Europska komisija zatra\u017eila je pro\u0161log petka mandat od svojih \u010dlanica da u njihovo ime pregovara s Ruskom Federacijom, oko pitanja projekta izgradnje me\u0111unarodnog ispodbalti\u010dkog plinovoda Sjeverni tok 2. Ovaj se sporni projekt, naime, nalazi u pravnom vakuumu. S obzirom na to, jedini na\u010din da ga se u\u010dini legalnim, bilo je progla\u0161enje europskog Tre\u0107eg energetskog paketa neva\u017ee\u0107im. On, naime, primarno regulira interno europsko energetsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n
Prema nedavnim tuma\u010denjima EU, a donesenima pod o\u010ditim utjecajem lobisti\u010dkih mogu\u0107nosti naftnih kompanija zainteresiranih za ovaj projekt, Tre\u0107i energetski paket vrijedi samo za kopnene situacije. To se primjenjuje i na dio Sjevernog toka 2 koji se odvija na kopnu, ali ne i one koje se ti\u010du cjevovoda \u0161to prolaze ispod mora. Komisija je u ovom slu\u010daju potrebna kao pregovara\u010d kako bi na adekvatan na\u010din popunila nastale pravne rupe.<\/p>\n
Izuzimanjem Sjevernog toka 2, iz prije pola godine donesene glavne europske energetske regulative, \u010diji je cilj bio provesti jedinstvenu energetsku politiku i ujedinjenje tr\u017ei\u0161ta na razini EU, kao prvo, sru\u0161ena su o\u010dekivanja i povjerenje u dosege ove politike. A kao drugo, omogu\u0107eno je velikim naftnim korporacijama prakti\u010dki da rade \u0161to ho\u0107e, i to neovisno i o kakvim europskim energetskim na\u010delima.<\/p>\n
Projektu se, kao \u0161to smo ve\u0107 pisali, posebno protive Poljska, balti\u010dke dr\u017eave, Danska, Rumunjska, Bugarska, \u010ce\u0161ka, itd. Sve sa sli\u010dnim argumentima \u2013 ovime se pove\u0107ava europska ovisnost o ruskom plinu (1\/3 plina ve\u0107 uvozimo iz Rusije), uvodi se jo\u0161 ve\u0107a energetska neravnote\u017ea i zemlje koje su trenutno tranzitne poput Poljske, Slova\u010dke, \u010ce\u0161ke, Rumunjske i Bugarske ostat \u0107e bez milijardi tranzitnih poreza i taksi, ali i sa izrazito nestabilnom energetskom situacijom. Sve ovo ishodi su suprotni onima zacrtanima u Tre\u0107em energetskom paketu. To ne nije\u010de \u010dak ni korporacija Sjeverni tok 2, pozivaju\u0107i se na budu\u0107u jeftiniju energiju. No, kako to ide, ve\u0107 nam je dobro poznato po slu\u010dajevima kada kompanije u posebno hladnim dijelovima godine i pove\u0107anom potra\u017enjom za energijom, podi\u017eu cijenu energenata.<\/p>\n
Komisija na pravoj strani?<\/strong><\/p>\n Stoga pregovaranje u ime \u010dlanica koje \u0107e profitirati Sjevernim tokom 2 \u2013 primarno Njema\u010dkom \u2013 treba shvatiti kao poku\u0161aj Komisije da minimalizira nastalu \u0161tetu. Pritom treba istaknuti i da Komisija ni u jednom trenutku nije krila nezadovoljstvo ovim projektom, \u010dime se ponovno na krucijalnoj temi, ba\u0161 kao u slu\u010daju gr\u010dkih pregovora o bailoutu<\/em>, postavlja pitanje \u2013 tko ovdje donosi odluke? Razlike u samoj Uniji po pitanju ovog projekta idu toliko daleko da je Donald Tusk predsjednik Europskog vije\u0107a pisao predsjedniku Komisije Jean-Claudeu Junckeru, upozoriv\u0161i ga da on mo\u017eda nije najbolji pregovara\u010d u ovom slu\u010daju, jer “njegov negativan stav o projektu ne ide u korist najboljih interesa EU”.<\/p>\n