{"id":18507,"date":"2017-05-24T14:24:18","date_gmt":"2017-05-24T13:24:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18507"},"modified":"2017-05-24T15:08:05","modified_gmt":"2017-05-24T14:08:05","slug":"najcrnja-balkanska-krcma-uzvraca-udarac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18507","title":{"rendered":"“Najcrnja balkanska kr\u010dma” uzvra\u0107a udarac"},"content":{"rendered":"

Sveobuhvatna kurikularna reforma<\/a> hrvatskog obrazovnog sustava pokrenuta je u mandatu socijaldemokrata, kao neovisna, i izglasana u Saboru. Potom je s promjenom vlasti obustavljena zahvaljuju\u0107i uspje\u0161nim sabota\u017eama notorne \u017deljke Marki\u0107, zbog promoviranja progresivnog spolnog odgoja<\/a>, da bi nakon toga bila ponovno pokrenuta pod kormilom klerikalne, i radikalne desnice, prema kojoj u sektoru obrazovanja, aktualna vlast bri\u0161e “demarkacijske linije”. Kao posljednji u nizu dokaza u prilog ovoj tezi ide i imenovanje gospo\u0111e Jasminke Buljan Culej<\/a>, simpatizerke udruge U ime obitelji, savjetnice intelektualno i akademski diskretidiranog ministra znanosti obrazovanja i sporta Pave Bari\u0161i\u0107a na \u010delo “nezavisne ekspertne skupine<\/a>“. Osim \u0161to je sam proces imenovanja, \u010dini se sporan<\/a>, zanimljivi su argumenti kojima se cijeli proces imenovanja desno orijentiranih “stru\u010dnjaka” osporava.<\/p>\n

Stru\u010dnost Jasminke Buljan Culej dovodimo u pitanje zbog njezinih ranijih izjava o tome kako rezultati PISA istra\u017eivanja nad u\u010denicima u Hrvatskoj nisu razo\u010daravaju\u0107i<\/a> (jer je do\u0161lo do malog pomaka nabolje) iako su ispod prosjeka OECD zemalja. Naime, PISA istra\u017eivanja<\/a> mjere primjenu nau\u010denih znanja, dakle, mjere stvarnu dru\u0161tvenu implementaciju onoga \u0161to \u0161kole podu\u010davaju. Prema mi\u0161ljenju lijevih i liberalnih stru\u010dnjaka ova znanja zaostaju radi neadekvatne tehnolo\u0161ke opremljenosti \u0161kola, radi neulaganja u kompetencije nastavnog kadra, radi zastarjelih oblika podu\u010davanja, zastarjelog kurikuluma i neadekvatnog, konzervativnog pravnog okvira. S druge strane, prema mi\u0161ljenju desni\u010dara, kojima pripada i Buljan Culej, rezultati nisu stra\u0161ni jer Hrvatska ionako ima 70 posto strukovnih u\u010denika, a samim time i nizak broj visokoobrazovanih, pa ni ne mo\u017eemo o\u010dekivati da konkuriramo najrazvijenijim zemljama svijeta. Ovime se cementira marginalna pozicija Hrvatske kao periferne zemlje koja, zbog ovisnosti o stranom kapitalu, i ovako ima malo \u0161anse za ma\u0161tanu globalnu konkurenciju. I iako je znanje skupo, pogotovo kad se prenosi na tako op\u0107im razinama kao \u0161to je formalno osnovno\u0161kolsko i srednjo\u0161kolsko obrazovanje, uz adekvatan vrijednosni dru\u0161tveni okvir, uz njegovu se pomo\u0107 postoje\u0107e prepreke mogu prevazi\u0107i.<\/p>\n

Konzervativno odustajanje od zemlje znanja<\/strong><\/p>\n

Konzervativci su dakle, pod te\u017einom reforme koju su nekada davno sami pokrenuli \u2013 a pod pritiskom pribli\u017eavanja EU, jednom kad je taj imperativ nestao \u2013 reterirali u indolenciju i status quo<\/em>, odustajanjem od skupe implementacije “zemlje znanja” \u0161to je u periodu mjera \u0161tednje izgubila prioritetnost, i to pora\u017eavaju\u0107im argumentima. Komentiraju\u0107i PISA rezultate Buljan Culej zapravo nam je kazala kako ionako nismo zemlja od posebnih obrazovnih uspjeha pa se mo\u017eemo zadovoljiti i postoje\u0107im stanjem. No, prihva\u0107anje postoje\u0107eg stanja ne vodi ka izlazu iz labirinta op\u0107edru\u0161tvenog siroma\u0161tva i ekonomije koja ne prati globalne trendove.<\/p>\n

Istovremeno, usprkos skupo\u0107i obrazovne reforme, progresivci nisu odustali od dugoro\u010dnog promi\u0161ljanja dru\u0161tva u kontekstu globalnih tehnolo\u0161kih i op\u0107edru\u0161tvenih promjena. Tako je radom skupine za strate\u0161ko promi\u0161ljanje obrazovanja koju je imenovao biv\u0161i premijer Zoran Milanovi\u0107, nakon niza uspje\u0161nih prosvjeda Akademske solidarnosti nastale na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kupljeno nekoliko godina mira u hrvatskom ratu za progresivno obrazovanje kojem je s promjenom vlade iz tobo\u017ee socijaldemokratske u konzervativnu do\u0161ao kraj. Progresivno u ovome bilo je primjerice shva\u0107anje da su pravednija dru\u0161tva ona u kojima je istospolni brak kao i istospolna seksualnost ne\u0161to dru\u0161tveno prihvatljivo, jer zna\u010dajan dio populacije pripada ovim skupinama. A njihovo normalno dru\u0161tveno funkcioniranje doprinosi i pravednosti dru\u0161tva samom po sebi, ali i zdravlju ekonomije. S druge strane, konzervativci pravednost dru\u0161tva tuma\u010de s obzirom na pridr\u017eavanje tradicionalnih vrijednosti, koja osim njih samih, ostatak dru\u0161tva samo razdvajaju i \u010dine ga nepravednim. Na ovim su se pitanjima spolnosti i seksualnosti po\u010dela lomiti kurikularna koplja.<\/p>\n

De-demokratizacija institucija<\/strong><\/p>\n

No, dok se u promoviranju op\u0107edru\u0161tvenih vrijednosti liberali i ljevica sla\u017eu, razlike me\u0111u njima izlaze na vidjelo na metodolo\u0161koj razini koja tako\u0111er ima svoje ideolo\u0161ke implikacije. Liberali \u0107e tako u pravilu, uz obja\u0161njenje dr\u017eavne reakcionarnosti i podila\u017eenje “\u0161tetnim dru\u0161tvenim tendencijama”, zagovarati izmje\u0161tanje strate\u0161kih odluka u tzv. “arm’s length” institucije (nezavisne ekspertne oaze poput HAVC-a, Zaklade za razvoj civilnog dru\u0161tva, itd…), koje u svom funkcioniranju stoje van \u0161irokih i formalnih demokratskih procedura dr\u017eave. Time se zna\u010dajno su\u017eava pristup naj\u0161ire javnosti dono\u0161enju odluka, ali se fokusiranjem odlu\u010divanja u takva tijela iz procesa stvaranja novih op\u0107edru\u0161tvenih pravila isklju\u010duje i struje koje su progresivnije od zagovaratelja ovakvih praksi. Takvo su\u017eavanje demokratskog prostora paralelno za sobom povla\u010di i nemogu\u0107nost utjecaja na ovakva tijela u situacijama kriza, kao prilikom pro\u0161logodi\u0161njeg dolaska ministra Zlatka Hasanbegovi\u0107a u Ministarstvo kulture. Ovime se na\u017ealost, kao \u0161to je postalo jasno tokom posljednje dvije godine u Hrvatskoj, proizvodi u\u010dinak suprotan od \u017eeljenoga i umjesto dugoro\u010dne odr\u017eivosti progresivnih vrijednosti, njih se izdvajanjem iz formalnih dr\u017eavnih struktura marginalizira i getoizira u tijela koja su u teoriji odgovorna Hrvatskom saboru, no u praksi, kao \u0161to se pokazalo, i dalje ovise o politi\u010dkoj opciji na vlasti.<\/p>\n

Dugoro\u010dno promatrano, izdvajanjem relevantnih dru\u0161tvenih pitanja na dnevni red tek getoizirane skupine stru\u010dnjaka dugoro\u010dno se olak\u0161ava ru\u0161enje progresivnih reformi \u010demu smo u kona\u010dnici svjedoci u kontekstu hrvatskog obrazovnog sektora, ali i u drugima poput npr. medijskog, filmskog i ljudskoprava\u0161kog. Jo\u0161 plasti\u010dnije kazano, iste skupine koje sada bez imalo dru\u0161tvene mo\u0107i pozivaju na transparentnost i demokrati\u010dnost procesa same su jednim dijelom odgovorne za razvoj doga\u0111aja u kojem je mogu\u0107e promjenom vlasti jednim potezom unazaditi dvadeset godina rada na progresivnim dru\u0161tvenim vrijednostima.<\/p>\n

Ponovno osvajanje izgubljenih prostora<\/strong><\/p>\n

Rje\u0161enje koje ne bi upadalo u opisane zamke, u bilo kojem podru\u010dju, podrazumijevalo bi dr\u017eavu kao voditelja svih ovakvih reformi, ali uz naj\u0161iru mogu\u0107u demokratsku bazu stru\u010dnjaka, radnika, i op\u0107enito zainteresiranih laika. Naravno, sli\u010dni eksperimenti u prethodnoj “socijaldemokratskoj” vladi i Ministarstvu kulture propali su upravo zbog nedostatka podr\u0161ke, pa \u010dak i izravne sabota\u017ee vlade, no ovaj je pristup barem imao donekle neo\u010dekivani u\u010dinak: oko sebe je uspio okupiti zainteresiranu javnost koja je uspjela artikulirati svoje progresivne stavove od kojih sada vi\u0161e nije mogu\u0107e odustati. U kontekstu kurikularne reforme, to bi zna\u010dilo da je usprkos sporosti inherentne demokratskim procesima, trebalo postojati veliko tijelo sastavljeno od predstavnika koje su delegirale brojne i najrazli\u010ditije institucije, sva sveu\u010dili\u0161ta, sve agencije, mediji, sva ministarstva, zainteresirana javnost, pa i pokoji laik roditelj, a i po jedan predstavnik svih registriranih religija u Hrvatskoj, za\u0161to ne…. U tako masovnoj skupini, progresivne vrijednosti u pravilu pobje\u0111uju, a u tom bi slu\u010daju kurikularna reforma imala dr\u017eavni legitimitet, a ne tek ovaj lako naru\u0161ivi progresivnih stru\u010dnjaka, te bi ju bilo puno te\u017ee odbaciti<\/a>.<\/p>\n

Stoga je u kona\u010dnici kontradiktorno sada se pozivati na demokratske procedure, nakon \u0161to smo sami napravili sve da ih delegitimiramo i stisnemo u okvire stru\u010dnjaka, naspram kojih stoji neobrazovana masa tobo\u017ee nesposobna da sama misli svojom glavom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sveobuhvatna kurikularna reforma hrvatskog obrazovnog sustava pokrenuta je u mandatu socijaldemokrata, kao neovisna, i izglasana u Saboru. Potom je s promjenom vlasti obustavljena zahvaljuju\u0107i uspje\u0161nim sabota\u017eama notorne \u017deljke Marki\u0107, zbog promoviranja progresivnog spolnog odgoja, da bi nakon toga bila ponovno pokrenuta pod kormilom klerikalne, i radikalne desnice, prema kojoj u sektoru obrazovanja, aktualna vlast bri\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18508,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,63],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18507","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18507"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18507\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18512,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18507\/revisions\/18512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18507"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18507"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18507"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18507"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}