{"id":1863,"date":"2014-07-25T07:00:44","date_gmt":"2014-07-25T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1863"},"modified":"2021-02-25T11:06:26","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:26","slug":"ustanak-u-srbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1863","title":{"rendered":"Tko je ustao 27. jula 1941. i protiv koga?"},"content":{"rendered":"

Tematski blok o revizionizmu i danima ustanka u biv\u0161im jugoslavenskim republikama zaokru\u017eujemo s hrvatskim slu\u010dajem. Za vrijeme Jugoslavije slu\u017ebeni Dan ustanka naroda Hrvatske bio je 27. srpanj, datum ustanka 1941. u Srbu. Nakon osamostaljenja Hrvatske ukinut je Dan ustanka i kao zamjena uveden Dan antifa\u0161isti\u010dke borbe koji se obilje\u017eava 22. lipnja. Politi\u010dka, ideolo\u0161ka i nacionalna kompleksnost ustanka u Srbu funkcionira kao nepresu\u0161ni izvor revizionisti\u010dkih tuma\u010denja Narodnooslobodila\u010dke borbe. No, ako sagledamo ustanak u svim njegovim kontradikcijama, na vidjelo upravo izlazi nenadma\u0161an historijski doseg te borbe.<\/strong><\/p>\n

Povijest je uvijek vi\u0161edimenzionalna. Ona je vrtlog cijelog niza dru\u0161tvenih \u010dimbenika koji se me\u0111usobno pro\u017eimaju i pro\u017ediru. Slijedom toga gotovo svaki povijesni fenomen koji prou\u010davamo, o kojem pri\u010damo i koji nas inspirira jest protkan cijelim nizom dimenzija koje su nerijetko i me\u0111usobno kontradiktorne. Stoga se rasprava o povijesti ne mo\u017ee odvijati u binarnom klju\u010du, u terminima crnog i bijelog jer ona to nikad nije. Takav pristup povijesti, pa onda i povijesnim fenomenima, nije opravdan \u010dak ni u ni\u017eim razredima osnovne \u0161kole. Karakter povijesti kao ne\u010deg vi\u0161edimenzionalnog predstavlja veliki problem za konstrukciju bilo kakve politike kolektivnog pam\u0107enja putem koje se poku\u0161ava konstruirati ili izmisliti odre\u0111ena tradicija. Prema Hobsbawmu “tradicije su odgovori na nove situacije koje uzimaju oblik reference na staro, ili uspostavljaju svoju sopstvenu pro\u0161lost putem navodno obvezuju\u0107eg ponavljanja.” 1<\/a><\/sup><\/p>\n

Obi\u010dno su povijesni doga\u0111aji oni koji predstavljaju gra\u0111evni materijal slu\u017ebenih politika kolektivnog pam\u0107enja, odnosno referencu na staro pa su stoga osu\u0111eni na jednodimenzionalnost. Ti povijesni doga\u0111aji gube svoj kontekst, svoj naboj, sve svoje kontradikcije i uljep\u0161avaju se tako da postanu savr\u0161eni, idealni, reprezentativni i muzealizirani izlo\u017ebeni primjerci koji bi trebali zra\u010diti odre\u0111enom porukom ili vrijedno\u0161\u0107u. Jednodimenzionalan, plo\u0161ni pristup historijskom fenomenu je ne\u0161to \u0161to prati i ustanak u Srbu 1941. godine.<\/p>\n

Kontekst ustanka<\/strong><\/p>\n

Ustanak protiv usta\u0161kih vlasti i NDH koji je po\u010deo u li\u010dkom selu Srb 27. srpnja 1941. na svom je vrhuncu dosegao nevjerojatne razmjere. U ljeto 1941. nacisti\u010dke armije u SSSR-u napredovale su prema Moskvi prelaze\u0107i put od 45 km po danu. Situacija za antifa\u0161isti\u010dku koaliciju nije izgledala nimalo ohrabruju\u0107e. U isto to vrijeme izbija ustanak u Srbu te se usred te nesretne NDH pod kontrolom ustanika na\u0161lo podru\u010dje od 3.000 kvadratnih kilometara. Ustanak je bio eksplozija koju su usta\u0161e samoubila\u010dki pripremili sebi samima nesmiljenom genocidnom politikom nad srpskim stanovni\u0161tvom Like, Korduna, Banije i Bosanske krajine.<\/p>\n

Odmah po uspostavi NDH srpsko stanovni\u0161tvo stavljeno je van zakona i izlo\u017eeno usta\u0161kom teroru. Ve\u0107 tijekom svibnja i lipnja usta\u0161e odvode vi\u0111enije mu\u0161karce srpske nacionalnosti u internaciju po raznim logorima diljem NDH. Ve\u0107ina tih ljudi svoj \u0107e kraj do\u010dekati u logoru Jadovno koji je osnovan u Lici koncem lipnja 1941. U ne\u0161to manje od dva mjeseca funkcioniranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat\u00a0\u0107e popri\u0161tem zlo\u010dina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno otprilike 13.000 ljudi, \u0161to je gotovo polovina od 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom sustavu Gospi\u0107 \u2013 Velebit \u2013 Pag kojeg je Jadovno bio dio 2<\/a><\/sup>. Ubojstvo 13.000 ljudi u ne\u0161to manje od dva mjeseca je zlo\u010din takve magnitude da je naprosto morao rezonirati krajem u kojem se dogodio. \u010cak ni izolacija zbog nepristupa\u010dnog terena velebitskog kraja oko Jadovna nije mogla u\u0161utkati zlo\u010din koji se tamo odvijao najve\u0107im intenzitetom tijekom tih turbulentnih srpanjskih i kolovo\u0161kih dana. Jednako okrutne bile su usta\u0161ke akcije \u010di\u0161\u0107enja po Baniji, Kordunu i Lici. One su isprva ciljale odrasle mu\u0161karce srpske nacionalnosti. Budu\u0107i da Maksovi mesari nisu uvijek u li\u010dkim selima uspjevali prona\u0107i mu\u0161karce jer su ovi na svaku dojavu o pojavi usta\u0161a bje\u017eali u \u0161umu, cilj tih akcija \u010di\u0161\u0107enja vrlo je brzo postalo svo srpsko stanovni\u0161tvo neovisno o dobi i spolu. Tako je primjerice, samo u kotaru Donji Lapac (odakle je kasnije buknuo ustanak) u selima Suvaja, Osredak i Bubanj, u samo tri srpanjska dana, koliko je pod vodstvom Vjekoslava Maksa Luburi\u0107a trajala akcija \u010di\u0161\u0107enja, ubijeno 279 civila, prete\u017eno \u017eene, djece i staraca, a sela su temeljito spaljena. S obzirom na otvoreno javnu i svirepu narav tih zlo\u010dina\u010dkih \u010di\u0161\u0107enja u kojima su ubijani \u017eene, djeca i starci usred bijela dana Slavko Goldstein ispravno zaklju\u010duje<\/a> kako je “tom Luburi\u0107evom ‘akcijom \u010di\u0161\u0107enja’ i prepadima koji su slijedili u selu Nebljusi i drugdje, put prema op\u0107em ustanku u op\u0107ini Srb i u kotaru Donji Lapac bio nepovratno trasiran”.<\/p>\n

Dinamika ustanka<\/strong><\/p>\n

Na zvukove pu\u0161\u010dane paljbe i detonacije bombi u Drvaru gdje je zapravo prvotno ustanak izbio, lokalno stanovni\u0161tvo u kotaru Donji Lapac, konkretno u njegovoj op\u0107ini Srb, tako\u0111er je ustalo na oru\u017eje. \u010clanovi komunisti\u010dke partije danima ranije povezivali su ljude po \u0161umama kako bi ustanak po\u010deo koordinirao na obje obale rijeke Une. \u010cini se da je ustanak prema\u0161io inicijalna o\u010dekivanja komunista jer su ve\u0107 nakon prvog dana ustanka, ustanici imali pod kontrolom prostor od 2.000 kilometara kvadratnih s jedne i druge strane Une 3<\/a><\/sup>. \u010cetvrtog dana ustanka pod kontrolom ustanika na\u0161ao se prostor od ukupno 3.000 kvadratnih kilometara i uklju\u010divao je lokalna sredi\u0161ta Drvar, Donji Lapac, Bosansko Grahovo i kasnije Kulen Vakuf. Takva dinamika razvoja ustanka navodi Goldsteina na zaklju\u010dak da je “u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak bio poput stihije, nagao i masovan, op\u0107enarodni. U takvoj stihiji \u010dak i najbolja organizacija ustupa pred ekscesima i samovoljom. Puna kontrola nad postupcima vojske naprosto je nemogu\u0107a” 4<\/a><\/sup>.<\/p>\n

Na izbijanje ustanka usta\u0161e su odgovorile jedino kako su znale \u2013 novim akcijama \u010di\u0161\u0107enja. Naprosto je nevjerojatno do koje je mjere (ako isklju\u010dimo moralni aspekt problema i zadr\u017eimo se samo na polju politi\u010dke pragmatike) takva politika bila li\u0161ena bilo kakvog realpoliti\u010dkog rezona i samoubila\u010dka za usta\u0161ki re\u017eim. Naime, velika akcija \u010di\u0161\u0107enja koja je pokrenuta u Lici susjednim krajevima, na podru\u010dju Banije i Korduna, uspjela\u00a0je samo ondje razgranati ustanak. Naprosto se srpsko stanovni\u0161tvo tjeralo u kut iz kojeg je jedini izlaz bio ustanak, odnosno oru\u017eana pobuna protiv usta\u0161ke dr\u017eava \u010diji je jedini cilj bio njihovo fizi\u010dko uni\u0161tenje. Koliko god bila samoubila\u010dka za usta\u0161ki re\u017eim, nova akcija \u010di\u0161\u0107enja po Kordunu i Lici koja je trajala od 29. srpnja do 8. kolovoza je u istoj mjeri bila i tragi\u010dna za lokalno srpsko stanovni\u0161tvo. Na taj na\u010din usta\u0161e su samo jo\u0161 vi\u0161e utiskivali me\u0111uetni\u010dku mr\u017enju kao gorivo u ve\u0107 kipe\u0107i kotao koji je Lika tih dana bila.<\/p>\n

Goldstein donosi podatak kako je u tih desetak dana, koliko je trajala akcija \u010di\u0161\u0107enja, pobijeno preko 4.500 pravoslavnih civila na podru\u010dju Like, \u0161to predstavlja ukupno vi\u0161e od jedne \u010detvrtine svih civilnih \u017ertava pravoslavne vjeroispovijesti na tom podru\u010dju tijekom cijelog drugog svjetskog rata 5<\/a><\/sup>. Koli\u010dina me\u0111uetni\u010dke mr\u017enje koju su usta\u0161e utisnule u Liku i koja je utiskivana tijekom cijelog trajanja ustanka je morala negdje iza\u0107i na vidjelo.<\/p>\n

Pozicija Komunisti\u010dke partije<\/strong><\/p>\n

Priroda usta\u0161ke represije, prije i za vrijeme ustanka, zapravo je zadavala okvire unutar kojih se sukob izme\u0111u njih i ustanika trebao odvijati. Taj sukob trebao je i\u0107i etni\u010dkim linijama\u00a0\u2212 Hrvati protiv Srba i Srbi protiv Hrvata. Partijsko vodstvo ustanika anticipiralo je takav razvoj stvari i nastojalo ga sprije\u010diti. Me\u0111utim, Lika je u tek ne\u0161to vi\u0161e od tri mjeseca postojanja NDH vidjela toliko prolivene nevine krvi i bespotrebnog me\u0111uetni\u010dkog nasilja koje su usta\u0161e provodili u ime hrvatskog naroda nad srpskim da bi bilo te\u0161ko sprije\u010diti ekscese osvetni\u010dke prirode po etni\u010dkom klju\u010du \u010dak i da je partija u Lici bila brojnija i iskusnija. Partijsko vodstvo na\u0161lo\u00a0se pred izazovom zaustavljanja osvetni\u010dkih pohoda nekih dijelova jedinica pod svojom komandom ali i civila koji su harali po selima nakon \u0161to su u njima pora\u017eene snage NDH. Njihov uspjeh u tom smislu je bio polovi\u010dan.<\/p>\n

Iako je Komunisti\u010dka partija Hrvatske jo\u0161 puno prije samog ustanka u Srbu izdala direktivu za pokretanje ustanka na podru\u010dju Banije, Korduna i Like te je imala centralnu i aktivnu ulogu u radnjama prije, za i nakon ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. \u010dini se da ih je magnituda i intenzitet ustanka uhvatio potkapacitiranima. Partija i njezini rukovodioci na terenu ubrzo su se na\u0161li u o\u010daju kad su vidjeli da vrlo te\u0161ko mogu kontrolirati ustani\u010dku masu koja je na momente slijedila svoju logiku. Ta logika je zna\u010dila nastavak sukoba po etni\u010dkim linijama.<\/p>\n

Ubojstvo 37 \u010dlanova hrvatske porodice Ivezi\u0107 u Brotinji koje se dogodilo prvih dana ustanka potvrdilo je strahove komandnog komunisti\u010dkog kadra na podru\u010dju Donjeg Lapca. Ivezi\u0107e su ubili mu\u0161karaci iz Suvaje na temelju indicija da su dva \u010dlana te porodice sudjelovala u akciji \u010di\u0161\u0107enja tijekom koje su pobijene njihove obitelji, a selo zapaljeno. S obzirom na slu\u010daj u Brotinji, ususret napadu na prete\u017eno hrvatsko selo Bori\u010devac, usta\u0161kom upori\u0161tu u kotaru Donji Lapac, komunisti\u010dko vodstvo odlu\u010dilo\u00a0je da se \u010dak po \u0161tetu ustanka, koji se morao munjevito odviti ako je htio posti\u0107i maksimalni uspjeh, odgodi napad za dva ili tri dana kako bi hrvatsko civilno stanovni\u0161tvo moglo pobje\u0107i te da se na taj na\u010din izbjegne jo\u0161 ve\u0107a tragedija. Civilno stanovni\u0161tvo se povuklo sa usta\u0161kom posadom, a selo je usprkos svom naporu komunisti\u010dkog komandanta Gojka Polovine oplja\u010dkano i spaljeno. Polovina u svojim memoarima iskreno opisuje sav o\u010daj i nemo\u0107 koje je osje\u0107ao u namjeri da takve pojave sprije\u010di tih prvih dana ustanka. Za Bori\u010devac, Mario Jareb navodi podatke koje donose Dizdar i Sobolevski prema kojima je u tom selu ubijeno 55 Hrvata koji se nisu povukli iz sela 6<\/a><\/sup>. Na drugoj obali Une ustanici su tako\u0111er po\u010dinili stravi\u010dne zlo\u010dine, a najve\u0107i i najgnjusniji dogodio se po uspje\u0161nom izvr\u0161enom napadu na Kulen Vakuf.<\/p>\n

Zlo\u010dini ustanika<\/strong><\/p>\n

Nemalom broju slu\u010dajeva etni\u010dkog nasilja od strane ustanika jugoslavenska historiografija nije posve\u0107ivala mnogo pozornosti, premda se o njima govori, oni se ne problematiziraju dovoljno. O\u010dita je potreba da se historiografija pozabavi i tim segmentom ustanka kako bi se pru\u017eila cjelovita slika. To ne mora nu\u017eno biti u revizionisti\u010dkom klju\u010du iako su dosada\u0161nji poku\u0161aji i\u0161li u tom smjeru 7<\/a><\/sup>. Jareb u navedenom \u010dlanku otvara pitanje prisutnosti \u010detni\u010dke ideologije i organizacije u samom ustanku. I dok je neosporno da je odre\u0111enih \u010detni\u010dkih elemenata kod samih ustanika i u samom ustani\u010dkom vodstvu bilo, nisu ponu\u0111eni nikakvi konkretni i \u010dvrsti dokazi koji bi implicirali da je njihova uloga u ustanku bila ve\u0107a od marginalne kako se dosad smatralo.<\/p>\n

Gnjusni ekscesi u obliku ubojstava raznih civila hrvatske te na bosanskoj strani muslimanske etni\u010dke pripadnosti vi\u0161e su posljedica velike stihije koja je zahvatila cijeli kraj nakon \u0161to je Lika eksplodirala u ustanku. Po\u010dinitelji zlo\u010dina najve\u0107im su dijelom bili ljudi koji su jo\u0161 tog mjeseca srpnja ostali bez svojih najmilijih i ovdje se vjerojatno radilo o uvrnutom \u010dinu “pravde” koji se dogodio u kaosu nakon prvog pucnja ustani\u010dkih kubura. No on se ne mora nu\u017eno vezivati uz \u010detni\u010dku ideologiju i \u010detni\u010dku organizaciju. Radilo se strahovitim ekscesima nasilja koji su gotovo u pravilu pratili svaki selja\u010dki ustanak kroz devetnaesto i dvadeseto stolje\u0107e, ali i prije. Komparativnim prou\u010davanjem selja\u010dkih buna i ustanaka, koji sadr\u017ee cijeli niz predmodernih elemenata, mogli bismo dobiti adekvatnije obja\u0161njenje spomenutog nasilja nego utiskivanjem \u010detni\u010dkog karaktera tamo gdje ga ne mora biti.<\/p>\n

Postjugoslavenski revizionizam\u00a0<\/strong><\/p>\n

Navedeni zlo\u010dini jednog dijela ustanika doveli su do toga da se ustanak u Srbu, od 27. srpnja 1941., koji je nakon rata slavljen u Jugoslaviji kao Dan ustanka naroda Hrvatske, ozna\u010di kao kontroverzan te da se kao takav uspostavom Republike Hrvatske odbaci kao dr\u017eavni praznik. Umjesto njega progla\u0161en je Dan antifa\u0161isti\u010dke borbe \u010dija je povijesna referenca bila osnutak sisa\u010dkog partizanskog odreda u \u0161umi Brezovica 22. lipnja 1941. Sisa\u010dki partizanski odred su prete\u017eno \u010dinili Hrvati. Uz spomenute zlo\u010dine, Tu\u0111manu (kojeg Goldstein i Hutinec percipiraju kao glavnog promotora revizionizma u Hrvatskoj 8<\/a><\/sup>) je problem predstavljalo i to \u0161to je ustanak bio simbioza ugro\u017eenog srpskog stanovni\u0161tva i Komunisti\u010dke partije Hrvatske, koju su vodili prete\u017eno Hrvati. Radilo se o masovnom ustanku srpskog naroda kojeg su do odre\u0111ene mjere organizirali, provodili i njime zapovijedali i komunisti hrvatske nacionalnosti poput Marka Ore\u0161kovi\u0107a Krntije, Jakova Bla\u017eevi\u0107a i drugih. Tako etni\u010dki mje\u0161ovit nije se uklapao u Tu\u0111manove koncepcije antifa\u0161izma koji ga je vidio kao isklju\u010divo hrvatski antifa\u0161izam 9<\/a><\/sup> te mu je srpski element u toj ahistorijskoj konstrukciji smetao. Zajedni\u010dki srpsko-hrvatski poduhvat i bilo kakvo referiranje na njega tako\u0111er\u00a0je bilo problemati\u010dno zbog ratnog sukoba koji se odvijao u Hrvatskoj u to vrijeme i nije i\u0161ao ruku pod ruku s tada\u0161njim mobilizacijskim potrebama vlasti, a ni kraji\u0161nika.<\/p>\n

U Jugoslaviji se nagla\u0161avala zajedni\u010dka borba svih naroda Hrvatske za oslobo\u0111enje zemlje, a poglavito Hrvata i Srba. Kao po\u010detak te borbe uzimao se ustanak u Srbu. Sasvim je sigurno da se radilo o prvom masovnom oru\u017eanom otporu usta\u0161kim vlastima u Hrvatskoj koji je rezultirao osloba\u0111anjem odre\u0111enog dijela teritorija te se u procesu njegova trajanja Komunisti\u010dka partija i Narodnooslobodila\u010dki pokret (NOP), kojeg je ona vodila, afirmirala kao glavni faktor u otporu usta\u0161ama i okupacijskim armijama nacista i fa\u0161ista. U tom ustanku partija je uspjela realizirati ono \u0161to je bilo nu\u017eno za pre\u017eivljavanje NOP-a, a to je \u0161irenje pokreta van partijske jezgre. To je \u010dinila plasiraju\u0107i parolu o bratstvu i jedinstvu te tvrdoglavo inzistiraju\u0107i da neprijatelj nije Hrvat, ve\u0107 usta\u0161a. No, u retrospektivama na ustanak u Srbu kao Danu ustanka naroda Hrvatske se olako prelazilo preko stvarnih problema na terenu kad se radilo o hrvatsko-srpskim odnosima koji su uistinu bili zatrovani usta\u0161kim divljanjem. Ekscesa je bilo, a partija, koliko god bila mala i neiskusna, na podru\u010dju ustanka posve\u0107ivala je sve svoje resurse da otkloni te odvratne i kontraproduktivne me\u0111uetni\u010dke sukobe. Taj proces nije bio nimalo lak, niti je bio linearan, a nije bio ni jedini kojeg je partija vodila. Bio je to tek jedan od procesa kojeg su partija i NOP vodili usporedno sa glavnim zadatkom, a to je pobjeda u sukobu sa kvislinizima i njihovim patronima.<\/p>\n

Zlo\u010dini ustanika, koji su tek jedan segment povijesnog fenomena kao \u0161to je ustanak u Srbu zapravo su negativni indikator presudne uloge NOP-a i politike Komunisti\u010dke partije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima. Oni pokazuju kako je uistinu malo trebalo da se narodi Jugoslavije uvuku u jedan interni me\u0111uetni\u010dki sukob koji je lako mogao zavr\u0161iti me\u0111usobnim uni\u0161tenjem. Zahvaljuju\u0107i \u017eivim i stvarnim ljudima, sa svim svojim manama i vrlinama, ograni\u010denjima i mogu\u0107nostima od kojih je nemali broj \u017ertvovao sve kako bi ponudio alternativu sukobu po etni\u010dkom klju\u010du (kojeg su usta\u0161ki zlo\u010dini gurali u prvi plan) takav scenarij je sprije\u010den. Parola o bratstvu i jedinstvu nije bila samo puka parola, ona je bila nu\u017ena politika. Nekad s vi\u0161e, a nekad s manje uspjeha. Ali njena stvarna primjena, sa svim svojim inicijalnim problemima, po\u010dela\u00a0je ustankom u Lici. Ustankom u Srbu.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i pripadnicima NOP-a, zlo\u010dini po\u010dinjeni od strane ustanika danas predstavljaju jeziv spomen na mogu\u0107i alternativni razvoj povijesti sa\u010dinjen od krvavih nacionalisti\u010dkih orgijanja da nije bilo onih \u010dije ime danas u javnosti srame\u017eljivo i tiho spominjemo, da nije bilo partizana.<\/p>\n

  1. Erik Hobsbom, Uvod: kako se tradicije izmi\u0161ljaju. U: Izmis\u030cljanje tradicije<\/i>, 2. izd, Biblioteka XX vek 126 (Beograd: Biblioteka XX vek, 2011), 6 \u2013 7.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Slavko Goldstein, 1941.: godina koja se vrac\u0301a<\/i>, Historiae, knj. 8 (Zagreb: Novi Liber, 2007), 240.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Goldstein, 1941.<\/i>, 298.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. “Ustanak u Srbu: Ratovanje na pravoj strani”, Nacional.hr, 27. srpnja 2911. [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Goldstein, 1941.<\/i>, 299.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  6. Mario Jareb, \u201ePrilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/i>, izd 3 (2011.): 764.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  7. Husnija Kamberovic\u0301, prir., Revizija pros\u030closti na prostorima bivs\u030ce Jugoslavije: zbornik radova<\/i>, Posebna izdanja, knj. 4 (Sarajevo: Institut za istoriju, 2007), 203 \u2013 207.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  8. Ibid. 195.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  9. Nikica Bari\u0107, Antifa\u0161isti\u010dka borba u Drugom svjetskom ratu u politi\u010dkim interpretacijama hrvatskih predsjednika 1991-2006. U: Husnija Kamberovic\u0301, prir., Revizija pros\u030closti na prostorima bivs\u030ce Jugoslavije: zbornik radova<\/i>, Posebna izdanja, knj. 4 (Sarajevo: Institut za istoriju, 2007), 216.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Povijest je uvijek vi\u0161edimenzionalna. Ona je vrtlog cijelog niza dru\u0161tvenih \u010dimbenika koji se me\u0111usobno pro\u017eimaju i pro\u017ediru…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1887,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,144],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[145],"class_list":["post-1863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-revizionizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1863"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36859,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863\/revisions\/36859"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1887"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1863"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1863"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1863"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1863"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}