{"id":18591,"date":"2017-05-30T07:00:51","date_gmt":"2017-05-30T06:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18591"},"modified":"2017-05-30T07:31:15","modified_gmt":"2017-05-30T06:31:15","slug":"stecajna-pljacka-bh-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18591","title":{"rendered":"Ste\u010dajna plja\u010dka bh. radnika"},"content":{"rendered":"<p>\u010cinjenica da su nakon privatizacije nekada\u0161njih dru\u0161tvenih poduze\u0107a mnogi novi vlasnici zaklju\u010dili da im je isplativije ugasiti proizvodnju, prodati strojeve i zemlji\u0161te te natjerati firmu u ste\u010daj nego nastaviti osnovnu djelatnost, vi\u0161e gotovo nikoga u biv\u0161oj Jugoslaviji ne \u0161okira. Jedini koji su kontinuirano reagirali na to sistematsko demontiranje onoga \u0161to je stvarano desetlje\u0107ima bili su radnici uni\u0161tavanih firmi. Politi\u010dari su, zajedno s analiti\u010darima svih vrsta, istovremeno u pravilu slijegali ramenima i prihva\u0107ali uni\u0161tavanje proizvodnih kapaciteta zemlje i \u017eivota desetaka tisu\u0107a radnika kao nu\u017enu cijenu uspostave &#8220;tr\u017ei\u0161ne ekonomije&#8221; koja ne mo\u017ee postojati bez privatnog vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju. Pa makar ono i uni\u0161tilo ta sredstva.<\/p>\n<p>Da je politi\u010dki sustav shvatio ozbiljno obavezu za\u0161tite interesa privatnih vlasnika-uni\u0161tava\u010da firmi zorno ilustrira ste\u010dajni zakon Federacije BiH koji je nedavno kona\u010dno progla\u0161en neustavnim. Kako za Al-Jazeeru <a href=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/vijesti\/kako-je-bh-radnicima-oteta-svetinja\" target=\"_blank\">obja\u0161njava<\/a> Zlatan Begi\u0107, autor zahtjeva za ocjenu ustavnosti, rije\u010d je o zakonu koji je godinama o\u010digledno pogodovao izvla\u010denju novca iz firme na \u0161tetu radnika. Oni su, naime, u ste\u010daju imali pravo samo na osam minimalnih pla\u0107a (a ne onih osiguranih ugovorom o radu), dok su ostalo mogli dobiti samo kad se namire ostali vjerovnici, odnosno u konkretnim situacijama \u2013 nikad. Suprotno standardnim ste\u010dajnim praksama, radnici su dakle u pravilu bili zadnji na redu za naplatu.<\/p>\n<p>Dodatni paradoks je da su se prije radnika u pravilu namirivali npr. i mirovinski i zdravstveni fondovi, na ime godinama neispla\u0107ivanih doprinosa radnicima. Ali isti fondovi nisu radnicima od \u010dijih su se zarada namirivali pru\u017eali usluge za koje su predvi\u0111eni. Da stvar bude gora, unato\u010d &#8220;padu&#8221; zakona na Ustavnom sudu, vlasti jo\u0161 uvijek ne pokazuju nikakvu ambiciju da donesu novi. U toj je situaciji presuda Ustavnog suda, kojom je utvr\u0111eno da su neispla\u0107ene pla\u0107e privatna imovina radnika koja ne mo\u017ee biti otu\u0111ena, vrlo slaba utjeha o\u0161te\u0107enim radnicima. Za njih bi ionako bilo bolje da se umjesto &#8220;za\u0161tite privatne imovine&#8221; sistem pozabavio uspostavom socijalne pravde i planiranjem razvoja, umjesto uni\u0161tavanja proizvodnih kapaciteta.<\/p>\n<p>Za te je potrebe, umjesto privatnog, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo nad tvornicama ionako provjereno bolji recept.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cinjenica da su, nakon privatizacije nekada\u0161njih dru\u0161tvenih poduze\u0107a, mnogi novi vlasnici zaklju\u010dili da im je isplativije ugasiti proizvodnju, prodati strojeve i zemlji\u0161te te natjerati firmu u ste\u010daj, nego nastaviti osnovnu djelatnost, vi\u0161e gotovo nikoga u biv\u0161oj Jugoslaviji ne \u0161okira&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18592,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[51],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-18591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-privatizacija","theme-rad","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18591"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18600,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18591\/revisions\/18600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18591"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18591"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18591"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18591"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}