Ako se pita visoke du\u017enosnike zapadnoeuropskih zemalja, osobito austrijske ili njema\u010dke, izbjegli\u010dka kriza koju je obilje\u017eilo kretanja stotina tisu\u0107a ljudi “balkanskom rutom” 2015. i 2016. godine stvar je pro\u0161losti. Nije mali broj onih koji bi voljeli preuzeti zasluge za “zatvaranje” te rute. Ono se navodno dogodilo dogovorom s Turskom \u2013 prema kojem se toj dr\u017eavi pla\u0107a zadr\u017eavanje izbjeglica na njenom teritoriju ili okupiranim podru\u010djima Sirije \u2013 te pritiskom na balkanske zemlje koje su zasad nepoznatim sredstvima natjerane da odbijaju ljude sa svoje granice. Kolone izbjeglica nestale su iz medijskih izvje\u0161taja i prestale su uzbunjivati standardnu politi\u010dku dinamiku na zapadu Europe, no to ne zna\u010di da su migracije prestale.<\/p>\n
U pojedinim zemljama regije, poput Srbije, mno\u017ee<\/a> se “prihvatni centri” koji vi\u0161e ne slu\u017ee obradi zahtjeva izbjeglica, ve\u0107 kao slijepo crijevo. Uz \u0161est tisu\u0107a samo registriranih izbjeglica, Srbiji prijeti sudbina gr\u010dkih otoka koji su nakon “zatvaranja rute” postali veliki koncentracijski logori \u010diji zatvorenici imaju samo jednu perspektivu: da ih se vrati u Tursku ili Siriju. Zapadno i sjeverno od Srbije, u daljnjem toku iste trase, svi su smjerovi kretanja \u010dvrsto zatvoreni, bez ikakvih obzira na me\u0111unarodno pravo koje regulira postupanje prema izbjeglicama. Proteklog tjedna, \u010dak je 500 izbjeglica uhva\u0107eno<\/a> na elektri\u010dnoj ogradi na jugu Ma\u0111arske i vra\u0107eno u Srbiju. U Hrvatskoj, koja nema elektri\u010dnu ogradu, metode su ne\u0161to manje sofisticirane.<\/p>\n Zaka\u0161njeli sigurnosni prigovori<\/strong><\/p>\n Naime, kako pokazuju brojna novinarska istra\u017eivanja<\/a> te izvje\u0161taji<\/a> Lije\u010dnika bez granica i drugih<\/a> institucija, hrvatska policija na granici zahtjeve za azil “obra\u0111uje” pendrecima. Svjedo\u010danstva govore o sadisti\u010dkom i\u017eivljavanju policajaca, koje uklju\u010duje mu\u010denje te kra\u0111u novca i osobne imovine, s pretpostavljenom namjerom da se batinama “odgovori” izbjeglice od ideje da tra\u017ee za\u0161titu na koju je Hrvatska me\u0111unarodnim pravom obavezana. Hrvatska policija je u izjavi odbacila mogu\u0107nost da je rije\u010d o organiziranoj i planskoj aktivnosti policije, ali nije ponudila nikakav uvjerljiv odgovor na brojne dokaze protiv policije koji su u me\u0111uvremenu objavljeni. Istodobno, onim izbjeglicama koje nisu pro\u0161le istu torturu, hrvatske institucije nastoje dodatno ograni\u010diti pravo na azil.<\/p>\n Prema pisanju N1, hrvatska tajna policija \u2013 Sigurnosno-obavje\u0161tajna agencija (SOA) \u2013 utje\u010de na odbijanje zahtjeva izbjeglica za za\u0161titom podnose\u0107i “sigurnosne” prigovore. Me\u0111u osobama koje predstavljaju opasnost po dr\u017eavu tako se nalaze i pred\u0161kolska djeca. I dok je vidljiva njezina velika revnost u za\u0161titi Hrvatske od onih koji bje\u017ee od rata, SOA prije par godina nije imala nikakve prigovore na odluku Vlade da \u0161alje goleme koli\u010dine oru\u017eja na Bliski istok, od kojeg je ve\u0107ina zavr\u0161ila u rukama terorista. Istih onih od kojih ove izbjeglice sada bje\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ako se pita visoke du\u017enosnike zapadnoeuropskih zemalja, osobito austrijske ili njema\u010dke, izbjegli\u010dka kriza koju je obilje\u017eilo kretanja stotina tisu\u0107a ljudi “balkanskom rutom” 2015. i 2016. godine stvar je pro\u0161losti. Nije mali broj onih koji bi voljeli preuzeti zasluge za “zatvaranje” te rute…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18722,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-18721","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18721"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18721\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18726,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18721\/revisions\/18726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18722"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18721"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18721"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18721"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18721"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}