{"id":18329,"date":"2017-05-15T07:00:02","date_gmt":"2017-05-15T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18329"},"modified":"2021-02-25T10:58:35","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:35","slug":"libertarijanac-za-kormilom-bugarskog-ministarstva-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18329","title":{"rendered":"Libertarijanac za kormilom bugarskog ministarstva okoli\u0161a"},"content":{"rendered":"

Novi bugarski ministar za\u0161tite okoli\u0161a, kandidat desnice, izvrstan je primjer zamagljenih granica izme\u0111u ekstremne i umjerene desnice. On pru\u017ea\u00a0jo\u0161 jedan argument za ilustraciju teze da se nacionalisti\u010dka desnica ne zasniva tek na\u00a0zabludjelom populizmu.<\/strong><\/p>\n

Novi bugarski ministar za\u0161tite okoli\u0161a je Neno Dimov, izabran je 4. maja kao \u010dlan nove vlade \u010dije je formiranje uslijedilo nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u martu ove godine. Ovo je tre\u0107a GERB-ova vlada pod vodstvom Bojka Borisova od 2009. godine, bez sumnje, najuspje\u0161nijeg bugarskog politi\u010dara nakon 1989. godine. Ipak njegova je popularnost preuveli\u010dana. Borisov jo\u0161 do sada nije uspio ostati na vlasti do kraja mandata. U koalicijama naime uvijek ovisi o konzervativnim, liberalnim i ekstremno desnim strankama. Novost u najnovijoj vladi predstavlja \u010dinjenica da je GERB po prvi put i slu\u017ebeno stupio u koaliciju s ekstremnom desnicom koja mu je do sada samo davala potporu u parlamentu. Koalicija s Ujedinjenim patriotima (OP) 1<\/a><\/sup> popra\u0107ena je potpisivanjem formalnog sporazuma u sklopu kojeg je nekoliko ministarskih mjesta dano partnerskim strankama. Jedan od takvih ministara je ovaj za za\u0161titu okoli\u0161a, Neno Dimov.<\/p>\n

Dimov je promoviran kao nestrana\u010dki i nepristrani stru\u010dnjak, no detaljnija analiza otkriva itekakvu pristranost. Iako nije usko povezan sa ekstremno desnim nacionalistima koji su ga predlo\u017eili, on pripada konzervativnom libertarijanskom krilu u okviru takozvane umjerene desnice. U tom smislu, Borisov je, \u010dini se, genijalan takti\u010dar, sposoban istovremeno imati i ovce i novce. Dimov je ministar po Borisovljevom ukusu, no ipak, sve kritike koje \u0107e eventualno izazvati, npr. po pitanju njegove bezuvjetne podr\u0161ke privatnim interesima u kontekstu svih ekolo\u0161ki \u0161tetnih investicija, bit \u0107e usmjeravane prema GERB-ovim koalicijskim partnerima. Dimovljeva pripadnost tradicionalnoj desnici lako je vidljiva. Za po\u010detak, sjedi na \u010delu “Instituta za desne politike”, pro-GERB-ovskog think tanka<\/em> \u010diji su najva\u017eniji me\u0111unarodni partneri njema\u010dka fundacija Konrad Adenauer i ameri\u010dki Me\u0111unarodni republikanski institut. Novi ministar je tako\u0111er osniva\u010dki \u010dlan Demokrata za sna\u017enu Bugarsku (DSB), odvojka od antikomunista iz devedesetih koji su se bili okupili oko Ivana Kostova, postaju\u0107i nakon toga konzervativcima u kulturolo\u0161kom i liberalima u ekonomskom smislu. Novi, “nepristrani” i “nestrana\u010dki” ministar tako\u0111er je bio zastupnik u parlamentu u mandatu DSB-a u periodu od 2005.-2009. godine.<\/p>\n

Drugi Reagan protiv “novog zla”<\/strong><\/p>\n

Dimov je ranije radio i kao zamjenik ministra okoli\u0161a u vladi Ivana Kostova (1997.-2001.). Potonji je ostao zapam\u0107en po implementaciji neoliberalne politike \u0161ok terapijama, po brzom prijenosu mo\u0107i s javnog na privatni sektor i op\u0107enito po brutalnim oblicima postsocijalisti\u010dke prvobitne akumulacije kapitala. U stvari, Kostovljev ministar okoli\u0161a dao je zeleno svjetlo za investicijski plan projekta Bansko ski resort nakon \u0161to je odobrio nezadovoljavaju\u0107u studiju utjecaja na okoli\u0161. Projekt Bansko jedan je od najflagrantnijih simbola katastrofalnih ekolo\u0161kih posljedica koje su rezultati nereguliranog rasta skija\u0161kih odmarali\u0161ta. \u0160tovi\u0161e, bugarski pokret za za\u0161titu okoli\u0161a upravo je oko ove teme fokusirao svoj otpor.<\/p>\n

Dimovljeva ideologija srodna je protrumpovskom republikanizmu u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. On je hvalio<\/a> Donalda Trumpa kao drugog Reagana, koji je “zajedno sa Margaret Thatcher vodio rat protiv zla”. Sada, prema njemu, Donald Trump i Theresa May imaju priliku da se “bore protiv novog zla”, a koje Dimov definira kao “crveno-zelenu propagandu” obilje\u017eenu terminima poput “politi\u010dke korektnosti” i “strahovima od globalnog zatopljenja”. Tako\u0111er smatra kako postoji jasan novi konzervativni konsenzus svih politi\u010dkih stranaka u Bugarskoj, pri \u010demu je pitanje tek tko \u0107e zgrabiti priliku i “zajahati val promjena koje su zapo\u010dele u SAD-u i sad sti\u017eu u Europu”.<\/p>\n

Novi ministar okoli\u0161a sebe vidi kao antikomunisti\u010dkog kri\u017eara. On je ujedno i aktivist Svjetske lige za slobodu i demokraciju (WLFD), osnovane 1966. pod imenom Svjetska antikomunisti\u010dka liga (WACL). Pro\u0161le godine, Dimov je bio presudan za organizaciju sve-mu\u0161kog panela Lige u Sofiji<\/a> na kojem je sudjelovao i Rosen Plevneliev, tada\u0161nji predsjednik, ina\u010de predstavnik liberalne antikomunisti\u010dke struje i entuzijasti\u010dni zagovaratelj NATO-a. WLFD je ogranak ekstremno desne Antikomunisti\u010dke lige azijskih naroda koja je nastala tijekom Hladnog rata s ciljem prikupljanja me\u0111unarodne podr\u0161ke za kineskog nacionalistu Chiang Kai-sheka. WLFD je \u010desto optu\u017eivan za ekstremno desne stavove. Jedan od primjera je \u010dinjenica da je tu instituciju vodio Roger Pearson, biznismen koji se nije sramio svojih eugeni\u010dkih stavova i notorni neonacist. Drugi je optu\u017eba za prodaju oru\u017eja antikomunisti\u010dkim paravojnim formacijama poput kontrasa u Nikaragvi. Pedigre organizacije, me\u0111utim, Dimovu, koji sebe vidi kao predvodnika antikomunisti\u010dke borbe \u0161to se ovog puta vodi na polju klimatskih znanosti, protiv “ljevi\u010darskog multikulturalizma” i zelenih, ne predstavlja problem.<\/p>\n

Po pitanju azilanata Dimovljevi stavovi na liniji su ekstremne desnice. On naime tvrdi<\/a> da Europa treba priznati da se nalazi u ratnom stanju \u00ad\u2013 ratu civilizacija. Po\u0161to izbjeglice mogu postati vojska koja ne dijeli stil \u017eivota sa doma\u0107om populacijom, te time predstavljaju sigurnosni rizik, granice se moraju dr\u017eati zatvorenima, dr\u017ei on. Ministar ovdje igra na dobro poznatu “feministi\u010dku” kartu \u2013 on se naime protivi samo pretpostavljenom lo\u0161em tretmanu \u017eena, koje za razliku od europskih kr\u0161\u0107anki jo\u0161 uvijek nisu ostvarile rodnu ravnopravnost. Svoj svjetonazor sa\u017eeo je u stavu da je “na\u0161a civilizacija porodila Prosvjetiteljstvo i sve \u0161to je do\u0161lo potom, uklju\u010duju\u0107i i kapitalizam, najbolji ekonomski sustav<\/a>“. Povijest je, vjeruje Dimov, konflikt izme\u0111u sna\u017enih, inovativnih pojedinaca i slabih parazitskih evolucijski nesposobnih masa. Populizam je jo\u0161 jedan problem, koji prema njemu, olak\u0161ava novim ljudima da postanu politi\u010dari, usprkos tome \u0161to se radi o kompliciranoj profesiji koja zahtijeva adekvatnu izobrazbu.<\/p>\n

Negator klimatskih promjena<\/strong><\/p>\n

Dimov je poznat kao glasni negator klimatskih promjena. “Klima se neprestano mijenja, mogli bismo tako bilo \u0161to nazvati promjenom, \u0161to zapravo zna\u010di da se radi o manipulaciji”, kazao je u jednom od svojih govora. Ipak, za sebe tvrdi kako je tek skepti\u010dni savjetnik i stru\u010dnjak, usprkos tome \u0161to argumente temelji, u najmanju ruku na dubioznom znanju, eufemisti\u010dki kazano. Godine 2012. napisao je cijelu knjigu protiv klimatskih znanosti u kojoj razvija teoriju urote o klimatskim promjenama kao “spa\u010dki koja se mjeri u trilijunima”. \u010cak i ako se otope polarne kape, rekao je Dimov u jednom intervjuu<\/a>, razina oceana se ne mo\u017ee podignuti jer “led Sjevernog pola nije uzemljen, ve\u0107 pluta. Tako ako se i otopi oceani se na globalnoj razini ne mogu podignuti”. Otapanje leda bi ipak mogao biti problem, ali samo na Grenlandu, jer je Grenland, prema geografiji ministra okoli\u0161a, kontinent. Premda se razina oceana ne bi podigla, poja\u0161njava Dimov, mora \u0107e svakako biti manje slana jer \u0107e biti razbla\u017eena slatkom vodom polarnih kapa, te \u0107e prema tome samo neke riblje vrste osjetiti manjak soli. Ljudi bi pak trebali biti zadovoljni toplijim vremenom, jer \u0107e, nastavlja Dimov, Grenland postati ono \u0161to je oduvijek trebao biti \u2013 zelena zemlja. Njegov krovni argument vrti se oko na\u010dela da je globalni porast temperatura obmana, no zapravo se radi o tome da je toplija Zemlja dobra stvar.<\/p>\n

On se protivi klimatskim promjenama, principima za\u0161tite okoli\u0161a i odr\u017eivom razvoju. U razgovoru datom za libertarijanski think tank<\/em> Atlas, koji se nekada zvao Institut za radikalni kapitalizam, a dobio je naziv po djelu “Atlas Shrugged” Ayn Rand, Dimov je kazao da je odr\u017eivi razvoj “novi socijalizam”: “To je poku\u0161aj ponovnog uvo\u0111enja planske ekonomije nakon pada \u017eeljezne zavjese 1989. i tr\u017ei\u0161nih reformi. Dru\u0161tva ne mogu preuzimati nikakvu odgovornost za budu\u0107e generacije jer nema na\u010dina da znamo ho\u0107e li ono \u0161to mi danas smatramo dobrim sutra postati zlim.” Dimov svoje stavove poku\u0161ava potkrijepiti drugim setom argumenata poput onoga da su najve\u0107i ekolo\u0161ki problem po\u010detkom 20. stolje\u0107a u SAD-u bile prljave ceste, dok je u Francuskoj u 19. stolje\u0107u isto predstavljao izmet konja. U kona\u010dnici, postavlja se pitanje, kako je on uop\u0107e do\u0161ao u obzir za poziciju koja zahtijeva toliko mnogo promi\u0161ljanja o odgovornosti prema budu\u0107im generacijama.<\/p>\n

Kao \u0161to je primije\u0107eno u \u010dlanku Ivajla Atanasova, objavljenom na utjecajnom progresivnom bugarskom internet portalu Barikada<\/a>, Dimov \u0107e biti antiekolo\u0161ki ministar ekologije. Radi se o o\u010ditom paradoksu koji utjelovljuje duboki razdor u transformaciji europskih politi\u010dkih elita. Kao \u017eestoki zagovornik konzervativne opozicije protiv tzv. “ljevi\u010darskog multikulturalizma” na putu prema punom frontalnom sudaru s ekolozima, te kao militantni antikomunist i Trumpov navija\u010d, jasno je za\u0161to je ba\u0161 on favorit ekstremne desnice, koja ga je i nominirala za ministarsku poziciju. Njegove libertarijanske vrijednosti u ekonomskim pitanjima kao i \u010dinjenica da je dijelom politi\u010dke elite koja je nametnula ekonomsku liberalizaciju u Bugarskoj, indikativne su za naivnost promatranja nacionalisti\u010dke desnice kao tek populisti\u010dke primjene ekonomskog libertarijanstva. Kao \u0161to primjer Dimova pokazuje, svjedoci smo znatno agresivnijoj ofanzivi liberalne ekonomije.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. OP okuplja tri najve\u0107e ekstremno desne stranke: VMRO, Ataka i Nacionalni front za spas Bugarske (NFSB). Zabavna je informacija o nekim ameri\u010dkim neonacistima<\/a> koji su aplaudirali novoj bugarskoj vladi[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Novi bugarski ministar za\u0161tite okoli\u0161a je Neno Dimov, izabran je 4 maja kao \u010dlan nove vlade \u010dije je formiranje uslijedilo nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u martu ove godine…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-18329","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18329","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18329"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36611,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18329\/revisions\/36611"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18329"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18329"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18329"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18329"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}