{"id":18639,"date":"2017-06-02T07:00:52","date_gmt":"2017-06-02T06:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18639"},"modified":"2021-02-25T10:58:28","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:28","slug":"projekt-slavonija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18639","title":{"rendered":"“Projekt” skupljanja glasova u Slavoniji"},"content":{"rendered":"

Prepuni autobusi za Njema\u010dku ili letovi za Irsku naj\u010de\u0161\u0107e su slike reporta\u017ea s istoka Hrvatske. Ekonomske migracije kao krajnje konsekvence\u00a0zapu\u0161tanja ove regije sada svima slu\u017ee kao upozorenje da s njom ne\u0161to treba u\u010diniti. Pokretanje projekata s pogledom uperenim u EU-fondove trenutnoj se vladi nametnulo kao o\u010digledno rje\u0161enje.<\/strong><\/p>\n

Istok Hrvatske godinama je ekonomski, socijalno i demografski zapu\u0161ten, a zainteresiranost politike za probleme podru\u010dja u kojem \u017eivi preko osamsto tisu\u0107a ljudi vezana je isklju\u010divo uz predizborne kampanje i borbu za glasove. Situacija nije bitno druga\u010dija ni sada usred lokalnih, a u osvit potencijalnih izvanrednih parlamentarnih izbora. U pravilu su se na istoku dr\u017eave skupljali politi\u010dki poeni na ra\u010dun nacionalne retorike, a puno rje\u0111e na temelju kvalitetnih ekonomskih rje\u0161enja koji bi pomaknuli cijelu regiju s mrtve to\u010dke.<\/p>\n

Prema rezultatima istra\u017eivanja<\/a> “Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za mala podru\u010dja RH”, prema dohodovnoj metodi, stanovnici pet slavonskih \u017eupanija najvi\u0161e su izlo\u017eeni riziku od siroma\u0161tva. Okosnica ekonomije dosad su bile poljoprivredna i prehrambena industrija. Me\u0111utim, s kontinuiranim rastom uvoza posljednjih desetlje\u0107a, sve se vi\u0161e gubi gospodarski korak, \u0161to pak dovodi do daljnjeg pada proizvodnje i kroni\u010dno visoke stope nezaposlenosti, a krajnja posljedica takvih tendencija je masovno iseljavanje.<\/p>\n

Kako bi se promijenila ekonomska slika istoka zemlje, krajem 2016. i po\u010detkom 2017. godine, predstavljen je projekt “Slavonija, Baranja i zapadni Srijem” u sklopu kojeg bi se do 2020. – odnosno 2023. godine jer je tada zaklju\u010dno ugovaranje projekata – \u00a0iz strukturnih i investicijskih fondova te programa Europske unije trebalo povu\u0107i ukupno 2,5 milijarde eura namijenjenih isklju\u010divo revitalizaciji pet slavonskih \u017eupanija. Kao glavno tijelo vezano za provedbu projekta 8. o\u017eujka ove godine osnovan je Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem kao savjetodavno tijelo za koordinaciju provedbe i pra\u0107enja kori\u0161tenja bespovratnih sredstava u okviru projekta. U radu savjeta sudjeluju premijer, pet ministara, \u017eupani pet slavonskih \u017eupanija, predstavnici razvojnih agencija i saborski zastupnici.<\/p>\n

Programskim dijelom planirano je pokretanje desetak projekata s podru\u010dja poduzetni\u0161tva, poljoprivrede, prometa, odvodnje i energetike uz porezne olak\u0161ice, s ciljem poku\u0161aja privla\u010denja ulaga\u010da u najsiroma\u0161nije op\u0107ine i \u017eupanije istoka Hrvatske. Od dosad javno najavljenih<\/a> projekata isti\u010du se obnova i modernizacija pruge Dugo Selo-Novska, elektrifikacija pruge Vinkovci-Vukovar, projekti u Vukovaru vrijedni 130 milijuna eura, terminal za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, modernizacija i razvoj javnog prijevoza u Osijeku i izgradnja lu\u010dke infrastrukture u Slavonskom Brodu. Planira se i izrada novog modela indeksa razvijenosti i nove mape siroma\u0161tva \u010dime bi se prednost pri financiranju dala najugro\u017eenijim \u017eupanijama.<\/p>\n

Projekt s vrlo upitnim ishodima<\/strong><\/p>\n

Ideja ovog projekta problemati\u010dna je na nekoliko razina. Nije te\u0161ko uo\u010diti kako njegovi prvi nagovje\u0161taji koincidiraju s pribli\u017eavanjem lokalnih izbora pa je jasno da politika “suosje\u0107a” sa stanjem na istoku zemlje u to\u010dno propisanom tajmingu. Od ukupno planiranih 2,5 milijarde eura dosad je ugovoreno svega 420 milijuna kuna. Ambicioznost projekta odnosno njegova realna izvedivost tako\u0111er mo\u017ee se dovesti u pitanje s obzirom na kratak rok te dosada\u0161nja iskustva u povla\u010denju sredstava iz europskih fondova posljednjih godina.<\/p>\n

Kapitalni projekti poput razvoja rije\u010dnih luka i \u017eeljezni\u010dke infrastrukture pa sve do “manjih” projekata izgledaju kao mrtvo slovo na papiru ako nisu rije\u0161eni imovinsko-pravni problemi, a na primjeru pretpro\u0161le Vlade i rje\u0161avanja legalizacije bespravnih objekata koja je trajala \u010dak puni mandat ostaje dojam kako administrativno “\u010di\u0161\u0107enje” papira u svrhu besprijekorne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata nemogu\u0107e je ostvariti u ovakvom kratkom roku.<\/p>\n

Pitanje participacije lokalnih zajednica, gradova i op\u0107ina nije definirano te na koji na\u010din \u0107e se koordinirati horizontalno i vertikalno sa susjednim op\u0107inama i vi\u0161im razinama vlasti, odnosno pomo\u0107i u slaganju financijskog i projektnog dijela kojima bi male sredine mogle lak\u0161e povu\u0107i sredstva za svoje lokalne potrebe.<\/p>\n

Svi navedeni projekti vezani su za du\u017ei rok dovr\u0161etka me\u0111utim u medijima pa \u010dak ni od resorne ministrice Gabrijele \u017dalac, koja je najaktivnija po pitanju realizacije, nisu nu\u0111ena nikakva rje\u0161enja koja bi kroz kratki rok mogla zaustaviti ekonomski pad odnosno ja\u010danje konkurentnosti upravo onih koji bi kroz projekt “Slavonija, Baranja i zapadni Srijem” mogli imati istinsku korist u realnom razdoblju do 2020. U regiji koja ovisi o poljoprivredi te se na nju ve\u017ee prehrambena industrija, osim spominjanja sektorskih ulaganja u te grane nigdje nisu navedeni konkretni potezi poput primjerice sufinanciranja hladnja\u010da za vo\u0107e i povr\u0107e, ulaganja u mehanizaciju, razvoja sustava navodnjavanja poljoprivrednih povr\u0161ina koji se \u010deka desetlje\u0107ima, poticanja \u0161irenja nasada vo\u0107arskih kultura, modernizacija pogona za preradu mesa, modernizacija farmi i niza ostalih neophodnih stvari s kojima bi seljaci bili uop\u0107e konkurentni na tr\u017ei\u0161tu. Tako\u0111er ni prehrambena industrija nije ni\u010dim definirana osim \u0161to je premijer najavio vatrogasnu mjeru rje\u0161avanja financijskih problema u Zve\u010devu sredstvima projekta.<\/p>\n

Nastavak neproduktivnih strategija <\/strong><\/p>\n

Ako bi se i tre\u0107ina bespovratnih sredstava uspjela iskoristiti do\u0161lo bi do nekog minornog napretka, me\u0111utim dubinskih rje\u0161enja koja moraju biti aktivirana u kratkom roku, na\u017ealost, nema. S najavama kapitalnih projekata jasno je da se radilo isklju\u010divo o dobro poznatom zavr\u0161etku politi\u010dkog ciklusa koji je bio planiran za kraj mandata aktualne Vlade u svrhu budu\u0107e predizborne kampanje i ostanka na vlasti. S potencijalnim novim parlamentarnim izborima i novom izmjenom administracije koja \u0107e produ\u017eiti rok “amenovanja” projekata, kraj svih ostalih prepreka, ostaje dojam da od poku\u0161aja o\u017eivljavanja \u017eivota na istoku Hrvatske ne\u0107e biti ni\u0161ta. \u017dupanije i cijela regija mogle bi ostati i dalje u raskoraku izme\u0111u obe\u0107anja o boljem \u017eivotu i surove realnosti koja dovodi do sve ve\u0107eg iseljavanja. Uzmimo najbolji primjer, Brodsko-posavska \u017eupanija trenutno se nalazi u 2,5 posto najsiroma\u0161nijih krajeva Europske unije, a sa sve ve\u0107im odlaskom radne snage jo\u0161 vi\u0161e \u0107e se “zacementirati” na rang-listi.<\/p>\n

Najsiroma\u0161niji dijelovi dr\u017eave, od istoka zemlje pa do Bilogore, Banije, Korduna, Like i dalmatinskog zale\u0111a sustavno bivaju zanemarivani, a ljudi su pravilu prepu\u0161teni sami sebi. Dodatno, geografska pozicija uvelike utje\u010de na kvalitetu \u017eivota na periferiji. Blizina Zagreba, Rijeke i Splita donekle olak\u0161ava \u017eivot onima koji imaju sre\u0107u \u017eivjeti u blizini tih triju ve\u0107ih gradskih sredi\u0161ta, me\u0111utim, i jedni i drugi osjete veoma slabe ili nikakve pomake.<\/p>\n

Posljednjih desetak godina poku\u0161alo se na cijeloj ovoj problematici raditi kroz javne investicije, a kasnije kroz prava kori\u0161tenja europskih fondova koji su donekle mogli revitalizirati siroma\u0161ne dijelove zemlje. I dok je, usprkos disperziji javnih ulaganja u razna podru\u010dja od po\u010detka pretpristupnih pregovora 2003. godine pa do danas, u ekonomiju svejedno najvi\u0161e ulo\u017eeno, zbog selektivnog pristupa i politi\u010dkih, a ne ekonomskih faktora, rezultata nije bilo. Petogodi\u0161nja recesija jo\u0161 vi\u0161e je smanjila javna ulaganja koja su u periodu od 2003. do 2008. imala pozitivne implikacije u odr\u017eavanju statusa quo<\/em> u najsiroma\u0161nijim regijama, te se jaz s dolaskom krize produbio, a s druge strane najave privatnog sektora s planovima i projektima koji bi revitalizirali odre\u0111ene regije sveli su se na luckaste ideje poput svemirskog programa u Lici. Ako se sada\u0161nji smjer ekonomskog razvitka ruralnih i najnerazvijenijih krajeva kao posljednjih \u010detvrt stolje\u0107a nastavi i dalje, postavlja se pitanje koji je smisao i svrha bilo kakvih kapitalnih projekata ako bez temeljitih i strukturnih promjena cjelokupne ekonomske politike njihova valorizacija jednaka je nuli.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istok Hrvatske godinama je ekonomski, socijalno i demografski zapu\u0161ten, a zainteresiranost politike za probleme podru\u010dja u kojem \u017eivi preko osamsto tisu\u0107a ljudi vezana je isklju\u010divo uz predizborne kampanje i borbu za glasove…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":18646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,12],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-18639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-izbori","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18639"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18660,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18639\/revisions\/18660"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18639"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18639"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18639"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18639"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}