{"id":18852,"date":"2017-06-14T07:00:45","date_gmt":"2017-06-14T06:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18852"},"modified":"2021-02-25T10:58:24","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:24","slug":"rumunjski-obiteljasi-oblikuju-politicko-polje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18852","title":{"rendered":"Rumunjski “obitelja\u0161i” oblikuju politi\u010dko polje"},"content":{"rendered":"

Ubrzo nakon dugo i\u0161\u010dekivanog ulaska u Europsku uniju, mnoge je isto\u010dnoeuropske zemlje zahvatio val ultrakonzervativizma koji je ve\u0107 znatno oblikovao politi\u010dko polje. Iako za mnoge neo\u010dekivan, ovaj pokret nije ni spontan ni slu\u010dajan. Rumunjski primjer pokazuje neke od mehanizama kroz koje se jedna marginalna ideologija ugurala u politi\u010dki mejnstrim.<\/strong><\/p>\n

Pod slu\u017ebenim pokroviteljstvom vlade, Ma\u0111arska je od 25. do 28. maja bila doma\u0107in<\/a> skupa zagovornika patrijarhalnog koncepta obitelji. Budimpe\u0161tanski obiteljski samit bio je doista masovan<\/a> skup. Okupio je \u0161irok krug desni\u010darskih organizacija koje spajaju \u010dvrsti stavovi protiv prava na poba\u010daj, retorika protiv gejeva te predanost “tradicionalnim” obiteljima i kr\u0161\u0107anskoj vjeri. Me\u0111u njima na\u0161le su se hrvatska udruga U ime obitelji, srpska stranka ekstremne desnice Dveri, talijanska Lega Nord, francuski La Manif pour Tous, neizostavna ameri\u010dka evangeli\u010dka desnica i druge organizacije iz cijelog svijeta. U sklopu samita odr\u017ean je i godi\u0161nji sastanak Svjetskog kongresa obitelji (WCF), saveza primarno ameri\u010dkih nevladinih organizacija s utjecajne kr\u0161\u0107anske desnice. Uz entuzijasti\u010dnu potporu ma\u0111arske vladaju\u0107e stranke Fidesz, upravo je WCF \u010dinio organizacijsku okosnicu ove globalne mre\u017ee dru\u0161tvenih konzervativaca.<\/p>\n

U tom desni\u010darskom okru\u017eenju ugodno se osje\u0107ao rumunjski sudionik skupa, Bogdan Stanciu, ina\u010de osniva\u010d nevladine organizacije koja se bori protiv prava na poba\u010daj. On se u Budimpe\u0161ti mogao pohvaliti zna\u010dajnim uspjesima<\/a>: Rumunjska je prema njemu “predvodnica borbe za obitelj i o\u010duvanje europskog civilizacijskog modela”. Ta neskromna izjava odnosi se na nedavnu odluku rumunjskog parlamenta da dopusti odr\u017eavanje referenduma na kojem bi se odlu\u010divalo o ustavnoj definiciji braka kao zajednice \u017eene i mu\u0161karca. Zapravo, takva definicija ve\u0107 je sadr\u017eana u zakonima, no uno\u0161enje u Ustav bi onemogu\u0107ilo legalizaciju istospolnih brakova u budu\u0107nosti. Na tu odluku parlament je bio potaknut impresivnim brojem od \u010dak tri milijuna potpisa na peticiju koju je organizirala Koalicija za obitelj (Coali\u021bia pentru Familie, CPF).<\/p>\n

Nju \u010dini nekoliko desetaka organizacija, od kojih je ve\u0107ina religijskog karaktera, no dovoljno je \u0161iroka da uklju\u010duje i ne\u0161to \u0161to se zove Udru\u017eenje pametnih roditelja. Na neki na\u010din, Koalicija je alter-ego liberalnog civilnog dru\u0161tva iz 1990-ih. Ona je vrlo aktivna u bazi, sposobna izvr\u0161iti pritisak na dr\u017eavne institucije i izrazito desni\u010darska. Prvi se puta pojavila 2013. godine kada se usprotivila neuspje\u0161noj inicijativi za civilno partnerstvo. Uspjeh hrvatske inicijative U ime obitelji iste godine dao je dodatni poticaj. Malo prije toga, ma\u0111arski Fidesz je tako\u0111er promijenio svoj Ustav kako bi zabranio istospolne brakove. I jedna i druga zemlja su obranile svoje postupke pred Venecijanskom komisijom, \u0161to je dokazalo kako je zabranu gej brakova unutar liberalnog zakonskog okvira nemogu\u0107e zaustaviti bez sna\u017enog socijalnog pritiska u smjeru LGBT prava.<\/p>\n

Borba protiv vjetrenja\u010da ili nametanje agende<\/strong><\/p>\n

Ovi uspjesi tako\u0111er su pomogli u ja\u010danju nezgrapnog saveza izme\u0111u ameri\u010dke kr\u0161\u0107anske desnice i lokalnih konzervativaca na istoku Europe. Zajedno s mno\u0161tvom organizacija-\u010dlanica, WCF je odigrao zna\u010dajnu ulogu<\/a> u ovom zbli\u017eavanju. Drugi va\u017eniji akteri su nevladine organizacije ameri\u010dke religijske desnice Liberty Counsel i Alliance Defending Freedom (ADF) koje pru\u017eaju pravnu pomo\u0107 u dugotrajnim pravnim borbama za “prirodnu obitelj” i “vjerske slobode”. U Rumunjskoj je npr. ADF igrao klju\u010dnu ulogu u tom poslu. Cijeli proces koji je pokrenula Koalicija se mo\u017ee \u010diniti bespotrebnim, jer ionako kuca na otvorena vrata. Donekle sli\u010dno kao u Hrvatskoj 2013. godine, zakoni ve\u0107 onemogu\u0107uju istospolne brakove. Tvrdnje da bi “pritisak LBGT zajednice” mogao promijeniti pravila nemaju nikakvog pokri\u0107a u \u010dinjenicama. LGBT organizacije su daleko od bilo kakvog utjecaja na politiku. Jo\u0161 do 2001. godine, “homoseksualnost” je bila kazneno djelo, a diskriminacija je naravno svakodnevna pojava.<\/p>\n

Od prvog prijedloga 2013. godine, sve inicijative za uspostavu civilnog partnerstva su zamrle (ponekad herojski) na hodnicima rumunjskog parlamenta. Ni jedna od njih nije do\u0161la do faze glasovanja u dva doma tog tijela. Za razliku od Hrvatske, ne postoji nikakva namjera da se, unato\u010d ustavnim ograni\u010denjima, popravi polo\u017eaj LGBT zajednice, pa je vjerojatnost da se nakon referenduma uvede neki oblik civilnog partnerstva mala. Da ni ne govorimo o gej brakovima koji su daleko iza horizonta. Gotovo sve politi\u010dke strane izrazile su svoju potporu ciljevima Koalicije, pa su njezini poku\u0161aji da se predstavi kao za\u0161tita od neke opasnosti izazvali kritike \u010dak i kod podr\u017eavatelja, koji smatraju da se Koalicija bori protiv ideolo\u0161kih vjetrenja\u010da. No lagana politi\u010dka kome\u0161anja su se ipak pretvorila u sna\u017ene valove, a referendum je uspio polarizirati javnu sferu.<\/p>\n

\u010celnik jedine parlamentarne stranke koja je odbila podr\u017eati referendum je npr. podnio ostavku. Puno va\u017enije od toga, referendum je dao priliku dru\u0161tvenim konzervativcima da se organiziraju i poka\u017eu svoje mobilizacijske vje\u0161tine, \u010dime su natjerali i javnu sferu i dr\u017eavne institucije na reakciju. Kampanja je bila politi\u010dka \u0161kola za kr\u0161\u0107ansku desnicu, kamp za obuku kroz koji su se brusile i rafinirale politi\u010dke strategije. Bez sumnje, CPF je uspjela popularizirati marginalnu dru\u0161tveno konzervativnu agendu i nametnuti je javnoj sferi, izme\u0111u ostalog iskori\u0161tavaju\u0107i neke od najeksponiranijih gra\u0111ana Rumunjske u svojoj kampanji. Politi\u010dka te\u017eina LGBT zajednice je nakon toga znatno pala, pa bi uspjeh referenduma bio bi simboli\u010dka pobjeda nad zajednicom koja se ionako tek oporavlja od desetlje\u0107a kriminalizacije. No pobjeda naposljetku i nije samo simboli\u010dka: Koalicija je ve\u0107 uspjela promijeniti dru\u0161tvenu i politi\u010dku kartu Rumunjske, kao i uloge u dru\u0161tvenim konfliktima.<\/p>\n

Izgradnja neprijatelja<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na rezultate referenduma, “debatu o obitelji” je ve\u0107 oblikovala kr\u0161\u0107anska desnica. U njoj se tobo\u017ee suprotstavljaju snage tradicije i modernizatori koje podr\u017eava Europa, branitelji “prirodne obitelji” i “briselski, soro\u0161evski” NGO-ovi. Sudionici ove debate su bez obzira na njihove stvarne pozicije ugurani u jedan od ovih dvaju tabora, prisiljeni da biraju strane, ali bez mogu\u0107nosti da odabiru polje borbe. Uspje\u0161nost takve strategije ve\u0107 je demonstrirana u Poljskoj i Ma\u0111arskoj gdje je politi\u010dki prostor definiran u tim koordinatama; odnosno, kao borba izme\u0111u ru\u017enih sila globalizacije i bijelih vitezova tradicije i “kr\u0161\u0107anske Europe”, koje utjelovljuju Orb\u00e1n i Kaczy\u0144ski. Istodobno, LGBT osobe ni krive ni du\u017ene postaju ilustracija te navodno prisilne globalizacije i u skladu s tim su izlo\u017eene najve\u0107em dijelu nasilja koje ona izaziva. Ovakvo mapiranje politi\u010dkog polja mogu\u0107e je, izme\u0111u ostalog, zbog karaktera politi\u010dkog sustava na istoku kontinenta.<\/p>\n

Jo\u0161 od pada socijalizma, politi\u010dke stranke su rijetko poku\u0161ale razviti u\u017ee odnose sa svojim bira\u010dima. Nisu uspostavljene nikakve organizacije poput sindikata, udru\u017eenja gra\u0111ana ili drugih tijela koja bi smanjila jaz izme\u0111u stranaka i stanovni\u0161tva. S obzirom na to, veze izme\u0111u njih su ostale izrazito slabe, \u0161to se jasno vidi kako po niskoj izlaznosti u svim zemljama regije, tako i po nedostatku glasa\u010dke lojalnosti strankama. U takvom sustavu, bez jasnih ideolo\u0161kih identiteta i posredni\u010dkih institucija koje bi osigurale stabilno glasovanje, izbori se pretvaraju u borbu za nasumi\u010dno skupljanje glasova u promjenjivom bira\u010dkom tijelu. Bazen od tri milijuna glasova koji je osigurala CPF u tom smislu nije bezna\u010dajan. I pritom nije rije\u010d samo o broju. Kao \u0161to je pro\u0161la godina pokazala, Koalicija mo\u017ee mijenjati na\u010din na koji je oblikovan politi\u010dki govor. Njezina je kampanja omogu\u0107ila ne\u0161to \u0161to je strankama uvijek nedostajalo: utemeljenje u civilnom dru\u0161tvu i jasno razdvojeni ideolo\u0161ki profili.<\/p>\n

Agenda Koalicije znatno je \u0161ira od jednog referenduma: oni svakako ciljaju na zabranu abortusa, ali i druge mjere<\/a> koje tobo\u017ee \u0161tite “prirodnu obitelj”. Program pokazuje utjecaje ekonomske krize na isto\u010dnoeuropsku desnicu, koji su osobito vidljivi u Ma\u0111arskoj i Poljskoj, no i u Slova\u010dkoj i sada Rumunjskoj. Recesija je konzervativnu desnicu u\u010dinila osjetljivom na odre\u0111ene socijalne mjere suprotstavljene strogo neoliberalnom pristupu. Poljska stranka Prava i pravednosti (PiS) izbore je dobila prije svega zbog obe\u0107anja velikih dje\u010djih doplataka, a sli\u010dne je mjere poduzeo i Fidesz. No njihove su redistribucijske mjere uvijek ograni\u010dene i dolaze s ideolo\u0161kim paketom. On pak uklju\u010duje apokalipti\u010dna upozorenja zbog pada nataliteta i pozive na ja\u010danje patrijarhalnih struktura. Na to se nadovezuje antimigrantska ksenofobija koja se opravdava istim strahovima. Svaka redistribucija je dakle usko povezana s vizijom socijalne za\u0161tite kao nacionalisti\u010dkog i patrijarhalnog projekta. Stidljive socijalne mjere pritom slu\u017ee samo da se nacija za\u0161titi od neprijatelja. A oni, kao \u0161to smo vidjeli, mogu biti \u010dlanovi LGBT zajednice koji \u017eele za\u0161tititi svoja osnovna prava ili pak \u017eene koje \u017eele kontrolirati vlastita tijela.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pod slu\u017ebenim pokroviteljstvom vlade, Ma\u0111arska je od 25. do 28. maja bila doma\u0107in skupa zagovornika patrijarhalnog koncepta obitelji. Budimpe\u0161tanski obiteljski samit bio je doista masovan skup. Okupio je \u0161irok krug desni\u010darskih organizacija koje spajaju \u010dvrsti stavovi protiv prava na poba\u010daj, retorika protiv gejeva te predanost “tradicionalnim” obiteljima i kr\u0161\u0107anskoj vjeri…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18854,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,108,161],"theme":[458,456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-18852","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-lgbt","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18852"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18852\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36595,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18852\/revisions\/36595"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18852"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18852"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18852"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18852"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}