{"id":18609,"date":"2017-06-01T07:00:35","date_gmt":"2017-06-01T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18609"},"modified":"2021-02-25T10:58:28","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:28","slug":"radno-lokalne-inicijative-protiv-projekata-medunarodnih-rudarskih-kompanija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18609","title":{"rendered":"Lokalne inicijative protiv projekata me\u0111unarodnih rudarskih kompanija"},"content":{"rendered":"

Pou\u010deni susjednim primjerima o \u0161teti po okoli\u0161 i dru\u0161tvo koju me\u0111unarodne rudarske kompanije ostavljaju iza sebe na Balkanu, lokalne zajednice u Makedoniji usprotivile su se otvaranju novih rudnika zlata i bakra. \u0160akom i kapom dodjeljivane koncesije u mandatu VMRO-DPMNE-a bile su jedna od okosnica privla\u010denja izravnih stranih ulaganja. Model je to kojeg op\u0107ine me\u0111utim ne prihva\u0107aju.<\/strong><\/p>\n

Mali provincijalni gradovi diljem Makedonije nedavno su postali hubovima grassroot<\/em> borbi lokalnih stanovnika protiv me\u0111unarodnih rudarskih projekata u zemlji. One dijele iste strahove: da \u0107e koncesije za geolo\u0161ka istra\u017eivanja i eksploataciju\u00a0rezultirati katastrofalnim ekolo\u0161kim i socijalnim posljedicama s marginalnim koristima za lokalne zajednice, ali i zemlju u cjelini. Ove dvije vrste koncesija biv\u0161i premijer Nikola Gruevski posljednjih je godina dijelio \u0161akom i kapom, u sklopu strategije privla\u010denja izravnih stranih ulaganja.<\/p>\n

Informacija o ukupnom broju koncesija (uklju\u010duju\u0107i i neaktivne) koje je Gruevski podijelio tijekom svog mandata nije dostupna javnosti. No poznato je da je barem 80 koncesija odobreno u periodu nakon 2012. godine kada je vlada donijela novi zakon s ciljem pove\u0107anja poslovne aktivnosti i investicija u rudarskom sektoru<\/a>. Broj aktivnih koncesija tako trenutno iznosi 378<\/a>. A udio rudarskog sektora u ukupnoj makedonskoj ekonomiji zauzima 15 posto industrijske proizvodnje i 1,5 posto BDP-a. Novom regulacijom skra\u0107ene su i pojednostavljene procedure dobivanja rudarskih dozvola i koncesija, ali, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, osigurano je gotovo automatsko pretvaranje dozvola za istra\u017eivanja rudnih resursa u eksploatacijske dozvole, \u010dime su radovi na iskapanju mogli po\u010dinjati automatski.<\/p>\n

“Spas za Gevgeliju”<\/strong><\/p>\n

S po\u010decima iskapanja diljem zemlje krenule su se okupljati i kontrainicijative lokalnih zajednica. U posljednja dva mjeseca,\u00a0zemlju je zahvatio val poziva na lokalne referendume \u010diji je cilj suo\u010diti politi\u010dare s ovim problemom, a uz to\u00a0sprije\u010diti ili odugovla\u010diti izvo\u0111enje radova. Prvi uspje\u0161an referendum odr\u017ean je 23. aprila ove godine u Gevgeliji u jugoisto\u010dnoj Makedoniji. Tom je prilikom stanovni\u0161tvo glasalo protiv otvaranja rudnika zlata i bakra na dvije lokacije na planini Ko\u017euf. Koncesije za ta iskapanja dobila je kanadska firma Nevsun Resources LTD. Inicijativa “Spas za Gevgeliju<\/a>” vrlo je brzo stekla podr\u0161ku gotovo cijele op\u0107ine.<\/p>\n

Akcijama protiv rudarenja stanovnike se pozivalo na referendum isticanjem prevelikih rizika za okoli\u0161, poput 3 kilometra \u0161irokih i 700 metara dubokih kratera, ili rizike od zaga\u0111enja izvora pitke vode kojima se napajaju obli\u017enji gradovi Kavadarci i Negotino. S obzirom na 10 tona pra\u0161ine koju rudnici na dnevnoj bazi izbacuju u atmosferu, opasnost je podrazumijevala i zaga\u0111enje zraka toksinima poput arsena i talija (potrebnih za ekstrakciju ruda iz stijena), zatim proizvodnju 15 milijuna kvadratnih metara mulja koji sadr\u017eava cijanid, arsen i sumpornu kiselinu. Sve to ne bi bilo mogu\u0107e lako i jednostavno sanirati bez jo\u0161 ve\u0107ih okoli\u0161nih posljedica. Me\u0111u najrizi\u010dnijima je proces cijanizacije, odnosno ispiranja zlata natrijevim cijanidom, \u0161to je najra\u0161irenija metoda za procesuiranje zlata. Ulaskom ovog spoja u tlo ili podzemne vode nastaju nepopravljive \u0161tete jer tlo i vode postanu potpuno zatrovane i neupotrebljive ljudima i \u017eivotinjama.<\/p>\n

Primjer trovanja tla cijanidom vidjeli smo 2000. godine u slu\u010daju rudnika\u00a0Baia Mare<\/a> u Rumunjskoj, kada je u tlo iscurilo 10.000 kubi\u010dnih metara otpadnih industrijskih voda bogatih cijanidom. Kemikalije su u\u0161le u podzemne vode<\/a> i zatrovale poljoprivredno tlo lokalne zajednice, ali i pitku vodu za 2,5 milijuna ljudi okolne Srbije i Ma\u0111arske te pobile na stotine tona ribe koja nastanjuje vodni sustav rijeka Some\u0161-Tisa-Dunav<\/a>.<\/p>\n

\u010cak i \u010desto plasirane argumente stvaranja novih radnih mjesta, koje \u010desto izri\u010du zagovaratelji ovakvih projekata, treba uzeti s dozom zadr\u0161ke. Spomenuta kanadska kompanija Nevsun Resources LTD, koja je dobila koncesiju za iskapanja kod Gevgelije, sve se \u010de\u0161\u0107e suo\u010dava s optu\u017ebama za prisilni rad, toliko da je i britanski Guardian<\/a> prenio vijesti o postupanjima u slu\u010daju njihovog rudnika Bisha na sjeverozapadu Eritreje, o “klimi straha i zastra\u0161ivanja” i op\u0107enito u\u017easnih radnih uvjeta. U svakom slu\u010daju, zapo\u0161ljavanje se mo\u017ee uzeti kao prednost tek ako se\u00a0vodi ra\u010duna o uvjetima rada te neposrednim i dugoro\u010dnim posljedicama po zdravlje radnika koji se izla\u017eu tvarima poput cijanida.<\/p>\n

Uspjeh referenduma i ekonomski modeli<\/strong><\/p>\n

Prema aktivistima, uspjeh referenduma u Gevgeliji<\/a> zna\u010di da ova kompanija ne\u0107e uspjeti svoju istra\u017eiva\u010dku dozvolu pretvoriti u koncesiju za eksploataciju ruda. Prva im naime uskoro isti\u010de, no jo\u0161 uvijek mogu predati prijavu za njezinu pretvorbu za iskapanje. Me\u0111utim, referendum obvezuje sada\u0161nju i sve budu\u0107e lokalne vlasti na automatsko odbijanje bilo kakvih koncesija za sve rudnike u okolini Gevgelije. Ipak, s obzirom na to da su rudarske kompanije ve\u0107 investirale ogromna kapitalna sredstva u predradnje potrebne za iskapanja, zadr\u017eavamo skepsu da je trenutna opstrukcija mo\u017eda tek privremeno, a ne zaista trajno stanje. Mogu\u0107e je naime da se dio tih sredstava preusmjeri u inicijative za nastavak rudarskih poslova.<\/p>\n

Uspjeh gevgelijskog referenduma inspirirao je sli\u010dne lokalne inicijative koje su se potom usudile suprotstaviti razli\u010ditim rudarskim projektima diljem zemlje poput onog u Kazandolu za iskapanje bakra, zlata i srebra, ili onih u Bogdancima, Valandovu, Dorjanu i Strumici (rudnik Ilovica). Sva ova mjesta spremaju se za referendume od kojih \u0107e se prvi odr\u017eati ve\u0107 u junu. U svim gradovima u kojima su nastale inicijative mogli bi se razviti i alternativni, a odr\u017eivi, ekonomski modeli, kad bi u tim op\u0107inama postojali bilo kakvi razvojni planovi. Primjerice, grad Dorjan nalazi se u blizini jezera \u010diji se ljetni turisti\u010dki potencijal \u010desto isti\u010de kao mogu\u0107i ekonomski model razvoja ovog kraja. Na prostoru planine Ko\u017euf, mogao bi se razvijati zimski turizam. Valdanovo, Bogdanci i Gevgelija poljoprivredni su krajevi s mediteranskom klimom i svije\u0161\u0107u stanovnika o va\u017enosti razvoja organske poljoprivrede. Zaista, s ciljem razvoja organske poljoprivrede u isti taj kraj ve\u0107 je ulo\u017eeno vi\u0161e od jedne milijarde denara subvencija<\/a> koje bi u potpunosti propale u slu\u010daju otvaranja rudnika zbog zaga\u0111enja okoli\u0161a.<\/p>\n

Dok su projekti Gevgelije i Ko\u017eufa tek u fazi istra\u017eivanja, u slu\u010daju Kazandola, koncesija za eksploataciju po cijeni od bijednih 45.000 eura godi\u0161nje ve\u0107 je dodijeljena 2015. godine englesko-ukrajinskoj firmi Sardich MC<\/a>, a ve\u0107 su zapo\u010deli i radovi na gra\u0111evinskim predradnjama za otvaranje rudnika. Zanimljivo je mo\u017eda istaknuti ovdje, da je jedan od izvr\u0161nih direktora firme Sardich MC Aco Spasenoski koji je u periodu od 2006.-2009. bio ministar poljoprivrede u vladi Nikole Gruevskog. Premda nas ova informacija ne treba \u010duditi, ona je ipak indikativna za ilustraciju bliskih i osobnih veza doma\u0107ih politi\u010dara s me\u0111unarodnim kapitalom.<\/p>\n

Nakon \u0161to je izdana eksploatacijska koncesija (kao u slu\u010dajevima Strumica Ilovice i Kazandola) malo se toga mo\u017ee u\u010diniti za njezin opoziv jer bi u tom slu\u010daju Makedonija bila podlo\u017ena me\u0111unarodnim tu\u017ebama i vjerojatno ka\u017enjena visokim financijskim penalima. No lokalnom stanovni\u0161tvu cijena tih penala manje je va\u017ena od vlastitog zdravlja i pristupa hrani i pi\u0107u, stoga ova prijetnja nije nikakva prepreka rastu otpora protiv otvaranja rudnik\u00e2. Tako su u lokalnoj inicijativi SOS Valdanovo<\/a> kazali kako su “izrazito svjesni te\u017eine borbe protiv otvaranja novih rudnika”, no kako nemaju “nikakvu namjeru odustati od svojih zahtjeva”. Oni tako\u0111er prikupljaju potpise za iniciranje referenduma protiv \u010dak dvije koncesije ve\u0107 spomenutoj firmi, Sardich MC.<\/p>\n

Favoriziranje koncesionara i tu\u017ebe protiv aktivista<\/strong><\/p>\n

Iz ministarstva okoli\u0161a i prostornog planiranja (MOEPP) naglasili su da “referendum nema obvezuju\u0107u pravnu mo\u0107 zaustaviti projekte koji su ve\u0107 dobili eksploatacijsku dozvolu<\/a>“. Me\u0111utim, u kontekstu \u0161iroko rasprostranjenog klijentelizma i korupcije javnost ima puno pravo dovesti u pitanje, pa i pravosudnim kanalima, cijeli postupak dodjele koncesije, jer su ekolo\u0161ke i socijalne posljedice prevelike da bi se od referenduma odustalo samo na temelju izjava iz Ministarstva i kompanije. No, kao \u0161to je kazao Ministar ekonomije Driton Kuchi, u slu\u010daju uspjeha referenduma i pokretanja tu\u017ebi za opoziv ve\u0107 dodijeljenih koncesija i zakonodavni okvir i suda\u010dke prakse idu u korist koncesionara<\/a>.<\/p>\n

Usprkos favoriziranju koncesionara, rudarske kompanije ipak se, \u010dini se, osje\u0107aju ugro\u017eeno zbog tolikih socijalnih mobilizacija. Dva tjedna nakon referenduma u Gevgeliji Sardich MC izdala je priop\u0107enje u kojem prijeti tu\u017ebom Angelu Nakovu \u2013 jednom od najistaknutijih aktivista inicijative Spas za Gevgeliju \u2013 kojeg optu\u017euju za isticanje “la\u017enih rizika” u kontekstu Kazandola prilikom intervjua za jednu nacionalnu televizijsku ku\u0107u. Pravi razlog iza ove odmazde je sprje\u010davanje daljnjih mobilizacija koje \u0107e se vjerojatno pokazati uzaludnima u kontekstu Kazandola, no usprkos tome, mo\u017eda \u0107e sprije\u010diti sli\u010dne projekte koji su jo\u0161 samo pod istra\u017eiva\u010dkom dozvolom (ali ne i eksploatacijskom).<\/p>\n

Ista kompanija Sardich MC trenutno posjeduje koncesiju za istra\u017eivanje na podru\u010dju Kumanova, \u010diji je rudarski potencijal deseterostruko ve\u0107i od onoga Gevgelije, a vrijednost mu se procjenjuje na 300 milijuna eura. S obzirom na to da eksploatacijska koncesija jo\u0161 nije izdana, aktivni otpor bi mogao utjecati na njegov daljnji razvoj pa mo\u017eda ga u kona\u010dnici i u potpunosti obustaviti.<\/p>\n

Transparentni tokovi globalnog kapitala<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan sveobuhvatan rudarski projekt onaj je Ilovica-\u0160tuke, 20 km udaljen od Strumice, za kojeg je eksploatacijska koncesija\u00a0izdana kanadsko-britanskoj firmi EuroMaxx Resources. Oni su u posjedu dvije koncesije za ukupno podru\u010dje od 20 kvadratnih kilometara, za \u0161to pla\u0107aju tek 55.000 eura godi\u0161nje. Kao i u ostalim slu\u010dajevima, lokalna zajednica organizira se protiv ovog projekta, usprkos tome \u0161to je eksploatacijska dozvola ve\u0107 izdana. Me\u0111utim, u slu\u010daju Ilovice, vlasti i koncesionari \u010desto nagla\u0161avaju sigurnost projekta, a kao argument koriste \u010dinjenicu da u projektu sudjeluje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja postavlja visoke ekolo\u0161ke i socijalne standarde te uvjetuje podr\u0161ku transparentno\u0161\u0107u procesa. Uloga EBRD-a u ovom projektu dvostruka je: oni su i kreditori i dioni\u010dari jer se EBRD nalazi u 19,9 postotnom suvlasni\u0161tvu Euromaxxa<\/a> (EBRD posjeduje 19,99 posto izlistanog temeljnog kapitala na osnovi nereducirane zarade po dionici \u2013 “nedilutirana osnova”), \u0161to bi zna\u010dilo da je jedan od njegovih ciljeva i visok povrat investicija, prije nego vo\u0111enje ra\u010duna o socijalnim interesima makedonske javnosti.<\/p>\n

U zadnjem izvje\u0161taju za investitore od januara ove godine, Euromaxx pi\u0161e kako izbori su odr\u017eani u decembru u Makedoniji uzrok usporavanja procesa isho\u0111enja potrebnih dozvola no njihovo kona\u010dno odobravanje nikad nije do\u0161lo u pitanje jer su obje najve\u0107e stranke iskazale svoju podr\u0161ku projektu. Ipak, za kontinuitet i ubrzanje projekta bilo bi korisnije da VMRO-DPMNE koji ga je i odobrio zadr\u017ei vlast. Ovo upu\u0107uje na dva zabrinjavaju\u0107a trenda: jedan je podr\u0161ka krupnog kapitala VMRO-DPMNE-u, a druga podr\u0161ka SDSM-a projektu. Iako, mora se naglasiti da su \u010dlanovi SDSM-a u lokalnim vlastima (iz opozicije) glasali protiv projekta. Borbe protiv eksploatacije ruda, kao i njihovi ishodi, slu\u017eit \u0107e kao zrcalo interakciji globalnog kapitalizma i demokracije u zemlji, ali i kao testni poligon za novu SDSM-ovu vladu koja \u0107e morati mnogo balansirati kako bi ostala socijaldemokratskom strankom i ujedno osmislila novi model privla\u010denja ulaganja, a koji bi se razlikovao od izravnih stranih ulaganja u rudarske poslove \u0161to ih je Gruevski u\u010dinio va\u017enim dijelom svoje ostav\u0161tine.<\/p>\n

Tako\u0111er, uloga i ustrajnost gra\u0111ana u inicijativama protiv ovakvih rudarskih projekata i dalje \u0107e imati presudnu te\u017einu. Morat \u0107e se boriti na ideolo\u0161koj ravni protiv apsolutnog prioritiziranja ekonomskog rasta temeljenog na iskapanju ruda od kojeg se o\u010dekuje rast BDP-a od 2 posto, a na \u0161tetu ekolo\u0161kih i socijalnih posljedica koje su trenutno u ovom kontekstu u javnosti postavljene kao (zna\u010dajno) manje bitne. I kona\u010dno, ta bi borba u sebi morala uklju\u010divati argumentaciju koja ne\u0107e pristati na davanje imuniteta vladi i lokalnim vlastima u slu\u010daju da ne uspiju prona\u0107i alternativne ekonomske modele koji bi dru\u0161tvo razvijali balansirano \u2013 odnosno koji bi imali pozitivne ekolo\u0161ke, socijalne i politi\u010dke u\u010dinke.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mali provincijalni gradovi diljem Makedonije, nedavno su postali hubovima grassroot borbi lokalnih stanovnika protiv me\u0111unarodnih rudarskih projekata u zemlji. One dijele iste strahove: da \u0107e koncesije za geolo\u0161ka istra\u017eivanja i eksploataciju rezultirati katastrofalnim ekolo\u0161kim i dru\u0161tvenim posljedicama s marginalnim koristima za lokalne zajednice…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18631,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[125,182],"theme":[457,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-18609","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-investicije","tag-okolis","theme-klima","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18609"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18609\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36602,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18609\/revisions\/36602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18631"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18609"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18609"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18609"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18609"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}