{"id":18394,"date":"2017-05-17T10:33:33","date_gmt":"2017-05-17T09:33:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18394"},"modified":"2017-05-17T10:36:57","modified_gmt":"2017-05-17T09:36:57","slug":"iskrenost-i-cinizam-europske-centralne-banke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18394","title":{"rendered":"Iskrenost i cinizam Europske centralne banke"},"content":{"rendered":"<p>Rast dru\u0161tvenih nejednakosti proteklih desetlje\u0107a, a pogotovo nakon izbijanja financijske krize 2007. &#8211; 2009., ve\u0107 je odavno dijelom analiti\u010dkog i javnog konsenzusa \u0161irom (zapadnog) svijeta. Najkasnije od izlaska engleskog prijevoda ve\u0107 sada slavne Pikettyjeve knjige &#8220;Kapital u 21. stolje\u0107u&#8221;, nejednakost postaje nezaobilazna to\u010dka politi\u010dkih rasprava i stavka (retori\u010dkih) programa: o nu\u017enosti njenog suzbijanja redovno i eksplicitno govore primjerice i izvje\u0161taji Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. No, artikulirane politike koje bi i\u0161le u tom smjeru sustavno izostaju.<\/p>\n<p>Za\u0161to i kako izostaju, vjerno nam svjedo\u010di jedan drugi izvje\u0161taj: <a href=\"https:\/\/www.socialeurope.eu\/2017\/05\/ecb-boosts-inequality-can\/\" target=\"_blank\">onaj godi\u0161nji Europske centralne banke<\/a> (ECB). S obzirom na to da je nejednakost u proteklom periodu politi\u010dki u prili\u010dnoj mjeri &#8220;pripitomljena&#8221;, ECB se nije previ\u0161e libila u svom izvje\u0161taju eksplicitno naglasiti da neke njene politike pridonose rastu imovinske nejednakosti. Tako u izvje\u0161taju stoji da je \u00a0monetarna politika tzv. kvantitativnog popu\u0161tanja (<em>quantitative easing<\/em>) izravno pridonijela rastu nejednakosti u Europi. U brojkama, bogatstvo 20% najimu\u0107nijih ku\u0107anstava raslo je otprilike 30% vi\u0161e nego kod ostalih segmenata populacije u periodu provo\u0111enja kvantitativnog popu\u0161tanja (2014. &#8211; 2016.).<\/p>\n<p><strong>Ne\u017eeljeni u\u010dinci<\/strong><\/p>\n<p>\u0160to se zapravo dogodilo? Europska centralna banka je politikama kvantitativnog popu\u0161tanja nastojala unijeti dodatnu likvidnost u sustav kako bi potaknula investicije i osigurala ekonomski rast. To je radila kroz kupovinu, prije svega, dr\u017eavnih obveznica, ali i korporativnih, mahom od banaka. Me\u0111utim, priskrbljena sredstva banke nisu plasirale u &#8220;realnu&#8221; ekonomiju u obliku kredita za investicije. S obzirom na poja\u010danu potra\u017enju za financijskom imovinom putem politike ECB-a, porasla je cijena te imovine, a sredstva su se uglavnom koristila za kupovanja dionica (i pumpanja njihove cijene), isplate dividendi te spajanja i akvizicije me\u0111u kompanijama.<\/p>\n<p>Dakle, sredstva koja je u sustav lansirala ECB &#8220;zavrtjela&#8221; su se unutar financijskih tr\u017ei\u0161ta, skoro bez ikakvog utjecaja na rast investicija. Naravno, ECB ne priznaje inicijalnu nedostatnost takvih politika, navodi neke pozitivne u\u010dinke u sferi ograni\u010denja rasta nezaposlenosti, ali jasno isti\u010de &#8220;ne\u017eeljene&#8221; distribucijske u\u010dinke kvantitativnog popu\u0161tanja. Me\u0111utim, iako priznaje \u0161tetne rezultate vlastitih politika, odnosno njihovu nedjelotvornost, ECB tvrdi kako saniranje \u0161tete, ili provedba druk\u010dijih politika sa suprotnim utjecajem na imovinsku nejednakost, naprosto nije u njenoj domeni &#8211; ona to ne mo\u017ee. I zapravo u izvje\u0161taju pozivaju vlade zemalja \u010dlanica eurozone da se aktivno pozabave tim pitanjem.<\/p>\n<p>Premda birokratima iz ECB-a treba \u010destitati na iskrenosti izvje\u0161taja, \u0161to se ti\u010de preporuka koje sadr\u017eava, one se mogu odrediti isklju\u010divo kao cinizam. S obzirom na sna\u017enu fiskalnu stegu na kojoj se zasniva arhitektura eurozone (od mastri\u0161kih pravila do raznih paktova donesenih u hrvanju s krizom), pozivanje dr\u017eava da svojim prora\u010dunskim politikama doprinose smanju nejednakosti zvu\u010di naprosto kao lo\u0161 vic. Naime, dok Unija s jedne strane ka\u017enjava dr\u017eave zbog neuravnote\u017eenih prora\u010duna i zahtijeva ograni\u010dene razine deficita i javnog duga da se ne uznemire financijska tr\u017ei\u0161ta, Europska centralna banka poziva dr\u017eave da prora\u010dunskim politikama saniraju posljedice \u0161teta koja su uprili\u010dila upravo ta financijska tr\u017ei\u0161ta uz svesrdnu pomo\u0107 ECB-a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rast dru\u0161tvenih nejednakosti proteklih desetlje\u0107a, a pogotovo nakon izbijanja financijske krize 2007. &#8211; 2009., ve\u0107 je odavno dijelom analiti\u010dkog i javnog konsenzusa \u0161irom (zapadnog) svijeta. Najkasnije od izlaska engleskog prijevoda ve\u0107 sada slavne Pikettyjeve knjige &#8220;Kapital u 21. stolje\u0107u&#8221;, nejednakost postaje nezaobilazna to\u010dka politi\u010dkih rasprava i stavka (retori\u010dkih) programa: o nu\u017enosti njenog suzbijanja redovno i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":18396,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-18394","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18394","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18394"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18394\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18395,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18394\/revisions\/18395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18394"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18394"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18394"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18394"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}