S nadolaze\u0107im parlamentarnim i predsjedni\u010dkim izborima u Makedoniji krajem ovog mjeseca, svjedo\u010dimo nastanku \u201cnove politi\u010dke situacije\u201d. Nakon gotovo devet godina potpune dominacije dviju stranaka trenutne vladaju\u0107e koalicije, \u010dija je glavna karakteristika dvojni makedonski i albanski etni\u010dki nacionalizam, ve\u0107ina zainteresiranih za politiku naivno je smatrala kako \u0107e taj tip retorike polako po\u010deti odlaziti u pro\u0161lost. To nije neutemeljeno mi\u0161ljenje, zapravo je poprili\u010dno ispravno ukazati na socioekonomske uvjete u zemlji i podr\u0161ku vlade rastu\u0107oj socijalnoj i ekonomskoj nejednakosti, koja pretvara Makedoniju u najgori primjer u Europi i \u0161ire. S obzirom na vi\u0161e socijalnih prosvjednih pokreta koji su posljednjih godina mobilizirali gra\u0111ane i zna\u010dajno utjecali na javni diskurs, mogli bismo pomisliti kako bi u takvim uvjetima etnonacionalisti\u010dkoj retorici trebalo ponestati utemeljenja, te kako bi se stranke trebale usmjeriti prema usvajanju socijalno osvje\u0161tenije politike. No, \u201cnova politi\u010dka situacija\u201d o kojoj je ovdje rije\u010d odnosi se na nestanak uvjerenja mnogih aktivista da \u0107e rastu\u0107i pritisak materijalnih uvjeta \u017eivota ve\u0107ine gra\u0111ana zemlje uvjetovati pojavu neke vrste politi\u010dkog sadr\u017eaja kod stranaka koji bi te\u017eio rje\u0161avanju socijalnih problema, te doveo do slabljenja nacionalizma i njegove mobilizacijske mo\u0107i.<\/p>\n
Rana faza kampanje, koja slu\u017ebeno jo\u0161 nije po\u010dela, ve\u0107 je najavila nacionalisti\u010dko zao\u0161travanje koje predstoji. Dvije vode\u0107e stranke, makedonska konzervativna stranka VMRO-DPMNE (Unutra\u0161nja makedonska revolucionarna organizacija \u2013 Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo) i etni\u010dki albanska stranka s mje\u0161avinom kontradiktornih politika \u2013 BDI (Demokratska unija za integraciju), ne oklijevaju jo\u0161 jednom upotrijebiti najbizarniju politi\u010dku retoriku u svrhu mobilizacije oko nimalo konkretnih pitanja. VMRO je kampanju zapo\u010deo entuzijasti\u010dno najavljuju\u0107i cilj od 65 zastupnika, \u0161to bi zna\u010dilo osvajanje apsolutne ve\u0107ine u parlamentu i omogu\u0107ilo im da vi\u0161e ne budu obavezani o svojim politikama pregovarati s albanskom strankom. Jasno je da takav cilj kr\u0161i sve politi\u010dke i zakonske principe zemlje koja je ustavom definirana kao multietni\u010dka demokratska dr\u017eava, no u kontekstu u kojem je koncept zastupanja gra\u0111ana zamijenjen etni\u010dkim nadmetanjem, to se \u010dini poprili\u010dno pragmati\u010dnim rje\u0161enjem.<\/p>\n
Vo\u0111a BDI-a, nakon neuspjelih pregovora o zajedni\u010dkom predsjedni\u010dkom kandidatu s premijerom Gruevskim iz VMRO-a, javno je izjavio kako ne namjerava priznati legitimitet predsjednika kojeg bi izabrala ve\u0107ina glasa\u010da. Unato\u010d \u010dinjenici da je Makedonija unitarna dr\u017eava, etni\u010dki antagonizmi, prijetnje i prijepori kao politi\u010dki legitimne metode, ve\u0107 su dugo vremena prihva\u0107eni kao izraz domoljublja. Visokim stupnjem kontrole medija i ozbiljnom represijom prema novinarima, trenutna si je vlada osigurala gotovo potpunu dominaciju u diktiranju glavnih politi\u010dkih pitanja u zemlji. U takvim okolnostima, dvije glavne opozicijske stranke, Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) i Demokratska stranka Albanaca (PDSh), imaju malo prostora za uvo\u0111enje bilo kakvih progresivnih politi\u010dkih ideja (kada bi im to uop\u0107e bila namjera), pa se prilago\u0111avaju nacionalisti\u010dkim narativima te se u izbornu kampanju uklju\u010duju s vlastitim nacionalisti\u010dkim argumentima. Iznimka je predsjedni\u010dki kandidat Socijaldemokratskog saveza Makedonije koji je ozbiljno poku\u0161ao pristupiti Albancima i drugim etni\u010dkim grupama u zemlji. Me\u0111utim, na taj se potez ve\u0107 gleda kao na pretjerano otvaranje koje \u0107e mu ugroziti potporu me\u0111u etni\u010dkim Makedoncima.<\/p>\n
Izgradnja etnonacionalne dr\u017eave Makedonije devedesetih odredila je glavne politi\u010dke pretpostavke za svaku politi\u010dku aktivnost koja je slijedila. Taj je proces uklju\u010divao efektivnu diskriminaciju svih etni\u010dkih grupa osim Makedonaca na nekoliko razina uklju\u010duju\u0107i ekonomsku, obrazovnu i socijalnu, \u0161to je vodilo uspostavi \u010distih monoetni\u010dkih stranaka \u010diji su politi\u010dki programi bili usredoto\u010deni na rje\u0161avanje etni\u010dkih pitanja u zemlji u korist njihove zajednice. Ova logika, ugra\u0111ena u na\u0161 ustav i pravni sustav od samog po\u010detka, postala je dominantna dru\u0161tvena snaga u organizaciji politi\u010dkog i privatnog \u017eivota. \u010cetvrti su postajale etni\u010dki sve sterilnije, gradovi podijeljeni, a antagonizmi sve dublji. Obzirom da su sukobi bili usredoto\u010deni na natjecanje za etni\u010dku politi\u010dku prevlast, koja je u praksi zna\u010dila ekonomsku mo\u0107 vrlo malog broja novih vlasnika krupnog kapitala nad obespravljenim radnicima i novostvorenom vojskom nezaposlenih (koja sada \u010dine tre\u0107inu stanovni\u0161tva), ova je situacija izrazito koristila tranzicijskim elitama koje su mogle nastaviti sa svojim privatizacijskim agendama pritom ne nailaze\u0107i na ozbiljniji socijalni otpor.<\/p>\n
Nacionalisti\u010dka ideologija igrala je klju\u010dnu ulogu tijekom privatizacije dr\u017eavne imovine u Makedoniji ranih devedesetih, posebno zbog uvjerenja da tranzicijski period zna\u010di i prijelaz iz vremena ekonomske ideologije u vrijeme postideolo\u0161ke ekonomije, tj. jednostavno ekonomije. U tim je uvjetima nacionalisti\u010dki narativ uspostavljen kao fenomen koji jedini mo\u017ee biti percipiran i prihva\u0107en kao pravi idealizam. Zbog emotivne nabijenosti i zauzimanja uloge \u017ertve (pri \u010demu su etni\u010dki Makedonci smatrali da su suo\u010deni s nepravednim preprekama na putu prema vlastitoj dr\u017eavi, dok su etni\u010dki Albanci osje\u0107ali da postaju gra\u0111ani drugoga reda) nacionalizam je poprimio oblik ideologije u pravom smislu rije\u010di. Razorne posljedice koje je privatizacija imala po dru\u0161tvo \u2013 sna\u017ene socijalne, zdravstvene i psiholo\u0161ke patnje koje je prouzrokovala \u2013 zapravo idu u korist nacionalisti\u010dkoj ideologiji. Podjela radnika na manje dru\u0161tvene jedinice obitelji i individua olak\u0161ala je nacionalizmu da ih reorganizira u etni\u010dke grupe. Daljnjim tendencijama dijeljenja etni\u010dkih grupa na manje jedinice pod utjecajem posljedica privatizacija, suprotstavljani su pozivi na etni\u010dko jedinstvo, koji su kao izgovor uvijek koristili pretpostavljeno jedinstvo drugih etni\u010dkih grupa i opasnost koja iz toga slijedi. U tim je okolnostima nacionalizam do\u017eivljavan kao suvremen odgovor na \u0161tetne posljedice privatizacije.<\/p>\n
Povratak zao\u0161trenog etni\u010dkog nacionalizma u politi\u010dki diskurs i fokus politike uop\u0107e u svakom izbornom ciklusu ponovno potvr\u0111uje da je dominantni politi\u010dki mentalitet zemlje utemeljen na rigidnim podjelama u dru\u0161tvu, te usmjeren na daljnje ja\u010danje etni\u010dkog identiteta kao jedinog politi\u010dkog identiteta. Na zadnjim lokalnim izborima 2013. godine, logika etni\u010dki orijentirane politike poprimila je do tad nevi\u0111ene razmjere kada su dva najogor\u010denija politi\u010dka rivala u zemlji, makedonski konzervativci s jedne i socijaldemokrati s druge strane, formirali etni\u010dke koalicije u Strugi i Ki\u010devu s ciljem ujedinjavanja \u201cmakedonskih\u201d protiv \u201calbanskih glasova\u201d. Prije samo nekoliko dana, Ali Ahmeti, glavna politi\u010dka li\u010dnost Albanaca u Makedoniji i predsjednik BDI-a, velik dio jednog intervjua posvetio je obja\u0161njavanju kako na izborima u Makedoniji nikada nisu bile bitne politi\u010dke ideje, nego etni\u010dki glasovi koji bi prema njemu trebali biti glavna odrednica politi\u010dkih odnosa u zemlji.<\/p>\n
Pitanje koje se name\u0107e glasi \u2013 ako ovo prihvatimo kao adekvatan opis makedonskog politi\u010dkog konteksta, za\u0161to su uop\u0107e potrebni izbori kad bismo umjesto toga politi\u010dki sustav mogli temeljiti na popisu stanovni\u0161tva?! Ja\u010danjem etnocentri\u010dnog diskursa, politi\u010dki fokus na demografska pitanja iznimno je porastao u vladinim politikama i kampanjama. Pro\u0161le je godine premijer Gruevski u javnim nastupima vi\u0161e puta pozivao makedonske \u017eene da ra\u0111aju vi\u0161e djece, nakon \u010dega je uslijedila prava kampanja protiv \u017eena koje se odlu\u010duju za karijeru i vlastitu neovisnost, \u0161to je progla\u0161avano antiobiteljskim fenomenom koji ugro\u017eava naciju. Nakon ove intenzivne obiteljske kampanje uslijedio je novi zakon o poba\u010daju kojim se uspostavlja cijeli niz ograni\u010denja. Etni\u010dki nacionalizam tako je izravno doveo u pitanje osnovnu slobodu velikog dijela stanovni\u0161tva, u ovom slu\u010daju \u017eena. S druge strane, kako bi se nacionalizam u\u010dinio privla\u010dnijim, pogotovo me\u0111u etni\u010dkim Makedoncima, do\u0161lo je do razvoja novog politi\u010dkog fenomena \u2013 prokazivanja aktivista, opozicijskih vo\u0111a, ali i kriti\u010dkih novinara i intelektualaca kao izdajica, \u201csoro\u0161oida\u201d (stranih pla\u0107enika) i gr\u010dkih kolaboracionista.<\/p>\n
Posljednjih mjeseci organizirano je nekoliko akcija aktivisti\u010dkih grupa koje su poku\u0161ale mobilizirati nezadovoljne gra\u0111ane koji trpe siroma\u0161tvo, nezaposlenost i konstantni strah od represivne politike vlasti. Dvije najaktivnije grupe, Solidarnost<\/a> i Lenka<\/a>, davale su potporu prosvjedima radnika tvornica koje su zatvorene nakon privatizacije. U to vrijeme po\u010dinjali su prosvjedi u BiH, a mnogi su aktivisti opazili rastu\u0107e nezadovoljstvo i u Makedoniji, te su organizirali akcije kako bi okupili ve\u0107u podr\u0161ku za te prosvjede. No prosvjedi, koje su mediji detaljno popratili zbog sukoba s policijom, nisu uspjeli stvoriti ve\u0107i dru\u0161tveni pokret u zemlji. Jo\u0161 jednom se pokazalo kako je ogor\u010denje naju\u010destaliji osje\u0107aj, kako me\u0111u onima koji su iza\u0161li na ulice u poku\u0161aju da stvore politi\u010dki prostor za artikulaciju glasa potla\u010denih, tako i kod onih koji su odlu\u010dili ostati doma, o\u010dekuju\u0107i da se bez njih dogodi ne\u0161to od \u010dega \u0107e i oni profitirati.<\/p>\n Vlada je iskoristiv\u0161i svoju potpunu kontrolu nad medijima izvela uspje\u0161an manevar demoniziranja opozicije kao izdajni\u010dke, elitisti\u010dke i korumpirane bur\u017eoazije, \u0161to je posljednjih godina postao stav koji dijeli i veliki dio stanovni\u0161tva. No taj stav vlast redovito i uspje\u0161no koristi da diskreditira svaki prosvjed, progla\u0161avaju\u0107i ga zakulisnom igrom opozicije. Tako je sumnja obilje\u017eila gotovo svaki poku\u0161aj politi\u010dkih organizacija ili nevladinih udruga da izraze zabrinutost oko rastu\u0107e bijede i ugro\u017eavanja sloboda i demokracije u zemlji.<\/p>\n \u201cNova politi\u010dka situacija\u201d u Makedoniji zahtijeva ozbiljno promi\u0161ljanje politi\u010dkih perspektiva u dru\u0161tvu op\u0107enito, s obzirom na to da \u0107e etnonacionalisti\u010dka logika neizbje\u017eno dovesti do pove\u0107anja napetosti, konfrontacija kao i mogu\u0107eg nastanka opasnih opcija, koje bi (zbog rasprostranjenog nacionalisti\u010dkog sentimenta) mogle potaknuti mobilizaciju problemati\u010dnih grupa i tako dovesti u pitanje Makedoniju kao zemlju. Me\u0111uetni\u010dki incidenti, koji su zadnjih \u010detiri do pet godina postali uobi\u010dajeni u \u0161kolama, na stadionima, ulicama, u \u010detvrtima, autobusima i drugim segregiranim javnim prostorima, izravan su rezultat politike vlade i prate uzorak dvostrukog etni\u010dkog nacionalizma vladaju\u0107e koalicije koju na okupu dr\u017ei jedino dogovor o podijeli korupcijskog plijena.<\/p>\n Ova je politi\u010dka situacija nova u smislu potrebe za hitnom mobilizacijom progresivnih snaga u Makedoniji koje bi formirale velik savez politi\u010dkih organizacija, nevladinih udruga i drugih civilnih platformi s ciljem suzbijanja daljnje reprodukcije nacionalisti\u010dke imaginacije obiju velikih etni\u010dkih grupa u zemlji. Trebamo hitno uspostaviti novi osje\u0107aj zajedni\u010dke pripadnosti, koji je otvoren i pristupa\u010dan \u0161to ve\u0107em broju na\u0161ih sugra\u0111ana, \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti samo stavljanjem fokusa na zajedni\u010dko materijalno iskustvo ekonomskog i dru\u0161tvenog \u017eivota, ali i kulturnih percepcija koje dijelimo. Moramo kriti\u010dki promisliti liberalne kulturne aktivnosti civilnog sektora u zemlji, koji je nakon etni\u010dkih sukoba 2001. godine, pod utjecajem ideolo\u0161kih stavova svojih financijera, potro\u0161io velik dio sredstava promi\u010du\u0107i razlike, koje su tada trebale postati temeljem za toleranciju i po\u0161tivanje. Cijeli taj liberalni kulturni poduhvat, koji je namjerno zanemarivao socijalne posljedice privatizacija (stvarnog zajedni\u010dkog materijalnog iskustva ve\u0107ine), proizvodi u\u010dinke suprotne svojem nominalnom cilju.<\/p>\n Tako\u0111er, osim izgradnje politi\u010dkih saveza koji bi stavljali naglasak na socioekonomsko zajedni\u0161tvo, moramo aktivno raditi i na suprotstavljanju institucionalnoj praksi proizvodnje etnonacionalisti\u010dkog diskursa koji u drugi plan stavlja materijalne \u017eivotne uvjete i time osna\u017euje aktualne politi\u010dke elite. Bez institucionalnog anga\u017emana, reforme i intervencije, naivno je o\u010dekivati da \u0107e sada\u0161nje stranke odustati od svoje politike koja stvara segregirane \u0161kole i \u010detvrti, \u010dak i odvojene nacionalne trgove (makedonski u sklopu projekta Skopje 2014 i albanski Skenderbegov trg), te shizofreni javni, intelektualni i kulturni \u017eivot u Makedoniji. Upravo je nedostatak formalizacije manjih pokreta u politi\u010dku strukturu koja bi omogu\u0107ila sna\u017ean politi\u010dki otpor internaliziranom etnonacionalizmu rezultirao nizom neuspjeha i razo\u010daranja. Nadolaze\u0107i izbori trebali bi barem potaknuti one koji su upali u intelektualni o\u010daj, aktivisti\u010dko sekta\u0161tvo ili kulturno samoispunjenje da promisle strategije i upuste se u ovaj nered u koji se pretvorila politika u Makedoniji. Na taj bi na\u010din proces koji zovemo \u201cizbori\u201d kona\u010dno imao smisla, umjesto ovog ve\u0107 dva desetlje\u0107a dugog neprestanog prebrojavanja istih etni\u010dkih ve\u0107ina. Trebamo prona\u0107i novu ve\u0107inu.<\/p>\n S engleskog prevela Dorotea-Dora Held<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S nadolaze\u0107im parlamentarnim i predsjedni\u010dkim izborima u Makedoniji krajem ovog mjeseca, svjedo\u010dimo nastanku…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":92,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,25],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-nacionalizam","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=187"}],"version-history":[{"count":31,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37615,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/187\/revisions\/37615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/92"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=187"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=187"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=187"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=187"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}