20-godi\u0161njih subvencija za OIE. Bugarski je postotak tako\u0111er u istom periodu bio ve\u0107i od europskog prosjeka, pri \u010demu je Njema\u010dka recimo u istom periodu imala 12,4 posto OIE u ukupnoj bruto potro\u0161nji (i ciljem pove\u0107anja na 18 posto). Iskazani postotci me\u0111utim nisu rezultat planiranog zelenog zaokreta, ve\u0107 je rast sektora rezultat bliskih veza ovog dijela poduzetni\u010dkog sektora s vladom i njihovih sposobnosti da osiguraju dugoro\u010dnu subvenciju s ciljem dr\u017eanja cijena niskima. Da se ne radi o zelenom zaokretu vidi se i iz ideje izgradnje solarnih elektrana u parkovima prirode, \u0161to je o\u010dekivano, razbjesnilo ekologe i izazvalo otpor prema obnovljivim izvorima energije jer su oni, prema potro\u0161a\u010dima, pove\u0107ali cijenu struje 1<\/a><\/sup>. Navodno je strah od socijalnih nemira u kona\u010dnici nagnao vladu 2015. godine da odustane od subvencija<\/a> za nove instalacije postrojenja OIE.<\/p>\n

Paket energetske pomo\u0107i<\/strong><\/p>\n

Bugarska se nalazi pri vrhu europskih statistika<\/a> po broju ljudi koji se nalaze u riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. Nadalje, sustavi socijalne dr\u017eave postali su krajnje neu\u010dinkoviti. Postaje to o\u010dito uvidom u podatke<\/a>\u00a0o ispodprosje\u010dnom smanjenju broju siroma\u0161nih nakon socijalnih transfera (socijalne pomo\u0107i). Prema podacima o u\u010dinkovitosti socijalnih transfera prosje\u010dan pad broja siroma\u0161nih za EU-28 za 2015. godinu bio je 35 posto, dok bugarski postotak iznosi tek 22 posto. Energetsko siroma\u0161tvo radi toga mo\u017eda je jedna od najpodcjenjenijih socijalnih mjera u Bugarskoj. Postoji dodu\u0161e politika “energetske pomo\u0107i” koja se sastoji ili od monetarnih naknada ili pomo\u0107 u naturi za najranjivije dru\u0161tvene skupine. No, ovaj je oblik pomo\u0107i ograni\u010den samo na one skupine koje \u017eive duboko ispod granice siroma\u0161tva: najstarije koji \u017eive sami, invalide visokog stupnja, one bez prihoda i one bez ikakve imovine. Usprkos tome \u0161to broj energetskih siromaha kontinuirano raste, broj korisnika energetske pomo\u0107i u posljednjih je 10 godina pao za vi\u0161e od 20 posto.<\/p>\n

Neadekvatnost energetske pomo\u0107i u rje\u0161avanju energetskog siroma\u0161tva natjerala je vladu pro\u0161le godine da osmisli novi set mjera pri \u010demu je imala pomo\u0107 i podr\u0161ku Svjetske banke i Europske komisije. Zanimljivo je istaknuti da su novopredlo\u017eene mjere reklamirane kao one koje \u0107e ubla\u017eiti posljedice negativnih socijalnih efekata koje je proizvela liberalizacija energetskog tr\u017ei\u0161ta. Kao \u0161to pokazuje detaljna studija<\/a> provedena u suradnji bugarskog Instituta za otvoreno dru\u0161tvo i konfederacije sindikata Podkrepa ni novopredlo\u017eene mjere “socijalnog paketa” nisu ni pribli\u017eno zadovoljavaju\u0107e. Autori studije smatraju da \u0107e predlo\u017eeni paket pokriti tek maleni dio stvarnih energetskih potreba stanovni\u0161tva s najni\u017eim prihodima i da \u0107e bilo kakav potencijalni budu\u0107i rast cijena uzrokovan liberalizacijom tr\u017ei\u0161ta samo pogor\u0161avati ovu situaciju. Socijalni paket temelji se na pogre\u0161nim kalkulacijama. Radna grupa zadu\u017eena za ovaj posao kao prosje\u010dnu mjese\u010dnu potro\u0161nju struje uzela je iznos od 100 do 150 kwH dok statistike pokazuju da ona iznosi 300 do 400 kwH. Tako\u0111er, paket pokriva pomo\u0107 samo za tro\u0161kove proizvodnje energije, \u0161to je iznos znatno ni\u017ei u usporedbi s ukupnim ra\u010dunima za struju koji uklju\u010duju i distribucijske naknade i druga davanja. Autori studije tako\u0111er upozoravaju da je radna grupa pretpostavila ku\u0107anstva opskrbljena ku\u0107anskim aparatima energetskog razreda A+ ili A++ \u0161to je na\u017ealost daleko od stanja na terenu, pogotovo u najsiroma\u0161nijim zajednicama.<\/p>\n

Pertinentno pitanje ovdje glasi: ako liberalizacija tr\u017ei\u0161ta strujom pove\u0107ava energetsko siroma\u0161tvo, za\u0161to je uop\u0107e provodimo? Koja je poanta eksperimentiranja s ovim dubioznim politikama koje vode ka dodatnom osiroma\u0161ivanju? Tim vi\u0161e ako vladi propadaju \u010dak i palijativne mjere \u010diji je cilj sprje\u010davanje da se situacija pretvori iz lo\u0161e u jo\u0161 goru. Ne bi li u kona\u010dnici jednostavno bilo bolje umjesto pitanja energetskog siroma\u0161tva rje\u0161avati \u0161irenjem energetske demokracije koja je u interesu ve\u0107ine?<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. Isplativost solarno termalnih elektrana posljednjih godina rapidno gubi pred jeftinijim fotovolta\u017enim \u0107elijama koje su decentralizirane i lak\u0161e ugradive. Proces proizvodnje struje u takvim koncentriranim elektranama skuplji je pa je i kona\u010dna struja skuplja, u odnosu na onu koja se mo\u017ee dobiti od fotovolta\u017enih \u0107elija[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kad je Bojko Borisov, ovoga maja, po tre\u0107i put preuzeo mjesto premijera, posebno je istaknuo kako liberalizacija energetskog sektora nema alternativu te da se radi o prioritetu njegove nove vlade…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18907,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-18904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18904"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36592,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18904\/revisions\/36592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18904"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18904"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18904"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18904"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}