{"id":18611,"date":"2017-05-31T07:00:02","date_gmt":"2017-05-31T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18611"},"modified":"2021-02-25T10:58:28","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:28","slug":"18611","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18611","title":{"rendered":"Slu\u010daj Algoritam: krah hrvatskog nakladni\u0161tva"},"content":{"rendered":"

U Hrvatskoj se, prakti\u010dki preko no\u0107i, pred nestankom na\u0161lo vi\u0161e od polovice distributivne knji\u017earske mre\u017ee, no krizu \u0107e osjetiti svi sudionici nakladni\u010dke industrije, od autora pa do razvoza\u010da kutija. Pri\u010da o tome kako je do toga do\u0161lo jo\u0161 je jedna od onih na koje smo navikli: kombinacija vi\u0161e faktora, no primarno lo\u0161ih ekonomskih i politi\u010dkih “procjena” s kompleksnim posljedicama.
\n<\/strong><\/p>\n

Propast knji\u017earskog lanca Algoritam MK kraj je agonije lo\u0161eg biznisa i mogu\u0107i po\u010detak kvalitetnije politike prema nakladni\u0161tvu i knji\u017earstvu u Hrvatskoj. U me\u0111uvremenu, najve\u0107e \u0107e \u0161tete pretrpjeti nakladnici pred kojima su mjeseci\u00a0 mu\u010dnog “restrukturiranja” jer se ovih dana suo\u010davaju s tisu\u0107ama kutija vlastitih neprodanih knjiga koje moraju uskladi\u0161titi, a koje doma\u0107a porezna politika bilje\u017ei kao robu – iako neprodanu, na koju bi krajem godine trebali platiti porez na dobit.<\/p>\n

Tako\u0111er, nakladnici \u0107e brzo morati provesti model po kojemu \u0107e se ponovno uspostaviti prodaja knjige, ovoga puta na temeljima funkcionalne poslovne politike, a ne “obrtni\u010dkog reketa” uz umobolno visoki rabat od 50%, koji su u ime komisione prodaje u knji\u017earama od doma\u0107ih nakladnika oduvijek tra\u017eili Algoritam i Profil, dvije prijelomne to\u010dke povijesnog pada knji\u017earsko-nakladni\u010dke industrije u Hrvatskoj.<\/p>\n

Kolaps Algoritma na vlastitoj \u0107e ko\u017ei osjetiti svi sudionici nakladni\u010dke industrije: autori,\u00a0 urednici, prodava\u010di, svi do posljednjeg voza\u010da kutija s ra\u017ealovanim knji\u017enim fundusom s nekada\u0161njih “prodajnih mjesta”.<\/p>\n

Od 260 zaposlenih radnika u lancu Algoritam MK kojemu neminovno, \u010dini se, slijedi ste\u010daj, ra\u010duna se da \u0107e ostati oko stotinu onih kojima nikakav optimizam sutra\u0161njeg nakladni\u010dko-knji\u017earskog scenarija s novim vlasnicima koji bi preuzeli prostore propalog lanca knji\u017eara ne mo\u017ee spasiti radnu knji\u017eicu. Kona\u010dno, posljedice \u0107e se osjetiti u smanjenoj proizvodnji jer \u0107e najavljene, interventne injekcije financijskih sredstava s nacionalne i lokalnih razina u prvom redu biti namijenjene “konsolidaciji \u0161tete” izdava\u010dkim ku\u0107ama. Ako pak krahu lanca Algoritmovih knji\u017eara, na koji otpada 40 posto doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta, dodamo dubiozu lanca knji\u017eara Tisak Medie u vlasni\u0161tvu Agrokora, jasno je da preko no\u0107i u Hrvatskoj nestaje oko 60 posto distributivne knji\u017earske mre\u017ee. Analogije slu\u010daja Algoritam i Agrokor nisu ni slu\u010dajne niti neto\u010dne, ali je od isticanja njihovih sli\u010dnosti i razlika ipak najzanimljiviji njihov bliski tajming.<\/p>\n

Prodava\u010di papira<\/strong><\/p>\n

Blokadu Algoritma MK pokrenula su, naime, “papirni\u010darske” tvrtke RAM3 i Focus, u jeku krize Agrokora i na pragu prvog kruga lokalnih izbora. Na to se vlasnik Algoritma u blokadi Neven Anti\u010devi\u0107 javnosti po\u017ealio s elitnih knji\u017earskih visina, obja\u0161njavaju\u0107i kako neodgovorni pokreta\u010di blokade\u00a0 “uop\u0107e nisu nakladnici nego prodava\u010di papira”.<\/p>\n

Javnost, ipak, zna da su upravo “papirni\u010dari”, distributeri papirnate galanterije i svakog drugog ro\u0111endanskog ki\u010da, Anti\u010devi\u0107u dr\u017eali dobar dio prodaje i da bez njih, koje je dovela menad\u017eerska providnost Algoritma i Profila, ne bi uop\u0107e bilo biznisa posljednjih godina. Sljede\u0107i poslovni subjekti koji su aktivirali zadu\u017enicu radi naplate duga od ukupno 6 milijuna kuna i tako cementirali blokadu Algoritma jesu Mozaik knjiga i Profil,\u00a0 njegovi sada\u0161nji i biv\u0161i partneri.<\/p>\n

Podsjetimo, partnerski lanac\u00a0Algoritma, Profila i Mozaik knjige (APM)\u00a0uspostavljen je 2014. godine, kad je nakladnik Algoritam izdvojio vlastitu maloprodajnu mre\u017eu i udru\u017eio je s Profilom i Mozaikom. Bio je to brzopotezni, kartelijanski sporazum zbog katastrofalnog stanja u nakladni\u010dko\/knji\u017earskoj struci, ali direktno in(f)iciran ogromnim financijskim dubiozama u koje je upao Algoritam zbog svoga dugogodi\u0161njeg neracionalnog poslovanja. Daniel \u017dderi\u0107, osniva\u010d i vlasnik Profila, u lipnju 2016. je, me\u0111utim, iza\u0161ao iz partnerstva s Algoritmom i Mozaikom ne potra\u017euju\u0107i, d\u017eentlmenski, tada\u0161nja dugovanja od ostalih partnera: za to je pri\u010dekao oportuni trenutak godinu dana kasnije.<\/p>\n

Medijski je pak vrlo zanimljivo da \u017dderi\u0107, vlasnik jedne od \u010detiri velike izdava\u010dke ku\u0107e (\u0160kolska knjiga, Profil, Alfa, VBZ) kojima je izdava\u0161tvo na materinjem jeziku sporedan posao pored ozbiljnog biznisa \u0161kolskih ud\u017ebenika; uop\u0107e nije javno obilje\u017een kao figura odgovorna za probleme doma\u0107eg knji\u017earstva. Nepravedno, jer je Daniel \u017dderi\u0107 rodona\u010delnik “menad\u017eerskog” pristupa knjizi kao artiklu kojemu treba popratni sadr\u017eaj; dominantni (ko)autor “reketarske” mar\u017ee i sni\u017eavanja cijene rada u knji\u017earstvu, vlasnik tvrtke poznate po mobingu i op\u0107enito odvratnom pona\u0161anju prema radnicima u knji\u017earstvu.<\/p>\n

Ipak, \u017dderi\u0107 je po\u010detkom 2015. godine prodao izdava\u010dka prava \u0161kolskih ud\u017ebenika jednom od najve\u0107ih europskih edukativnih izdava\u010da, njema\u010dkoj grupaciji Klett. Postalo je jasno da nema namjeru \u0161iriti nakladni\u010dki posao,\u00a0a napu\u0161tanje Anti\u010devi\u0107evog Titanika bio je njegov posljednji “vizionarski” potez, \u010dime je i slijepcima u industriji dao do znanja da se lo\u0161 scenarij primi\u010de logi\u010dnoj kulminaciji.<\/p>\n

\u0160oder i kru\u0161ne mrvice<\/strong><\/p>\n

Po\u010detak kraja doma\u0107eg nakladni\u0161tva bilje\u017ei se, naime, jo\u0161 2009. kad je globalna kriza u\u0161la i u taj sektor, a kulturna politika nastavila s praksom nezamjeranja, pasivnog ra\u010dunovodstva ili prigodnih “mjera \u0161tednje” s drasti\u010dno smanjenim potporama izdava\u0161tvu i otkupu knji\u017enicama, bez \u010dega to polje ne mo\u017ee opstati.<\/p>\n

Cvije\u0107e je u doma\u0107em nakladni\u0161tvu kratko cvalo jedino 2000-ih, za vrijeme Ra\u010danove vlade i ministra kulture Antuna Vuji\u0107a, kad su dotacije nakladnicima bile doista obilate: usporedba tada\u0161njeg \u0161odera i sada\u0161njih kru\u0161nih mrvica ne \u010dini nam se proma\u0161ena.<\/p>\n

Oduvijek je, me\u0111utim, nedostajalo sistemskih ograni\u010denja politike po kojima bi sve linije proizvodnje, od autora do knji\u017eara u distributivnom lancu, na nacionalnoj razini bile pravedno osigurane. Zato je posebno lo\u0161e za knji\u017earstvo krenulo 2004. godine kad su veliki novinski izdava\u010di EPH i Styria prvi put plasirali “knjigu uz novine” u astronomskim tira\u017eama i ubrzo smanjili tzv. psiholo\u0161ku cijenu knjige. Doma\u0107i nakladnici otada bezuspje\u0161no poku\u0161avaju javnosti objasniti da je njihova vrlo visoka, takva \u010dak i po europskim standardima, proizvodna i kona\u010dna cijena knjige \u2013 u hrvatskoj knji\u017enoj realnosti naprosto nu\u017ena. Zato \u0107e enigma ili mit o visokoj cijeni doma\u0107e knjige u 21. stolje\u0107u ostati, \u010dini se, jedino stabilno mjesto nerazumijevanja uske struke i zainteresirane, makar vrlo kvalificirane, publike.<\/p>\n

Uostalom, “politika prema knjizi” se, po inerciji i\/ili klijentelizmu salonskih prijatelja, oduvijek oslanjala na kratkoro\u010dno zadovoljstvo (nakladni\u010dkih) korisnika, ne inzistiraju\u0107i na te\u0161kim temama poput strogog odvajanja nakladni\u010dke i knji\u017earske struke ili poraznom financijskom tretmanu autorstva teksta u korist dizajna i puke tehni\u010dke opreme knjige. Dr\u017eavna politika je, a to je ovdje klju\u010dno, oduvijek aktivno favorizirala velike izdava\u010de kao prosperitetne korifeje doma\u0107eg nakladni\u0161tva. Budu\u0107i da su ti nakladni\u010dki velikani ujedno vlasnici najboljih i najve\u0107ih knji\u017eara, lako se shva\u0107a da je kulturna politika na razli\u010dite na\u010dine pomagala njihovu knji\u017earsku, ali i primarnu (ud\u017ebeni\u010dku) i sekundarnu izdava\u010dku aktivnost, dok je istovremeno zagreba\u010dka Bandi\u0107eva politika dodatno pauperizirala male izdava\u010de ili rijetke male knji\u017eare otkupljuju\u0107i ud\u017ebenike od velikih izdava\u010da u ime “besplatnog” po\u010detka nove \u0161kolske godine.<\/p>\n

I rezultat je depresivan. Mali izdava\u010di, primorani da svoje knjige prodaju u uvjetima “odgode” pla\u0107anja koja bi gazda Anti\u010devi\u0107 presjekao bezobrazlukom simboli\u010dne uplate tek da “ugasi po\u017ear” potra\u017enje duga; sada se mogu dostojanstveno oprostiti od nade da \u0107e dug biti ikada podmiren. Ta \u0107e ih realnost, me\u0111utim, trgnuti iz letargije. Bankrot Algoritma ubrzat \u0107e izlazak iz njihove samoskrivljene pasivnosti u proizvodnom ciklusu. Jer, na\u017ealost, nema nevinih u nakladni\u010dkom poslu. Ako kolaps Algoritma predstavlja trenutak svo\u0111enja ra\u010duna u \u010ditavoj bran\u0161i, vide se i grijesi (poduzetni\u010dkog) ne\u010dinjenja u vrijeme obilja, kao i jalovosti autarki\u010dnog pre\u017eivljavanja na minimumu benzina iz Ministarstva kulture u vrijeme sveop\u0107e su\u0161e: i sve su to relevantni elementi istoga mehanizma.<\/p>\n

Poduzetni\u010dki akteri<\/strong><\/p>\n

Pri tome, historijskoj analitici s tijesne vremenske distance ne ostaje mnogo zahtjevnog posla. Strukture nekih bliskih, dru\u0161tveno va\u017enih poraza, mogu\u0107e je pratiti jednostavnom analogijom radnih biografija nekolicine poznatih “poduzetni\u010dkih aktera”.<\/p>\n

Primjerice, ekonomist Neven Anti\u010devi\u0107, knji\u017ear od 1990. kada je sa “\u0161est partnera i samo sedam tisu\u0107a tada\u0161njih njema\u010dkih maraka” osnovao privatnu izdava\u010dku ku\u0107u Algoritam, proslavio se sredinom 2000-ih serijom prijevoda “Harryja Pottera” i trilogije “Gospodara prstenova”, gustim popisom literature fantasyja<\/em> i multimedijom. Trilogija “Prstenova” postigla je rekordnu tira\u017eu od 300 tisu\u0107a prodanih primjeraka, posao je i\u0161ao ukorak s optimizmom sanaderovske Hrvatske, kreditiranjem kupnje prvog stana i automobila na leasing<\/em>.<\/p>\n

Anti\u010devi\u0107 je doista bio gazda nakladni\u010dkog posla, koji je do 2009. godine znao uprihoditi do 150 milijuna kuna godi\u0161nje, svi su skidali kapu njegovom poduzetni\u010dkom njuhu. Njegovo je carstvo stvoreno u prapo\u010decima liberalne ekonomije u suvremenoj Hrvatskoj, pa se nije ustru\u010davao dijeliti ohole lekcije o neophodnosti neoliberalnog poslovanja u kulturi, recidivima socijalisti\u010dkog okrupnjavanja knji\u017eara koje ne mogu ostvariti prosperitet ni dobit; ili naprosto trabunjati o le\u017eernosti nakladni\u010dkog posla koji uspijeva jedino odva\u017enima. Kada je, mo\u017eda pod utjecajem lo\u0161e ekonomske literature a svakako pod dojmom imid\u017ea grandioznog uspjeha kakav mu je priu\u0161tila lokalna kulturna politika i velik dio nakladni\u010dko-knji\u017earske struke; Anti\u010devi\u0107 po\u010deo \u0161iriti svoj “core business” na nebulozne adrese i kad se pod nevjerojatnim uvjetima po\u010deo odmicati od glavnog nakladni\u010dkog posla, njegove sumnjive procjene i pomo\u0107 u kreditiranju davao je, iako sotto voce<\/em>, doma\u0107i politi\u010dki establi\u0161ment.<\/p>\n

Ministarstvo kulture je u svakom politi\u010dkom mandatu, oduvijek, imalo razumijevanja za Anti\u010devi\u0107a kao arhetipskog, zaigranog de\u010dka posttranzicijske, \u017eu\u0111eno neoliberalne ekonomije. Kad se Anti\u010devi\u0107ev prihod krajem 2014. survao na svega 49,5 milijuna kuna godi\u0161nje, \u010ditav je kulturni svijet nijemo promatrao lavinu: nakladni\u010dki gazda je tek manji dio svoje zarade, zar ne, stekao na “reketarenju” slabijih kolega iz bran\u0161e?<\/p>\n

Krive procjene<\/strong><\/p>\n

U svega nekoliko medijskih prilika posljednjih godina, Anti\u010devi\u0107 je veteranski opravdavao vlastite krive procjene, iznose\u0107i argumente lo\u0161e kupovne mo\u0107i doma\u0107ih kupaca, globalne krize, pogre\u0161ne kulturne politike koja bi “trebala biti samo ventilator u le\u0111a nakladnicima” a ne da im to\u010di gorivo u “lo\u0161e infrastrukturne cijevi”, jer “tek bogata nacija mo\u017ee odr\u017eati normalno izdava\u0161tvo”. Netko nedovoljno upu\u0107en u podzemni vodostaj kulturne politike ili netko posve kulturnja\u010dki dobronamjeran u duhu popularne neoliberalne ekonomije, lako bi potpisao Anti\u010devi\u0107evu dijagnostiku.<\/p>\n

Ona bi ga, uostalom, mogla podsjetiti na javna razmi\u0161ljanja nekada\u0161njeg medijskog magnata, ili “magnata” Nine Pavi\u0107a, vlasnika Europa Press Holdinga, sli\u010dno slavljenog posttranzicijskog poduzetnika medijskog biznisa blisko povezanog sa svakom garniturom vlasti, koji je u 2000-ima “promijenio medijsku sliku Hrvatske”. Duboku krizu Pavi\u0107evog EPH najprije su, kao \u0161to je op\u0107epoznato, izazvali njegova posve proma\u0161ena ulaganja u biznis koji nije imao veze s medijima, a tek potom posljedice \u0161ire ekonomske krize na medije u Hrvatskoj i u regiji.<\/p>\n

Svejedno, on je 2008. godinu do\u010dekao citiraju\u0107i ameri\u010dkog lijevog teoreti\u010dara medija Roberta McChesneya, s veteranskim argumentima o globalnoj krizi tiskanih medija i ameri\u010dkom trendu novinskog biznisa \u0161to se neumitno prelijeva u doma\u0107i bazen. Zatim je, poput Anti\u010devi\u0107a kad je njemu sasvim “zagustilo”, jednostavno ubrao plodove uigranog privatno-javnog partnerstva, zadovoljio se tada dr\u017eavnim poreznim korekcijama obaveza PDV-a\u00a0 prema \u010ditavom medijskom oligopolu.<\/p>\n

Ili, ovaj primjer. Dr\u017eava je 2014. godine u predste\u010dajnoj nagodbi otpisala 45 milijuna duga na ime PDV-a “Magmi” Goranka Fi\u017euli\u0107a, jo\u0161 jednog \u017eivog dokaza doma\u0107eg “neoliberalnog” plemstva kojemu se, u okrilju privatno-javnog partnerstva, tolerira bilanca pogre\u0161nih poslovnih odluka. Doma\u0107i nakladnici o\u0161te\u0107eni lo\u0161im poslovnim procjenama Nevena Anti\u010devi\u0107a i njegovih svakovrsnih partnera mogu o\u010dekivati bilancu od 40-tak milijuna kuna \u0161tete, za \u0161to su ovih dana dogovorene vatrogasne mjere u suradnji s nadle\u017enim ministarstvom. Ministrica kulture Obuljen Kor\u017einek je, pomalo neo\u010dekivano s obzirom na njezinu poslovi\u010dnu nesklonost prakti\u010dnim rje\u0161enjima mimo legislativne rutine, najavila jo\u0161 jedan, izvanredni natje\u010daj za potpore nakladnicima do kraja ove godine. Time bi se, po analogiji spa\u0161avanja tvrtki iz predste\u010dajnih nagodbi “opra\u0161tanjem” PDV-a, nakladnicima pomoglo da spase \u017eivu glavu: ali ponovno bez jasnih, makar srednjoro\u010dnih, sistemskih pomaka u kulturnoj politici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Propast knji\u017earskog lanca Algoritam MK kraj je agonije lo\u0161eg biznisa i mogu\u0107i po\u010detak kvalitetnije politike prema nakladni\u0161tvu i knji\u017earstvu u Hrvatskoj. U me\u0111uvremenu, najve\u0107e \u0107e \u0161tete pretrpjeti nakladnici pred kojima su mjeseci mu\u010dnog “restrukturiranja” …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18614,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-18611","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18611","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18611"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18611\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18627,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18611\/revisions\/18627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18611"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18611"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18611"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18611"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18611"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18611"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18611"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}