{"id":18457,"date":"2017-05-22T07:00:29","date_gmt":"2017-05-22T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18457"},"modified":"2021-02-25T10:58:32","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:32","slug":"makedonija-vlada-napokon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18457","title":{"rendered":"Makedonija: vlada, napokon!"},"content":{"rendered":"

Nakon dvije godine prosvjeda i nekoliko prijevremenih izbora, pet mjeseci od posljednjih, Makedonija je na korak do nove vlade. Dugoo\u010dekivani mandat napokon je pripao Zoranu Zaevu, predsjedniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije koji se nalazi u koaliciji s albanskim strankama. Iako se \u010dini da je najte\u017ei dio posla odra\u0111en, on zapravo tek predstoji, jer jednokratna pobjeda nad VMRO-DPMNE-om ne zna\u010di njegovo trajno uklanjanje s vlasti.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kako se “situacija” pribli\u017eava svom velikom fini\u0161u, postalo je jasno da \u0107emo uskoro, nakon 10 godina VMRO-DPMNE vlade Nikole Gruevskog, imati jednu predvo\u0111enu socijaldemokratima. Iako njezin kona\u010dan sastav jo\u0161 nije u potpunosti poznat, jer se vode posljednji dogovori s albanskim strankama u koaliciji s SDSM-om, ve\u0107 sada mo\u017eemo analizirati neke izazove koje stoje pred novom makedonskom vladom.<\/p>\n

Kao \u0161to je nekoliko istra\u017eiva\u010da ve\u0107 zaklju\u010dilo, a nedavno, kona\u010dno, u prikazu zemlje potvrdila i Europska unija, Nikola Gruevski je tokom godina svoje uprave izgradio jedan od najuspje\u0161nijih modela prisvajanja dr\u017eavnog aparata u Europi. Razmontiravanje struktura koje ostavlja iza sebe bit \u0107e prvi i najhitniji izazov s kojim \u0107e se suo\u010diti vlada novog premijera \u2013 Zorana Zaeva. Socijaldemokrati \u0107e naslijediti “duboku dr\u017eavu” potpuno premre\u017eenu strana\u010dkim strukturama\u00a0VMRO-DPMNE-a. U prvim mjesecima, nova koalicija kontrolirat \u0107e vladu ali ne i dr\u017eavu. Elita VMRO-DPMNE-a uspje\u0161no je instalirana na sudove, u bolnice, sveu\u010dili\u0161ta, \u0161kole, medije, akademiju znanosti i aktivno sura\u0111uje s makedonskom pravoslavnom crkvom u kampanjama i politikama. Tako \u0107e prva opozicija novim vladinim politikama, u bilo kojem polju, dolaziti iz dr\u017eavnih institucija.<\/p>\n

U sli\u010dnim situacijama u ostalim dr\u017eavama regije znalo se doga\u0111ati da \u0161efovi institucija promijene stranu i obe\u0107aju se na lojalnost novoj vladi kako bi zadr\u017eali privilegije. Ma kako se ova opcija \u010dinila nesretnim rje\u0161enjem, za Makedoniju to predstavlja elegantno rje\u0161enje. Konfrontacija vlade sa gotovo svim dr\u017eavnim institucijama dovela bi do nove serije kriza u zemlji. Mogu\u0107a promjena pozicija osoba koje je u institucije imenovao VMRO-DPMNE ovisit \u0107e o na\u010dinu na koji \u0107e im Zaev pri\u0107i. On mo\u017ee izbje\u0107i budu\u0107e krize oda\u0161iljanjem poruke o novoj politi\u010dkoj eri u zemlji, onoj koja \u0107e ciljati ka ujedinjenju duboko podijeljenog dru\u0161tva.<\/p>\n

Nu\u017enost punog trajanja mandata<\/strong><\/p>\n

Ovdje je va\u017eno naglasiti da je apsolutno klju\u010dno posti\u0107i dogovor koji \u0107e osigurati parlamentarnu ve\u0107inu na puni \u010detverogodi\u0161nji mandat i sadr\u017eavati konsenzus stranaka u cilju izbjegavanja jo\u0161 jednih\u00a0prijevremenih izbora. Sve manje od punog mandata ne\u0107e biti dovoljno za razmontiravanje dr\u017eavnog aparata kojeg je prisvojio Gruevski kao ni provedbu zaista \u017eeljno \u010dekanih reformi \u0161to bi povratno kompromitiralo demokratske procedure vlade. Tako\u0111er, bitno je kako \u0107e VMRO-DPMNE u narednim mjesecima reagirati na novu upravu. Ako se nastave kretati destruktivnim putem te ako i u opoziciji budu imali politi\u010dku mo\u0107 na koju su se oslanjali proteklih deset godina, onda interni dogovor vladaju\u0107e koalicije ne\u0107e biti dovoljan osigura\u010d za mirnodopsku administraciju. VMRO-DPMNE ve\u0107 je pokazao da je spreman upotrijebiti destruktivnu silu protiv novih koraka nove koalicije. Kao npr. 27. aprila<\/a> kada su instrumentalizirali etni\u010dka pitanja s ciljem okupacije politi\u010dke arene koja je protekle tri godine bila ispunjena koruptivnim skandalima, represivnom vla\u0161\u0107u i gubitkom legitimiteta institucija. No, jo\u0161 \u0107emo se vratiti na ovaj aspekt, ni\u017ee u tekstu.<\/p>\n

Iako je Zaev proteklih mjeseci javnosti prezentirao pomirljivu retoriku \u010diji je primarni cilj bio ujediniti narod i nije se dao povesti osvetoljubivom strana\u010dkom politikom, drugi kadrovi u njegovoj stranci, mo\u017eda ne\u0107e biti istog strpljenja ni stajati na liniji njegovih izjava. Kao predsjednik stranke, on je uglavnom bio za\u0161ti\u0107en od svakodnevnih efekata represivne dr\u017eave, no mnogi \u010dlanovi SDSM-a bili su suo\u010deni s represijom, progonom, prijetnjama i zastra\u0161ivanjima. S obzirom na sna\u017enu polariziranost prista\u0161a dviju najve\u0107ih stranaka postoji rizik razo\u010darenja Zaevom ukoliko ne smijeni du\u017enosnike koje je postavio VMRO-DPMNE i umjesto njih postavi SDSM-ove kadrove. Nakon 10 godina opozicije, za o\u010dekivati je da su SDSM-ovi kadrovi \u017eedni politi\u010dke mo\u0107i. Stoga su \u00a0VMRO-ovi kadrovi u dr\u017eavi i unutarnja strana\u010dka opozicija Zaevljevi klju\u010dni izazovi. Uspjeh njegove uprave bit \u0107e presudan za mirni mandat i za ostvarivanje strana\u010dke podr\u0161ke za njegove politike.<\/p>\n

Sljede\u0107i izazov koji predstoji novoj vladi ispunjenje je velikih o\u010dekivanja glasa\u010da SDSM-a od reformi. Godine prosvjedovanja protiv Gruevskog i valovi socijalnih mobilizacija stvorili su idealiziranu verziju dr\u017eave nakon Gruevskog, \u0161to \u0107e nu\u017eno dovesti do razo\u010darenja i neispunjenih o\u010dekivanja mnogih ljudi u zemlji. Zbog naslije\u0111enih problema, bilo koja nova vlada trebat \u0107e period du\u017ei od \u010detiri\u00a0godine kako bi u\u010dinila vidljivima rezultate planiranih reformi. Me\u0111utim, ako Zaev po\u0111e putem entuzijazma i br\u017eeg ispunjavanja o\u010dekivanja glasa\u010da, to \u0107e zahtijevati beskompromisnu politiku, pogotovo na socioekonomskom planu. Provedba progresivnih politika, posebno na ovom planu, za sobom povla\u010di brojna ograni\u010denja, preduvjete i izazove.<\/p>\n

Ekonomski izazovi<\/strong><\/p>\n

Makedonska ekonomija jedna je od onih sa rastu\u0107im BDP-om, no to je uvelike rezultat stranih investicija koje su se u pogledu utjecaja na standard radnika pokazali potpunim proma\u0161ajem. Najve\u0107e strane kompanije s izravnim ulaganjima u Makedoniju pla\u0107aju svoje radnike daleko najni\u017eim nadnicama, ne po\u0161tuju standarde radnih uvjeta, a ne mare previ\u0161e niti za okoli\u0161. Nedavna studija<\/a> koju je proveo ekonomist Branimir Jovanovi\u0107 pokazuje da je vlada potro\u0161ila dvostruko vi\u0161e sredstava poreznih obveznika na podr\u0161ku kompanijama koje ula\u017eu u Makedoniju nego \u0161to su te kompanije ostavile sredstava u Makedoniji u obliku radni\u010dkih pla\u0107a. Ako nova vlada nastavi provoditi istu politiku, dugoro\u010dno, to bi moglo imati katastrofalne posljedice po javni prora\u010dun, ali i po radnike u zemlji. Umjesto toga, nova vlada mogla bi prenamijeniti ova sredstva za podupiranje razli\u010ditih manjih inicijativa ali i razmotriti opciju nacionalizacije velikih i profitabilnih industrija.<\/p>\n

No, te\u0161ko je zamisliti da bi socijaldemokratska stranka koja je tokom devedesetih promovirala privatizacije, sada mogla pristupiti tako radikalnim promjenama politi\u010dke ekonomije. Opcija nacionalizacija npr. nikad nije ozbiljno uzeta u razmatranje, no suo\u010deni s iscrpljeno\u0161\u0107u ekonomije kao posljedicom privatizacija te s mogu\u0107im pritiscima lijevih grupa oko SDSM-a, ovo bi se pitanje moglo mo\u017eda nametnuti kao to\u010dka na politi\u010dkom dnevnom redu, \u0161to je na\u010din na koji bi se mogao promijeniti ekonomski diskurs mejnstrima. Ljevica (strana\u010dka i nestrana\u010dka) prethodnih je godina uspje\u0161no na sli\u010dan na\u010din odre\u0111ene teme gurala u mejnstrim. S druge strane, kako bi pove\u0107ala javni prora\u010dun i tako osigurala vi\u0161e javnog financiranja za \u0161kole, bolnice i socijalne mjere (segmenti kojima je najvi\u0161e uskra\u0107eno financiranje radi npr. projekta Skopje 2014<\/a> koje je do sad ko\u0161talo vi\u0161e od 70 milijuna eura) vlada SDSM-a bi morala razmisliti o uvo\u0111enju progresivnih poreza.<\/p>\n

Provedbom takve politike, na\u0161li bi se na putu krupnom kapitalu, i tu dolazimo do ozbiljnog problema. Nakon duge vlade orta\u010dke ekonomije Nikole Gruevskog, SDSM je izgubio veze s korporativnim sektorom \u0161to je dovelo do slabog financiranja stranke i time sku\u010dilo mogu\u0107nosti odr\u017eavanja sna\u017ene strana\u010dke infrastrukture na nacionalnoj razini. Oslabljeni bivanjem u opoziciji deset godina i na\u0161av\u0161i se sada u mogu\u0107nosti da osna\u017ee stranku kroz period dok su u vladi, SDSM \u0107e sigurno nastojati popraviti odnose sa korporativnim sektorom. Ova “prakti\u010dna potreba” sigurno ne\u0107e biti ispunjena uvo\u0111enjem politika progresivnih poreza. Ako pak poku\u0161aju ostati po\u0161teni, s obzirom na socijaldemokratska obe\u0107anja, mogu\u0107e je da \u0107e poku\u0161ati primijeniti politiku mekog progresivnog oporezivanja koja bi se odnosila samo na osobne prihode, ali ne bi doticala korporativne profite. Vlada bi na ovaj na\u010din zapravo reducirala utjecaj koji bi mogla imati na socijalni sektor, zdravlje i obrazovanje, \u0161to bi povratno dovelo do razo\u010darenja u vidljivost promjena o kojima se prethodne tri godine uglavnom govorilo kao o principima socijalne pravde.<\/p>\n

Laki bodovi: mediji i obrazovanje<\/strong><\/p>\n

Dva su podru\u010dja u kojima je vlada Gruevskog bila posebno represivna \u2013 mediji i obrazovanje. Stoga \u0107e u ovim sektorima vlada SDSM-a imati lagani posao pri pobolj\u0161avanju uvjeta. Na snazi su primjerice \u0161tetne odredbe Zakona o visokom obrazovanju protiv kojeg su se mobilizirali i srednjo\u0161kolski u\u010denici (prosvjedima) ali i studenti (blokirav\u0161i fakultete) stvoriv\u0161i tako najve\u0107i studentski pokret ikad vi\u0111en u Makedoniji. Radi se o regulaciji kojom je profesorima i u\u010diteljima efektivno zabranjen \u0161trajk, studentima uvedene visoke \u0161kolarine, a na institutima za znanosti nastao je kaos. Tu regulaciju nova vlada mo\u017ee lako rije\u0161iti novim sveobuhvatnim i progresivnim Zakonom o visokom obrazovanju. \u010cinjenica da se na izbornim listama SDSM-a na\u0161lo nekoliko \u010dlanova studentskih i profesorskih plenuma koji su sada postali zastupnicima u Sobranju, daje \u010dvrste temelje o\u010dekivanjima implementacije \u017eeljenih progresivnih politika u ovom polju.<\/p>\n

S druge strane, uvo\u0111enje reda u medijski sektor, zahtijevat \u0107e ne\u0161to vi\u0161e vremena i truda. Mehanizmi kontrole medija putem dr\u017eavnog ogla\u0161avanja te promoviranje ideja vlade VMRO-a, za \u0161to su potro\u0161eni milijuni eura javnih sredstava, imali su klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju Gruevskog na vlasti i istovremeno mu omogu\u0107ili svojevrsnu kontrolu uredni\u010dkih politika i u privatnim i u javnim medijima u zemlji. Odnos vlade i medija posljednjih je pet godina dobio oblik poslovnog konglomerata \u010dije je razbijanje neizbje\u017eno ako vlada misli povratiti kakvu-takvu neovisnost medija. To bi se moglo posti\u0107i ograni\u010davanjem ogla\u0161avanja dr\u017eavnih institucija u medijima. Mejnstrim mediji su do sada mahom podr\u017eavali vladu Gruevskog i bili izrazito kriti\u010dni spram SDSM-a. Rezanje dr\u017eavnog ogla\u0161avanja oslobodit \u0107e medije dr\u017eavnog stiska, \u0161to bi povratno trebalo dovesti do ja\u010danja nezavisnih medija i ne\u0161to balansiranijeg medijskog izvje\u0161tavanja.<\/p>\n

Etni\u010dka pitanja<\/strong><\/p>\n

U kona\u010dnici, najproblemati\u010dniji aspekti ostat \u0107e interna etni\u010dka podjela i odnos s Gr\u010dkom, \u0161to bi sve moglo potkopati stabilnost koalicijske vlade i dovesti u pitanje izdr\u017eavanje punog mandnata. VMRO-DPMNE i Gruevski trenutno uspje\u0161no vrte spinove o opasnosti \u0161irenja albanskog jezika kao slu\u017ebenog la\u017eno pretvaraju\u0107i ovo pitanje u ono ustavnog karaktera zemlje. Oni koalicijsku vladu poku\u0161avaju predstaviti kao faktor ugroze nacionalnih temelja zemlje. Albanska stranka BDI odlu\u010dila je podr\u017eati SDSM na temelju dogovora o reviziji upotrebe albanskog jezika, no samo u okviru ustavnih odredbi, ne i van njih. Pa ipak, VMRO-DPMNE poku\u0161ava prikazati dokument kojeg su nakon izbora potpisale albanske stranke, a kojeg naziva Albanskom ili Tiranskom platformom, kao protuustavni dokument koji naru\u0161ava makedonsku ekskluzivnost na unitarni karakter Makedonije.<\/p>\n

Me\u0111utim VMRO-DPMNE pre\u0161u\u0107uje \u010dinjenicu da je, usprkos tome \u0161to sporazum sadr\u017ei neke potpuno iracionalne elemente, za promjenu bilo koje ustavne odredbe nu\u017ena dvotre\u0107inska parlamentarna ve\u0107ina. Dakle, jedini na\u010din da se ostvari opasnost oko koje VMRO mobilizira ljude je da sam VMRO glasa za te promjene. U toj \u010dinjenici potrebne dvotre\u0107inske parlamentarne ve\u0107ine le\u017ei nada da \u0107e spinovi Gruevskog propasti, a novi zakon o albanskom jeziku pro\u0107i bez ve\u0107ih turbulencija. Usvajanje tog zakona relativizirat \u0107e etni\u010dke argumente koji danas dominiraju javnim diskursom. Istovremeno, nakon usvajanja tog zakona o\u010dekuje se da niti jedna temeljna institucija dr\u017eave ne\u0107e biti ugro\u017eena. U tom bi se trenutku mogao dogoditi ne\u0161to progresivniji diskurs, koji bi nadilazio granice etniciteta i ve\u0107i fokus stavljao na socioekonomske elemente koji bi onda zauzimali ve\u0107u pozornost vlade u kontaktu s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Razrje\u0161enje spora s Gr\u010dkom<\/strong><\/p>\n

Dugotrajni sukob s Gr\u010dkom po pitanju imena zemlje vrlo vjerojatno ni u mandatu nove vlade ne\u0107e biti rije\u0161en. No, s pozitivne strane, svoj bi kraj napokon mogao do\u010dekati zloglasni projekt Skopje 2014. kojeg je kroz retoriku “antikvizacije” VMRO implementirao u svoj obrazovni i politi\u010dki diskurs. SDSM odavno je, jo\u0161 na po\u010detku tog projekta, kazao da \u0107e ga u slu\u010daju pobjede zaustaviti i vratiti u prvobitno stanje ono \u0161to bude mogu\u0107e povratiti. Sirizina vlada u Gr\u010dkoj, koristila je agresivnost Skopja 2014 kao argument protiv rje\u0161avanja spora s imenom. Sirizin je uvjet za rje\u0161avanje tog spora obustava “antikvizacije”, odnosno neopravdane helenizacije Skopja. Nakon \u0161to vlada SDSM obustavi projekt, i time prestane posizanje slavenskih Makedonaca za povije\u0161\u0107u gr\u010dkih Makedonaca, te\u017eina rje\u0161avanja spora oko imena past \u0107e na Atenu te \u0107e se od gr\u010dke vlade o\u010dekivati da uzvrati prijedlogom progresivnog rje\u0161enja.<\/p>\n

Jedan korak mogao bi biti razdvajanje spora oko imena i europskih integracija Makedonije, uz takvo uvjetovanje Brisela. To bi zna\u010dilo da bi Gr\u010dka pod pritiskom Brisela, i uz neke garancije s makedonske strane, mogla pristati na uklanjanje veta za otvaranje pregovara\u010dkih poglavlja pridru\u017eivanja EU. Tek takvim uspjehom SDSM bi dobio politi\u010dke zasluge koje bi mu osigurale sna\u017eniju potporu javnosti u budu\u0107nosti. Bez takvog po\u010detka nije realno o\u010dekivati da bi SDSM otvorio pregovore s EU promjenom imena dr\u017eave. U slu\u010daju daljnje blokade pristupnih pregovora, aktualna blokada mogla bi potrajati desetlje\u0107ima.<\/p>\n

Makedonija se trenutno nalazi u historijskom momentu obilje\u017eenom velikim o\u010dekivanjima. Mnogo je o\u010diju s nadom uprto u SDSM i Zorana Zaeva i s i\u0161\u010dekivanjem se promatra sastavljanje nove vlade koja po prvi put u deset godina ne\u0107e biti pod stiskom Nikole Gruevskog. On \u0107e pak morati pri\u010dekati ho\u0107e li protiv njega biti podignuta optu\u017enica za korupciju zbog \u010dega se nalazi pod istragom Posebnog tu\u017eiteljstva. Opseg reformi koje SDSM mora poduzeti uklju\u010duje i \u010di\u0161\u0107enje pravosu\u0111a od sudaca godinama odanih Gruevskom. To je pak jedan od najte\u017eih zadataka koji le\u017ee pred SDSM-om, drugi je stvaranje nove normalnosti u javnosti, takve koja omogu\u0107ava razrje\u0161avanje osobnih konjunktura u dr\u017eavnim institucijama. \u0160to se formalnih politika ti\u010de, one \u0107e zahtijevati i elokventnost i sna\u017enu politi\u010dku volju onih koji su se proglasili nositeljima promjena u zemlji.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se “situacija” pribli\u017eava svom velikom fini\u0161u, postalo je jasno da \u0107emo uskoro, nakon 10 godina VMRO-DPMNE vlade Nikole Gruevskog, imati jednu predvo\u0111enu socijaldemokratima…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18458,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,12],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-18457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-izbori","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18457"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36606,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18457\/revisions\/36606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18457"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18457"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18457"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18457"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}