{"id":18397,"date":"2017-05-24T07:00:04","date_gmt":"2017-05-24T06:00:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18397"},"modified":"2021-02-25T10:58:31","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:31","slug":"od-duga-do-duga-svicarski-franak-i-rumunjska-socijaldemokracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18397","title":{"rendered":"Od duga do duga: \u0161vicarski franak i rumunjska socijaldemokracija"},"content":{"rendered":"

Sli\u010dno situaciji u drugim isto\u010dnoeuropskim zemljama, problem kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima se u Rumunjskoj u jednom trenutku nametnuo kao va\u017eno politi\u010dko pitanje koje je trebalo hitno rije\u0161iti. No nedavni preokret po pitanju “\u0161vicaraca” nam ujedno otkriva ne\u0161to o \u0161iroj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj dinamici u ovoj zemlji.<\/strong><\/p>\n

Rumunjski Ustavni sud je 7. velja\u010de ove godine kona\u010dno zaklju\u010dio spor koji traje barem dvije godine. Presudom, donesenom nakon dugog perioda razmatranja, paket zakona koji je parlament u oktobru 2016. godine donio nadmo\u0107nom ve\u0107inom progla\u0161en je neustavnim. Radi se naime o zakonima koji su omogu\u0107ili da se svi krediti s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima konvertiraju u rumunjsku nacionalnu valutu lej i to po te\u010daju koji je va\u017eio u trenutku kada je kredit sklopljen. Socijaldemokratska parlamentarna ve\u0107ina to je tada predstavljala kao pobjedu du\u017enika nad bankarskim sustavom, odnosno naroda nad financijskim Golijatom. Uo\u010di izbora koji su odr\u017eani sljede\u0107eg mjeseca, socijaldemokrati su novi zakon prikazivali kao klju\u010dni korak u ispravljanju nepravdi iz divljih 2000-ih.<\/p>\n

Nasuprot tome, tehni\u010dka vlada Daciana Ciolo\u0219a je ulo\u017eila znatne napore da paket zakona podvrgne temeljitoj analizi Ustavnog suda. Cijela stvar je zavr\u0161ila u velja\u010di ovom presudom koja je zakone poni\u0161tila i time du\u017enike kredita u \u0161vicarskim francima vratila u isti te\u0161ki polo\u017eaj u kojem su bili i ranije. Njihove velike nade, potaknute ranijom vladinom odlukom da rije\u0161i njihov problem, odjednom su pale u vodu. No to nije bio samo njihov poraz, ve\u0107 i poraz Socijaldemokratske stranke (PSD) koja je sna\u017eno podr\u017eala konverziju i znatno utjecala na model po kojem se ona trebala izvr\u0161iti. U tom je smislu birokratska odiseja du\u017enika kredita u \u0161vicarskim francima usko vezana uz politi\u010dke strategije socijaldemokrata i njihov ekonomski projekt stvaranja “stabilne rumunjske srednje klase”.<\/p>\n

Za razliku od Ma\u0111arske ili Poljske, ukupni iznos kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima u Rumunjskoj nikada nije bio dovoljno velik da bi destabilizirao financijski sustav. \u010cak i tijekom 2015., na vrhuncu “krize sa \u0161vicarcima”, broj du\u017enika kredita s klauzulom u ovoj valuti predstavljao<\/a> je svega 2,1% ukupnog broja. U ukupnim iznosima kredita privatnom sektoru, “\u0161vicarci” su \u010dinili svega 4,5%. U Ma\u0111arskoj su u isto vrijeme \u010dinili \u010dak 24,7% kredita privatnom sektoru, a u slu\u010daju Poljske 14,4%. No u Rumunjskoj je problem vi\u0161estruko uve\u0107an sasvim druga\u010dijim socijalnim profilom nekih 75.000 du\u017enika kredita u “\u0161vicarcima”.<\/p>\n

Spa\u0161avanje srednje klase<\/strong><\/p>\n

Naime, preko dvije tre\u0107ine ukupnog iznosa kredita odnosi<\/a> se na svega jednu \u010detvrtinu du\u017enika. Ve\u0107ina njih su dakle imu\u0107niji ljudi \u010dija imovina mo\u017ee jam\u010diti za pristup tako visokim iznosima. Preostalih 56.250 du\u017enika “dr\u017ei” svega 32,5% ukupnog iznosa svih kredita u “\u0161vicarcima”. Radi se o osobama s prosje\u010dnim ili \u010dak pla\u0107ama ni\u017eim od prosjeka: 75% njih ima primanja manja od 550, a \u010dak polovica manja od 330 eura. Fluktuacije te\u010daja su za njih imale pogubne posljedice jer vi\u0161e nisu bili u mogu\u0107nosti pla\u0107ati mjese\u010dne rate. Sa skokom vrijednosti franka u sije\u010dnju 2015., \u010dak 85,3% rumunjskih du\u017enika je imalo omjer duga prema primanjima od 100%, \u0161to zna\u010di da im je otplata duga “pojela” sva primanja. Ovaj je omjer dosegao nevjerojatnih<\/a> 233,7% za najsiroma\u0161nijih 16,4% du\u017enika.<\/p>\n

Naravno, ovako velike socijalne razlike izme\u0111u du\u017enika onemogu\u0107ile su primjenu nekog jedinstvenog rje\u0161enja. U prvotno predlo\u017eenoj verziji zakona kao opravdanje za njegovo dono\u0161enje navedena je socijalna nu\u017eda, odnosno potreba da se pomogne onima \u010dija je dobrobit ugro\u017eena fluktuacijama te\u010daja. Stoga se mogu\u0107nost konverzije odnosila samo na one s kreditima vrijednosti manje od 250.000 franaka, te onima \u010diji je omjer duga prema primanjima bio 50% ili vi\u0161i. To bi omogu\u0107ilo hitnu pomo\u0107 za one najpogo\u0111enije, koji \u010dine 85% svih du\u017enika. Osim toga, zakonom se nastojalo napraviti jo\u0161 ne\u0161to: osloboditi banke nenaplativih kredita. Novi je zakon nastao u vrlo specifi\u010dnom ekonomskom kontekstu. Do 2016. godine rumunjski se bankarski sektor oporavio i ulazio u drugu godinu visokih profita nakon krize. Stoga su banke ionako ve\u0107 pripremale rezerve koje bi im pokrile gubitke od kredita u \u0161vicarskim francima.<\/p>\n

No dok je trajala procedura izglasavanja u dva doma rumunjskog parlamenta, socijaldemokrati su se izgleda predomislili. Prema novoj verziji, svi du\u017enici su tretirani jednako bez obzira na visinu kredita i stupanj zadu\u017eenosti. Posljedica je bila op\u0107a konverzija kredita s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima, koja nije uzimala u obzir prihode ili financijski rizik pojedinog du\u017enika. Unato\u010d retorici borbe protiv “pohlepnih banaka”, napu\u0161teni su svi socijalni kriteriji, \u010dime se sna\u017eno pogodovalo najbogatijim du\u017enicima koji su svoje kredite mogli koristiti bez ikakvog rizika. Predstavnici PSD-a to su pravdali svojom predano\u0161\u0107u pomaganju “srednjoj klasi”, potrebom da se izbjegne diskriminacija temeljena na visini prihoda, kao i borbom protiv “stranih banaka” u korist “cijelog naroda”.<\/p>\n

Socijalni problem, nacionalna parola<\/strong><\/p>\n

Ova retorika, nastala pod sna\u017enim utjecajem ma\u0111arske vlade i njezinog modela konverzije kredita u \u0161vicarskim francima, oslanja se na nacionalisti\u010dka shva\u0107anja “obi\u010dnih ljudi” kao jedinstvene socijalne kategorije suprotstavljene “stranim financijskim interesima”. Zaokret napravljen ukidanjem socijalnih kriterija karakteristi\u010dan je za na\u010din na koji su socijaldemokrati nastojali promijeniti svoj imid\u017e nakon krize. Prihva\u0107anje razli\u010ditih progresivnih tropa (poput borbe protiv mjera \u0161tednje i stranih banaka) uvijek je postavljeno u nacionalisti\u010dki okvir, \u0161to nije samo retori\u010dki trik. Ono ilustrira bliskost socijaldemokrata lokalnoj bur\u017eoaziji koja je sna\u017eno zastupljena u stranci. Amandmani koji su prihva\u0107eni u ime “cijelog rumunjskoj naroda” vrlo su izravno pomogli ovom sloju iz kojeg dolaze du\u017enici ve\u0107inskog udjela u ukupnom iznosu kredita u “\u0161vicarcima”.<\/p>\n

Ironi\u010dno, upravo su oklijevanje socijaldemokrata i njihova odluka da odbace socijalne kriterije naposljetku presudili cijelom planu konverzije i omogu\u0107ili takvu presudu Ustavnog suda. On je zakon proglasio neustavnim djelomi\u010dno zato \u0161to su dva doma rumunjskog parlamenta glasala o razli\u010ditim verzijama. Drugi problem je bio u tome \u0161to se zakon formalno odnosio na sve du\u017enike, bez obzira na valutu u kojoj su posu\u0111ivali. Zbog nepreciznosti, u osnovi je omogu\u0107io du\u017enicima da izbjegnu redovitu otplatu ako je vrijednost imovine pod hipotekom pokrivala iznos duga. U tom je smislu, bez obzira na ograni\u010denja, zakon imao ozbiljne posljedice.<\/p>\n

Samo dono\u0161enje zakona je tako\u0111er poja\u010dalo dojam pitanja kredita s valutnom klauzulom kao socijalnog problema kojeg treba rije\u0161iti kako bi se spasili oni koji vi\u0161e ne mogu pla\u0107ati mjese\u010dne rate. To je logika sasvim suprotna onome kako stvar vidi financijski sektor, ali i kako ga regulira ugovorno pravo. Bez obzira na pravne sporove, banke su i same poku\u0161ale konvertirati ili restrukturirati kredite u “\u0161vicarcima” izravno se dogovaraju\u0107i s du\u017enicima. Broj takvih kredita se do prosinca 2016. prepolovio<\/a>, a istovremeno su najavljena i nova smanjenja kao posljedica poku\u0161aja banaka da se rije\u0161e nenaplativih potra\u017eivanja. No u izravnim dogovorima du\u017enika i vjerovnika, ovi prvi su naravno u slabijoj poziciji, a odustajanje socijaldemokrata od socijalnih kriterija u\u010dinili su one najsiroma\u0161nije jo\u0161 neza\u0161ti\u0107enijima.<\/p>\n

Vlast bez kontrole<\/strong><\/p>\n

Postoji jo\u0161 jedna lekcija koju je va\u017eno nau\u010diti iz ovog neuspjeha. Kada su se u novembru 2016. godine vratili na vlast, \u010dinilo se da su rumunjski socijaldemokrati puno nau\u010dili od ma\u0111arske i poljske desnice. Pod sna\u017enim dojmom tamo\u0161njih ekonomskih iskustava, prilagodili su svoj program, mije\u0161aju\u0107i fiskalni stimulus s mjerama u korist kapitala. Tako\u0111er, iako znatno prigu\u0161enije od vlada ovih dviju zemalja, nastavili su koristiti nacionalizam u poku\u0161aju daljnjeg pribli\u017eavanja lokalnoj bur\u017eoaziji. No za razliku od poljskog Prava i pravednosti (PiS) ili ma\u0111arskog Fidesza, nisu uspjeli svoju uvjerljivu izbornu pobjedu pretvoriti u \u010dvrstu kontrolu dr\u017eavnih struktura. Institucije poput Ustavnog suda, Ureda za borbu protiv korupcije i Sredi\u0161nje banke pokazali su se pretvrdima i \u010desto nesklonima da pristanu uz planove socijaldemokrata.<\/p>\n

Odluka Ustavnog suda jedan je od nesretnih primjera tog konflikta izme\u0111u vlade i “duboke dr\u017eave”. Zajedno s nekoliko politi\u010dki katastrofalnih odluka koje su izazvale goleme prosvjede, uporno protivljenje institucija sna\u017eno je ograni\u010dilo kontrolu socijaldemokrata. Usprkos uvjerljivoj parlamentarnoj ve\u0107ini i kontroli nad vladom, usprkos dakle formalnoj vlasti, socijaldemokrati se sada \u010dine slabijima nego ikad, nesposobnima da utje\u010du na odluke klju\u010dnih dr\u017eavnih institucija. Ovo predstavlja sna\u017ean kontrast prema poziciji Fidesza ili PiS-a koji su uspjeli prakti\u010dki ugu\u0161iti opoziciju, preuzimaju\u0107i kontrolu nad dr\u017eavnim institucijama bez previ\u0161e obzira prema demokratskim principima.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjski ustavni sud je 7. velja\u010de ove godine kona\u010dno zaklju\u010dio spor koji traje barem dvije godine. Presudom, donesenom nakon dugog perioda razmatranja, paket zakona koji je parlament u oktobru 2016. godine donio nadmo\u0107nom ve\u0107inom progla\u0161en je neustavnim…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":18398,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-18397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18397"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36605,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18397\/revisions\/36605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18397"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18397"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18397"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18397"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}