prenosi N1<\/a> “mentalitet ljudi iz Srbije ili Rumunjske je druga\u010diji, i oni \u0107e oti\u0107i prije nego \u0161to dobiju \u0161ansu prilagoditi se ovda\u0161njim uvjetima”.<\/p>\nTako je ono \u0161to bi se u ne\u0161to nacionalno prihvatljivijim uvjetima do\u017eivljavalo kao prilika za ekonomski rast i razvoj kraja pretvoreno u (multi)kulturalnu opasnost. Na\u010delo da mjesto nema adekvatnu infrastrukturu za dodatnih 400 stanovnika, poput trgovina, parkirali\u0161ta i sl… \u0161to je Augustinova teza, ina\u010de bi se shvatilo kao prostor za nove projekte, otvaranje novih radnih mjesta i sli\u010dno. No, po\u0161to se radi o Balkancima “nagle naravi” i “druga\u010dijeg mentaliteta”, Slovaci upozoravaju da je radni\u010dki smje\u0161taj preblizu osnovnoj \u0161koli i dje\u010djem vrti\u0107u. “Znamo kako se stranci pona\u0161aju na radnome mjestu, kako imaju eksplozivnu narav, kako rje\u0161avaju konflikte. \u0160to \u0107e raditi u slobodno vrijeme bez kontrole? Kod nas su i \u0161estogodi\u0161njaci navikli hodati ku\u0107i sami iz vrti\u0107a, mame \u0107e se bojati za njih”, kazala je medijima inicijatorica peticije i zamjenica direktorice lokalnog dje\u010djeg vrti\u0107a Adrijana Polakovi\u010dova.<\/p>\n
Op\u0107eeuropska ksenofobija<\/strong><\/p>\nA kako se ovakvi problemi rje\u0161avaju u dru\u0161tvima Europske unije pokazuje i idu\u0107i primjer. Radi se jednim dijelom i o stanju pogor\u0161anom mjerama \u0161tednje i ukinutim financiranjima za kulturne i socijalne aktivnosti koje olak\u0161avaju socijalno povezivanje i koje kao posljedicu mogu imati smanjenje ksenofobije. Rezultati koje imamo posljedica su dr\u017eavnog zanemarivanja socijalnih i kulturnih tema koje su posljedi\u010dno prepu\u0161tene profitnim institucijama poput agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje, a koje umjesto sporom izgradnjom solidarnosti i otvorenosti stvar rje\u0161ava ogra\u0111ivanjem i izoliranjem, pa kako pi\u0161e N1 “selo nije umirilo ni to \u0161to je firma Centar iznajmljivanja koje adaptira internat obe\u0107ala da \u0107e za radnike otvoriti trgovinu, teretanu, restoran tako da uop\u0107e ne moraju izlaziti u selo”. Jer radnici izgleda, nisu ljudi s kulturnim i socijalnim potrebama, a mi balkanski, ba\u0161 kao ni afri\u010dki ili azijski, nismo ba\u0161 ni kultivirani.<\/p>\n
Ovakva ksenofobija karakteristi\u010dna je cijeloj Europskoj uniji, i \u0161ire. Demarkacijske linije povla\u010de se ve\u0107 na prvoj isto\u010dnoj granici. Iste stavove su prema Slovacima imali stanovnici zapadnih europskih zemalja prije ulaska u EU 2004. godine. Ne \u010dudi ni \u0161to su u Velikoj Britaniji me\u0111u glasnijim zagovornicima Brexita bili “stari” imigranti \u2013 iz britanskih kolonija \u2013 a sve je na identi\u010dnoj liniji s time kako mi Balkanci tretiramo izbjeglice iz Afrike i drugih socijalnim u\u017easima i klimatskim promjenama pogo\u0111enih zemalja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zanimljiva pri\u010da dolazi iz Slova\u010dke: u maloj op\u0107ini Voderadi na zapadu zemlje strahuju od 400 radnika iz Srbije koji se planiraju zaposliti u okolnim tvornicama. Od ukupno 1500 stanovnika tog podru\u010dja, peticiju protiv adaptacije biv\u0161eg internata u radni\u010dke stanove u koje su trebali biti smje\u0161teni radnici, potpisalo je njih 1062. Peticiji su prionuli nakon ignoriranih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18560,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18559"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18564,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18559\/revisions\/18564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18559"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18559"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18559"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18559"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}