Dugo najavljivan veliki \u201ceuropski\u201d projekt, Muzej Drugog svjetskog rata, znakovito smje\u0161ten na lokaciji gdje je rat i zapo\u010deo, u poljskom gradu Gdanjsku, proteklog je o\u017eujka napokon otvorio svoja vrata posjetiteljima. Od same ideje i raspisivanja projekta, skupljanja sredstava, biranja stru\u010dnog tima i izvo\u0111enja radova do njegova otvorenja pro\u0161lo je osam godina tijekom kojih su se dogodili brojni zaokreti, prije svega oni u poljskoj politi\u010dkoj sferi, koji su se odrazili i na samu njegovu realizaciju.<\/p>\n
Kad ju je vodila liberalna vlada Donalda Tuska (Gra\u0111anska platforma, PO) usred zamaha koji je dobila pristupanjem Europskoj uniji i njenim fondovima, tada dominantno eurofilski raspolo\u017eena Poljska na svom terenu postavila je kamen temeljac velebnog muzeja koji bi Poljake i ostale Europljane u\u010dio njihovoj zajedni\u010dkoj povijesti. Prema inicijalnoj zamisli, bilo bi to prvi takav muzej na kojem se mo\u017ee u\u010diti \u201ceuropska\u201d povijest Drugog svjetskog rata pa se oko toga anga\u017eiralo niz me\u0111unarodno priznatih <\/span>povjesni\u010dara<\/span><\/a>, a inzistiralo se na \u201cuniverzalnim\u201d ratnim iskustvima i fenomenima koji nisu nacionalno specifi\u010dni: stradanje civila, svakodnevni \u017eivot pod okupacijom (nebitno \u010dijom), tretman ratnih zarobljenika i sl.<\/span><\/p>\n Kako su mnogi <\/span>posjetitelji <\/span><\/a>i <\/span>komentatori<\/span><\/a> naveli, muzej ne obiluje tekstualnim sadr\u017eajima i oskudijeva s narativnim obja\u0161njenjima. Pored mno\u0161tva podra\u017eajno izazovnih dijelova postava koji mo\u017eda ne iziskuju detaljan opis, kao \u0161to je primjerice \u0161etnja ratom razru\u0161enim gradom, tu su eksponati koji svjedo\u010de o vrlo konkretnim doga\u0111ajima – recimo, slike bombardiranja Var\u0161ave, Londona, Hamburga, Dresdena, kao i \u201crijetko vidljive slike sovjetskog bombardiranja Helsinkija 1940.\u201d – a tako\u0111er su bez opisa. Donekle to jest dio ra\u0161irenog trenda da <\/span>muzeji<\/span><\/a> prodaju \u201cnezaboravno iskustvo\u201d, ili je dio inovativnosti nastavni\u010dke struke prema kojoj se muzej uzima kao didakti\u010dko pomagalo za u\u010denje povijesti bez suvi\u0161nih podataka, no ovakva \u0161utnja muzejskog prostora ima i svoju politi\u010dku funkciju, a to je da odr\u017eava rasprostranjenu tezu o <\/span>dva totalitarizma<\/span><\/a>. Mogu\u0107nosti primjene te teze jo\u0161 uvijek nisu iscrpljene, posebice u javnim raspravama gdje se samo \u201cnabacu[ju] brojev[i] \u017ertava ovog ili onog pokolja, kao da bi se iz tih brojeva mogla i trebala derivirati proporcionalna krivnja zara\u0107enih strana\u201d. <\/span><\/p>\n Poljska \u017ertva iznad svih \u017ertava <\/strong><\/p>\n Dolazak na vlast radikalno desne stranke Prava i pravednosti (PiS) uzburkao<\/a> je posljednje etape realizacije ovog projekta: objekt je bio kompletno izgra\u0111en, prikupljena je gra\u0111a i postavljeni eksponati kad je poljsko ministarstvo kulture procijenilo da to sve skupa \u201cne odgovara poljskoj to\u010dki gledi\u0161ta\u201d – u prijevodu – nedovoljno govori o poljskim \u017ertvama i implicira poljsku krivnju za stradanja \u017didova. Dakle, pored napora da se izjedna\u010de dva totalitarizma, poljska \u0107e se vlada boriti da svaka kulturna institucija u Poljskoj, a i \u0161ire, istakne da je Poljska dala najvi\u0161e \u017ertava, prilikom \u201cobje okupacije\u201d.<\/p>\n Dodu\u0161e, PiS je ve\u0107 2013. imao u planu da \u0107e, ako dobije izbore, mijenjati viziju muzeja, a u istom su gradu nakon dolaska na vlast izmislili alternativni muzej Westerplatte posve\u0107en prvoj bitci Drugog svjetskog rata. Umjesto potpunog ga\u0161enja, donesena je odluka da se oba muzeja spoje pod istu upravu, te da se tematski usredoto\u010de na 1939. godinu. U praksi to zna\u010di otpu\u0161tanje nepodobnog vodstva prvog muzeja, kao i otpisivanje dobrog dijela njegova postava. Za PiS, vrpca je simboli\u010dno prerezana tek 8. svibnja, netom prije Dana pobjede nad fa\u0161izmom, kada je gdanjski nadbiskup <\/span>blagoslovio<\/span><\/a> objekt. Dugo najavljivan veliki \u201ceuropski\u201d projekt, Muzej Drugog svjetskog rata, znakovito smje\u0161ten na lokaciji gdje je rat i zapo\u010deo, u poljskom gradu Gdanjsku, proteklog je o\u017eujka napokon otvorio svoja vrata posjetiteljima. Od same ideje i raspisivanja projekta, skupljanja sredstava, biranja stru\u010dnog tima i izvo\u0111enja radova do njegova otvorenja pro\u0161lo je osam godina tijekom kojih su se […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":18437,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,286,144],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[302],"class_list":["post-18436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-poljska","tag-revizionizam","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18436"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18449,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18436\/revisions\/18449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18436"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18436"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18436"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18436"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/span>
\nSve to ne \u010dudi previ\u0161e, ako zamijetimo da poljskim politi\u010dkim poljem, sli\u010dno kao i doma\u0107im, \u00a0dominiraju kulturni ratovi i historijske kontroverze pa je logi\u010dno da vlast ovako va\u017enu i posje\u0107enu instituciju \u017eeli privesti pod svoju kontrolu. Isto tako, fragmentirana, do kraja neispri\u010dana doga\u0111ajnica Drugog svjetskog rata olak\u0161ava vladi i njoj naklonjenim povjesni\u010darima manevriranje neugodnim momentima. Ugled vje\u010dne \u017ertve najmanje \u0107e okaljati ako povijesni narativ formiraju oko samog po\u010detka rata, prije nego su se dogodile najneugodnije kolaboracionisti\u010dke epizode i antisemitski inspirirani zlo\u010dini.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"