{"id":18742,"date":"2017-06-08T09:15:29","date_gmt":"2017-06-08T08:15:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18742"},"modified":"2017-06-08T16:05:57","modified_gmt":"2017-06-08T15:05:57","slug":"nadnice-po-skolskom-satu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18742","title":{"rendered":"Nadnice po \u0161kolskom satu"},"content":{"rendered":"

Povla\u0111ivanje poduzetni\u010dkim krugovima\u00a0dominantan je kurs ve\u0107ine balkanskih dr\u017eava. Vlade ve\u0107 dulje vrijeme poku\u0161avaju kojekakvim mjerama \u201caktivnog zapo\u0161ljavanja\u201d potaknuti svje\u017ee od\u0161kolovane mlade ljude na potpla\u0107eni rad, a sad i s tendencijom da se izvori radne snage pro\u0161ire na jo\u0161 mla\u0111e dobne skupine. Otprilike istovremeno, u Srbiji i Hrvatskoj, osvanuli su planovi da se mlade ljude uvede u radne odnose ve\u0107 tijekom srednjo\u0161kolskog obrazovanja, uklju\u010divanjem u program tzv. dualnog obrazovanja.<\/span><\/p>\n

Dualni sistem obrazovanja kombinira \u0161egrtovanje u poduze\u0107u i obrazovanje u strukovnoj srednjoj \u0161koli, u svrhu povezivanja i uskla\u0111ivanja tr\u017ei\u0161ta rada i obrazovnog sektora. Budu\u0107i da se neuskla\u0111enost tih sektora \u010desto uzima kao uzrok nezaposlenosti, i u Hrvatskoj i u Srbiji, <\/span>aktivno<\/span><\/a> se radi na tome da se javnost uvjeri kako je dualno obrazovanje adekvatno rje\u0161enje problema zapo\u0161ljavanja mladih. Dodatna je potkrjepa argument da se ono uspje\u0161no provodi u razvijenim europskim zemljama poput Njema\u010dke, Austrije i \u0160vicarske. Upravo je uz potporu veleposlanstava navedenih zemalja u Zagrebu pro\u0161li mjesec organiziran Forum o dualnom obrazovanju u Hrvatskoj, a tom je prigodom ministrica gospodarstva, poduzetni\u0161tva i obrta Martina Dali\u0107 potvrdila da je \u201cvlada u svom programu za mandat 2016. \u2013 2020. kao jedan od bitnih prioriteta definirala izgradnju obrazovnog sustava uskla\u0111enog s tr\u017ei\u0161tem rada\u201d.<\/span><\/p>\n

Dok u Hrvatskoj ovi <\/span>prijedlozi<\/span><\/a> dolaze od strane udruga poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva, a Ministarstvo obrazovanja s nekom (minimalnom) dozom opreza \u201cusporava projekt\u201d, u Srbiji je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo\u0161kog razvoja ve\u0107 pripremilo Nacrt zakona o dualnom obrazovanju i ba\u0161 danas zavr\u0161ava javna rasprava na tu temu. Ukoliko se usvoji, u Srbiji \u0107e primjena zakona o dualnom obrazovanju po\u010deti u \u0161kolskoj godini 2018.\/19. Organizacije okupljene oko <\/span>Levog samita Srbije<\/span><\/a> i poneki <\/span>mediji<\/span><\/a> u Srbiji stoga inzistiraju na sudjelovanju u raspravi i upozoravaju da \u0107e sistem dualnog obrazovanja ozakoniti eksploataciju dje\u010djeg rada i pro\u0161iriti \u201ckontigent radne snage koja je u velikoj meri ionako nezaposlena”, a pogodovati isklju\u010divo poslodavcima koji \u0107e dobiti jeftinu radnu snagu i znatne porezne olak\u0161ice.<\/span><\/p>\n

Jo\u0161 jedna iluzija meritokracije<\/b><\/p>\n

Nakaradno \u201cuskla\u0111ivanje\u201d obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada ide ruku pod ruku s komercijalizacijom obrazovanja. U oba obrazovna sustava – srpskom i hrvatskom, uz odre\u0111ene varijacije – teren je dulje vrijeme pripreman: <\/span>poduzetni\u0161tvo<\/span><\/a> se provuklo u nastavne planove \u0161kolskih predmeta pod maskom \u201ckorisnog, prakti\u010dnog i primjenjivog\u201d znanja nau\u0161trb beskorisnog, naj\u010de\u0161\u0107e dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog koje je samo sebi svrhom. Ipak, svaki se predmet mo\u017ee nekako osmisliti u poduzetni\u010dkom duhu, pa \u0107e tako, primjerice, na satu likovne kulture umjetni\u010dki talenti izra\u0111ivati logotipove.<\/span><\/p>\n

Op\u0107enito, strukovne srednje \u0161kole jo\u0161 su izlo\u017eenije komercijalizaciji. Prije svega, eksploatacija dje\u010djeg rada ondje nije potpuna novost jer se od u\u010denika zahtijeva obavljanje prakse, koja se, kad nije izvediva u \u0161koli, obavlja kod privatnika, uz sitnu nov\u010danu naknadu. Budu\u0107i da je odra\u0111ena praksa uvjet za zavr\u0161etak razreda ili \u0161kole, postoji velik broj <\/span>slu\u010dajeva<\/span><\/a> u kojima je u\u010denicima potvrda o odra\u0111enoj praksi bila jedina nadnica. Tako\u0111er, njihovi su programi ve\u0107 reducirani pa su \u0161kolski predmeti podijeljeni na op\u0107e i stru\u010dne – uz prevagu stru\u010dnih, \u0161to stvara ogroman jaz izme\u0111u strukovnog i gimnazijskog obrazovanja te u\u010denicima strukovnih \u0161kola uvelike umanjuje \u0161anse za eventualnim nastavkom obrazovanja. Iako zagovornici dualnog obrazovanja jam\u010de da \u0107e obrtnici i strukovnjaci, uz polo\u017eenu op\u0161tu\/dr\u017eavnu maturu mo\u0107i konkurirati za upis na fakultet, te\u0161ko da \u0107e takva \u201ckonkurentnost\u201d biti ostvariva kad se \u0111aci pretvore u izrabljene radnike u ve\u010dernjoj \u0161koli.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povla\u0111ivanje poduzetni\u010dkim krugovima\u00a0dominantan je kurs ve\u0107ine balkanskih dr\u017eava. Vlade ve\u0107 dulje vrijeme poku\u0161avaju kojekakvim mjerama \u201caktivnog zapo\u0161ljavanja\u201d potaknuti svje\u017ee od\u0161kolovane mlade ljude na potpla\u0107eni rad, a sad i s tendencijom da se izvori radne snage pro\u0161ire na jo\u0161 mla\u0111e dobne skupine. Otprilike istovremeno, u Srbiji i Hrvatskoj, osvanuli su planovi da se mlade ljude uvede […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":18786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[302],"class_list":["post-18742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18742"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18795,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18742\/revisions\/18795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18742"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18742"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18742"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18742"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}