{"id":18366,"date":"2017-05-16T13:44:15","date_gmt":"2017-05-16T12:44:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18366"},"modified":"2017-05-17T08:26:06","modified_gmt":"2017-05-17T07:26:06","slug":"jedan-pojas-jedan-put-i-moralna-panika-zapada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18366","title":{"rendered":"“Jedan pojas jedan put” i moralna panika Zapada"},"content":{"rendered":"

U Pekingu je proteklog vikenda odr\u017ean samit inicijative “Jedan pojas jedan put<\/a>” kapitalnog i sveobuhvatnog investicijskog plana Kine te\u0161kog 900 milijardi dolara koji cilja povezivanju ove zemlje sa Europom, Afrikom i Amerikama. Dvije godine od po\u010detaka me\u0111unarodnog povezivanja bilateralnim i trilateralnim sporazumima, a \u010dak 4 godine od za\u010detka ideje, zapadni svijet je “napokon” prepoznao kinesku “prijetnju” svojoj dotrajaloj civilizaciji.<\/p>\n

Iako su diplomati i politi\u010dari bili oprezniji i suzdr\u017eaniji pri artikuliranju protivljenja kineskom planu, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost i potrebu izgradnje infrastrukturnih projekata koji su na velikom broju lokacija ve\u0107 zapo\u010deli<\/a>, a tamo gdje nisu potpisani su najva\u017eniji ugovori, ksenofobni posao umjesto njih odra\u0111uju ideolo\u0161ki sna\u017eno profilirani mejnstrim mediji poput Reutersa<\/a>, Deutsche Wellea<\/a> i Bloomberga<\/a>. Zanimljivo je pritom da su manje ksenofobni ton imali tekstovi objavljeni u New York Timesu<\/a> i Financial Timesu<\/a> gdje su naglasci bili na ekonomskim pokazateljima, uz ipak izra\u017eenu sumnju da se u pozadini ovako ambicioznog plana zapravo krije politi\u010dka motivacija. Neizbje\u017ena je ipak suptilno artikulirana implikacija koja (ne ba\u0161 \u017eeljeni) uspjeh kineskog plana vidi u odustajanju ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa od prekomorskog trgova\u010dkog sporazuma izme\u0111u Kine i SAD-a (TTP).<\/p>\n

Zanimljivo je kako se tek u ovakvim situacijama, kada dolazi do stranih ulaganja u zemlje koje su navikle biti investitorima<\/a> po\u010dinju postavljati pitanja o dru\u0161tvenim i socijalnim implikacijama izravnih stranih ulaganja. Tako je odjednom “pola planeta” zabrinuto za \u010dinjenicu da Kina gradi tunel i povezuje Pakistan i Ka\u0161mir sa ostalim dijelovima svijeta. Podsjetimo, radi se o pograni\u010dnom prostoru izme\u0111u Indije i Pakistana<\/a> na \u010diji teritorij prava, osim ove dvije zemlje, pola\u017ee i Kina. Posebno je licemjerna u ovom slu\u010daju tobo\u017enja briga oko kineskih investicija u Ka\u0161mir, jer ratni zlo\u010dini koje Indija tamo sistemski provodi godinama obi\u010dno ne izazivaju nikakva moralna zgra\u017eanja. Pritom je nezanemariva \u010dinjenica da indijska vojska, osim \u0161to je specifi\u010dna po razmjerima intervencija unutar vlastitih granica, sistemski kao ratno oru\u017eje koristi silovanja. Stoga je u Ka\u0161miru emancipacija od Indije isto tako i feministi\u010dko pitanje. Indija iz brojnih razloga ostaje neutralna po pitanju projekta Jedan pojas jedna cesta. Dok sama \u010dinjenica da usprkos sna\u017enoj verbalnoj kritici nije u potpunosti odustala od mogu\u0107nosti da se pridru\u017ei Inicijativi govori o snazi, opsegu pa i va\u017enosti ove inicijative.<\/p>\n

Svijet se odjednom navodno zabrinuo za tajne kineske politi\u010dke motive, mogu\u0107u budu\u0107u kinesku kulturnu hegemoniju i za socijalne implikacije ovih projekata. Me\u0111utim, ni\u0161ta od toga trenutno nije problem s inicijativom Jedan pojas jedna cesta. S druge strane, du\u0161ebri\u017eni\u010dkim medijima promakla je \u010dinjenica da je najve\u0107i problem s inicijativom to \u0161to funkcionira po poprili\u010dno ekonomski eksploatatorskom modelu: kineske banke kreditiraju lokalne zemlje za energetske i infrastrukturne projekte investicijskim i razvojnim kreditima, uz uvjet da projekte izvode kineske firme, koje potom pojedine faze izgradnje podugovaranjem daju lokalnim firmama uz u\u017easne radne uvjete, npr. cijenu rada ni\u017eu nego u Kini, dakle ni\u017eu nego i na Balkanu. Ali i \u010dinjenica da svi ti projekti zapravo imaju za cilj skratiti put kineske robe do krajnjih odredi\u0161ta, kao i olak\u0161ati prijevoz potrebnih industrijskih resursa natrag do Kine. Ovo se vidi iz fakta da su svi infrastrukturni projekti namijenjeni stvaranju velikih me\u0111unarodnih prometnih \u017eila kucavica, a ne povezivanju nepovezanih dijelova neke nacionalne dr\u017eave.<\/p>\n

Stoga ne treba nasjedati na kulturnu paniku degradacije ove trule civilizacije koju proizvode mejnstrim mediji ve\u0107 fokus treba dr\u017eati na radnim uvjetima jer Kina je svjesna da im kulturna hegemonija ne mora biti nikakav prioritet, ona \u0107e naime do\u0107i inercijom, sama po sebi, nakon ekonomske prevlasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Pekingu je proteklog vikenda odr\u017ean samit inicijative “Jedan pojas jedan put” kapitalnog i sveobuhvatnog investicijskog plana Kine te\u0161kog 900 milijardi dolara koji cilja povezivanju ove zemlje sa Europom, Afrikom i Amerikama. Dvije godine od po\u010detaka me\u0111unarodnog povezivanja bilateralnim i trilateralnim sporazumima, a \u010dak 4 godine od za\u010detka ideje, zapadni svijet je “napokon” prepoznao kinesku […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18367,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[217],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-kina","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18366"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18387,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18366\/revisions\/18387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18366"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18366"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18366"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18366"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}