{"id":18382,"date":"2017-05-18T07:00:29","date_gmt":"2017-05-18T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18382"},"modified":"2021-02-25T10:58:33","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:33","slug":"kiki-r-sacuvaj-nas-boze-reformizma-ad-hoc-obrazovne-politike-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18382","title":{"rendered":"Obrazovna reforma: pra\u017enjenje u\u010dionica, glava i d\u017eepova"},"content":{"rendered":"

U BiH se nastavlja provedba kaoti\u010dnih mjera koje umjesto da organiziranju obrazovni sustav, te\u017ee njegovoj daljnjoj razgradnji. Strana\u010dki ciljevi ponovno su postavljeni ispred obrazovanja. Ovoga se puta oti\u0161lo jo\u0161 jedan korak dalje, mo\u017eda u nepovrat…<\/strong><\/p>\n

Reformska agenda predstavljena 2015. godine narodima BiH kao trasa puta koja \u0107e ih prilagoditi, a onda napokon i dovesti u Europsku uniju, polagano dobiva ne\u0161to jasnije konture i socijalne efekte. Za\u010deta novim radnim zakonodavstvom u oba entiteta, a onda nastavljena reformom socijalnog i mirovinskog sustava (odnosno njihovim etapnim najavama), sada je zahvatila i resor obrazovanja, ionako mjesto razli\u010ditih prijepora i polje konflikta koji \u0107e se ovime dodatno naelektrizirati. Pritom, na te zadnje reformske zahvate u obrazovanju, valjalo bi gledati u kontinuitetu sa politikama koje su dovele ovaj sektor, i cijelo dru\u0161tvo, preko ruba uru\u0161avanja, do mjere u kojima se neke od odredbi predlo\u017eenih reformi \u010dine gotovo nestvarnima.<\/p>\n

Vijest da se u kompleksno ure\u0111enom i podijeljenom obrazovnom sustavu planira vi\u0161e reformskih zahvata koji \u0107e ga stubokom promijeniti, ponukala je nemal broj aktivista i pripadnika (u naj\u0161irem smislu) lijeve inteligencije iz BiH da se oglase i upozore na najavljene i ve\u0107 predlo\u017eene izmjene zakon\u00e2 na vi\u0161e razina vlasti<\/a>. Rije\u010d je redom o: izmjenama zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo, izmjenama visoko\u0161kolskih zakona u istom te u Tuzlanskom kantonu, odnosno zakona koja se ti\u010du dva od tri najve\u0107a sveu\u010dili\u0161ta u Federaciji, te novoj reformi osnovno\u0161kolskog sustava u Republici Srpskoj koja se ni na koji na\u010din ne referira na dr\u017eavni Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju nego “goni po svom”. To jest, predstavlja dio politike Milorada Dodika da stvori dojam o secesiji Republike Srpske od ostatka dr\u017eave.<\/p>\n

Kao \u0161to se iz predo\u010denog popisa da naslutiti, reformska agenda \u2013 okvir za bosanskohercegova\u010dko pristupanje EU, iskori\u0161tena je da bi se implementirali zakoni kojima se rje\u0161avaju, odnosno produbljuju ve\u0107 postoje\u0107i konflikti razli\u010ditih naravi. Od onog najprozai\u010dnijeg \u2013 a to je Dodikov obra\u010dun s dr\u017eavom i “politi\u010dkim Sarajevom”, do ne\u0161to pragmati\u010dnijih poku\u0161aja da se visoko \u0161kolstvo, \u010dija je autonomija ionako naru\u0161ena imenovanjima<\/a> rektora od strane kantonalnih Vlada, u kona\u010dnici i dokine, do onih najpromu\u0107urnijih poput zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo koji u osnovi predstavljaju poligon za me\u0161etarenje parcelama. Ali samim tim, postaje i najslikovitiji primjer ruba kojeg je obrazovni reformski cunami pre\u0161ao.<\/p>\n

Rje\u010dnikom kriznog menad\u017ementa protiv \u0161kola
\n<\/strong><\/p>\n

Naime, praksa koju smo primijetili zimus kroz slu\u010daj “delo\u017eacije \u0161kole<\/a>” u sarajevskom naselju Mejta\u0161 dobila je svoj epilog u novom zakonodavstvu za primarno i sekundarno obrazovanje najbogatijeg, i bo\u0161nja\u010dkoj sto\u017eernoj stranci najva\u017enijeg, kantona. SDA toliko ljubomorno \u010duva vlast u Sarajevskom kantonu (svjesni da bi im zbog krize u koju su zapali i rasipanja na\u010delnika i parlamentarnih zastupnika, to mogla biti i zadnja preostala jaka utvrda u cijeloj BiH) da su spremni zalo\u017eiti i \u2013 \u0161kole.<\/p>\n

To bi ukratko bio rezon iza novih zakona koji su predstavljeni kao zakoni po toliko uspje\u0161nom \u2013 hrvatskom modelu. I doista, kako primje\u0107uju aktivisti inicijative Jedan grad, jedna borba \u2013 dijelovi hrvatskog Zakona o odgoju i obrazovanju<\/a> na\u0161li su mjesto u novom zakonodavstvu KSA-a i to kroz klasi\u010dnu i provjerenu copy-paste<\/em> metodu, ali u ne\u0161to perfidnijem obliku nego u hrvatskom originalu. Kao \u0161to su i istaknuli u svojem pamfletu, u dijelu u kojem se predla\u017ee “umre\u017eavanje”, a zapravo zatvaranje \u0161kola, u RH-zakonu jasno stoji da se prilikom takve odluke u obzir moraju uzeti “gospodarska, demografska i urbanisti\u010dka kretanja”, dok je za umre\u017eavanje \u0161kola, odnosno spajanje vi\u0161e \u0161kola u jednu \u2013 u Sarajevskom kantonu potrebno zadovoljiti tek kriterij “racionalne organizacije”. Kao tipi\u010dni termin kriznog menad\u017ementa i mjera \u0161tednje, racionalna organizacija prevedena na narodski i \u0161kolarcima razumljiv jezik zna\u010di vrlo jednostavno: zatvaranje njihovih \u0161kola, odnosno skidanje jo\u0161 jednog utega s prora\u010duna i uvr\u0161tenje tih prostora u izda\u0161ne investicijske bubnjeve koji se okre\u0107u na jednom od najve\u0107ih urbanih gradili\u0161ta u Jugoisto\u010dnoj Europi \u0161to Sarajevo trenutno sigurno jeste.<\/p>\n

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini do ovoga momenta u razli\u010ditim i brojnim analizama, gledano je nerijetko kroz jedan okular: isklju\u010divo kao poligon odre\u0111ene indoktrinacije \u0161to je i u prvom planu apela aktivista i po\u0161tene inteligencije koji smo malo\u010das spomenuli. Takozvani reformski zakoni, prema tome samo cementiraju ili dodatno produbljuju trenuta\u010dno stanje obilje\u017eeno “uticajem totalitarne, konzervativne i klerofa\u0161isti\u010dke ideologije na obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini” kako stoji u priop\u0107enju. Ili da se izrazimo rje\u010dnikom strukturalisti\u010dkog marksizma, obrazovanje se promatra kao jedan od ideolo\u0161kih aparata dr\u017eave u altiserovskoj maniri i prilago\u0111eno potrebama lokalnih balkanskih nacionalnih ko\u0161kanja.<\/p>\n

Ostaci ostataka dru\u0161tvene infrastrukture<\/strong><\/p>\n

I doista u taj okvir mo\u017eemo staviti veliki broj problema i slu\u010dajeva koji su uskrsli u kratkoj povijesti bh. obrazovanja. Od pitanja bosanskog jezika u Konjevi\u0107 polju<\/a>, odnosno jezika bo\u0161nja\u010dkog naroda kako je preimenovan u svjedod\u017ebama u izdanju Pedago\u0161kog zavoda Republike Srpske, do pitanja dviju \u0161kola pod jednim krovom (dva \u0161kolska programa, hrvatski i bosanski u jednoj \u0161kolskoj zgradi), uvijek je u prvom planu bila \u2013 struktura; reprodukcija odre\u0111enih ideologema, metoda i diskursa kroz kurikulume kojima se u\u010dvr\u0161\u0107uju prije svega separatne etni\u010dke zajednice \u0161to je pokazao nemal broj analiza ud\u017ebenika<\/a> kao ideolo\u0161kih zup\u010danika u tom stroju. Me\u0111utim, bave\u0107i se mehanizmima \u0161irenja ideologije, zaboravili smo na njenu fizi\u010dku bazu; \u010ditaju\u0107i ud\u017ebenike i bilje\u017ee\u0107i sva zastranjena \u2013 netko nam je pred o\u010dima odnio \u0161kolu. Odnosno, uz strukturu, bitan aspekt obrazovanja je i infrastruktura \u2013 koja ovim zakonskim reformama – nestaje.<\/p>\n

Pritom ostali reformski procesi kojima svjedo\u010dimo u decentraliziranom BiH-obrazovnom sustavu bivaju relativno sli\u010dni<\/a> inovativnim zakonodavnim praksama<\/a> i u ostalim zemljama regije, a ti\u010du se komercijalizacije obrazovanja, ulaska privatnog kapitala u taj sektor, centralizacije odlu\u010divanja i procesa kadroviranja, zadovoljavanja apetita razli\u010ditih klijentisti\u010dkih, dobnih ili strana\u010dkih klika. Regule iz seta visoko\u0161kolskih zakona u sarajevskom i tuzlanskom kantonu dio su te pri\u010de: potpuno podvrgavanje sveu\u010dili\u0161ta grupnim, a ne dru\u0161tvenim interesima.<\/p>\n

To nas dovodi do zaklju\u010dka da trenutni val reformizma u obrazovanju u BiH zadovoljava sve komponente: onu ideolo\u0161ku u smislu daljnje reprodukcije nacionalizma (obrazovna reforma u RS-u), stvaranje uvjeta za strana\u010dku kontrolu sveu\u010dili\u0161ta i kadroviranja njihova vodstva (zakoni o visokom obrazovanju) i uru\u0161avanje, odnosno raspa\u010davanje obrazovne infrastrukture \u0161to predstavlja zadnji stadij tranzicije i dosad nevi\u0111ena praksa u reformizmom inficiranom obrazovnom sektoru u cijeloj regiji. Nakon \u0161to je kroz procese privatizacije od dru\u0161tva otrgnut realni, a onda i javni sektor te njegova cijela infrastruktura, jedino \u0161to je preostalo su ostatci ostataka nekada\u0161nje dru\u0161tvene infrastrukture \u2013 ili vrlo plasti\u010dno \u2013 ostale su samo u\u010dionice koje treba isprazniti od djece. A to je bar lako, nakon \u0161to im se isprazne glave, a roditeljima d\u017eepovi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Reformska agenda predstavljena 2015. godine narodima BiH kao trasa puta koja \u0107e ih prilagoditi, a onda napokon i dovesti u Europsku uniju, polagano dobiva ne\u0161to jasnije konture i socijalne efekte…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18391,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-18382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18382"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18382\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36607,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18382\/revisions\/36607"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18382"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18382"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18382"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18382"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}