{"id":18300,"date":"2017-05-12T07:00:07","date_gmt":"2017-05-12T06:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18300"},"modified":"2021-02-25T10:58:35","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:35","slug":"bori-se-za-vlastiti-zivot-anomalije-makedonskog-zdravstvenog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18300","title":{"rendered":"Borba za vlastiti \u017eivot: anomalije makedonskog zdravstvenog sustava"},"content":{"rendered":"

Makedonski pacijenti se suo\u010davaju s nizom frustriraju\u0107ih prepreka, \u0161to financijskih \u0161to birokratskih, u nastojanju da si priu\u0161te zdravstvene usluge. A posebno je “ubita\u010dan” sustav opskrbe lijekovima.<\/strong><\/p>\n

Ako netko odlu\u010di malo istra\u017eiti ljekarne u prosje\u010dnom makedonskom gradu i tamo provede nekoliko sati, vrlo vjerojatno \u0107e svjedo\u010diti dvjema scenama. Krajem mjeseca uobi\u010dajeno \u0107e vidjeti ljude koji \u0107e se \u017ealiti na nedostupnost lijekova pokrivenih njihovim zdravstvenim osiguranjem. U siroma\u0161noj zemlji poput Makedonije, pla\u0107anje pune cijene lijekova predstavlja luksuz ve\u0107ini pacijenata. Druga scena \u0107e sadr\u017eavati \u017ealbe pacijenata da moraju pla\u0107ati preveliku participaciju za lijekove koji su pokriveni osiguranjem.<\/p>\n

U isto vrijeme Makedonski fond za zdravstveno osiguranje u svojim godi\u0161njim izvje\u0161tajima tvrdi da se pobolj\u0161ava dostupnost lijekova, s obzirom na rast broja generi\u010dkih lijekova, da raste broj lijekova izdanih na recepte, kao i da raste ukupan iznos javnih sredstava koji se tro\u0161e na lijekove. Ono \u0161to je posebno ljigavo u cijeloj pri\u010di jest da su ti izvje\u0161taji fakti\u010dki to\u010dni. Tek ako uspijemo objasniti proturje\u010dja izme\u0111u svakodnevnog iskustva pacijenata i dr\u017eavnih statistika, mo\u0107 \u0107emo shvatiti stvarne anomalije zdravstvenog sustava koji uzrokuje patnju i zbunjenost me\u0111u pacijentima.<\/p>\n

Financijski aspekti kriminalne privatizacije<\/strong><\/p>\n

Dr\u017eavne ljekarne u Makedoniji privatizirane su na kriminalan na\u010din. Nakon stjecanja neovisnosti, zdravstveni se sustav transformirao iz socijalisti\u010dkog u (neo)liberalni. Lije\u010dnici i ljekarnici zapravo\u00a0su mogli izabrati ho\u0107e li nastaviti raditi kao privatnici u sklopu promijenjenog sustava ili \u0107e postepeno ostajati bez posla. Zapravo ve\u0107ina njih nije imala nikakvog izbora. Danas Fond za zdravstveno osiguranje uglavnom sklapa ugovore s privatnicima kako bi oni mogli pru\u017eiti pacijentima lijekove pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Svaka privatna ljekarna dobije odre\u0111enu, ukupnu mjese\u010dnu svotu novca (kvota) za lijekove koje pokriva osiguranje. Ako je ta kvota potro\u0161ena prije isteka mjeseca, pacijenti u toj ljekarni ne mogu podignuti subvencionirane lijekove. To se doga\u0111a u ve\u0107ini ljekarni, a razlog je prili\u010dno jednostavan. Zajam\u010dena mjese\u010dna svota koju ljekarne dobivaju manja je od potra\u017enje pacijenata.<\/p>\n

Tako\u0111er, tom limitiranom svotom niti same ljekarne ne upravljaju racionalno. Ali ta ne-racionalnost iz perspektive potreba pacijenata postaje racionalnost ako kao kriterij postavimo privatni profit ljekarni. Na\u010delno, u njihovom interesu bi bilo da se izdaje \u0161to vi\u0161e recepata za jeftine lijekove jer \u0107e na taj na\u010din mo\u0107i poslu\u017eiti vi\u0161e pacijenata i izvu\u0107i ve\u0107i profit iz lijekova (djelomi\u010dno) pokrivenih zdravstvenim osiguranjem. No, postoje pojedine ljekarne koje dobivaju ve\u0107u svotu iz Fonda primarno ju koriste za skupe lijekove izvla\u010de\u0107i time jo\u0161 ve\u0107i profit od lijekova (djelomi\u010dno) pokrivenih osiguranjem. Dakle, tr\u017ei\u0161te \u201cprisiljava\u201d ljekarne da kalkuliraju s participacijama za skuplje lijekove \u0161to u kona\u010dnici ve\u0107i broj lijekova \u010dini nedostupnijim. Za\u0161to onda dr\u017eava inzistira na tim kvotama? Jedino \u201clogi\u010dno\u201d obja\u0161njenje jest da nema dovoljno novaca da svojim dr\u017eavljanima omogu\u0107i pristup lijekovima.<\/p>\n

Va\u017eno je pitanje je li taj “nedostatak novca” u\u010dinak objektivnih okolnosti (nepovoljne ekonomske situacije) ili subjektivnih razloga neu\u010dinkovitog upravljanja (korupcije). Me\u0111utim, to nas pitanje procjene odvla\u010di od klju\u010dnog principijelnog pitanja: pravo na zdravstvene usluge je elementarno ljudsko pravo i ako ga dr\u017eava ne mo\u017ee omogu\u0107iti svojim gra\u0111anima onda ne zaslu\u017euje ni postojati kao dr\u017eava, ili zapravo, ona vi\u0161e ne funkcionira kao dr\u017eava ve\u0107 kao svojevrsni Morlock-Eloi ran\u010d.<\/p>\n

Fenomen dodatnih pla\u0107anja<\/strong><\/p>\n

Drugi problemati\u010dan aspekt opskrbe lijekovima je onaj dodatnog pla\u0107anja za pacijente, tj. participacije. Prije je postojao po samo jedan generik za svaki lijek pokriven osiguranjem. Taj lijek, odnosno proizvo\u0111a\u010d birao se na natje\u010dajima. Takav model je osiguravao jeftine lijekove, ali problemati\u010dna je bila kvaliteta nekih generi\u010dkih lijekova. U ime slobode izbora (za proizvo\u0111a\u010de), ovaj jednostavan sistem je promijenjen. Tako je sada za svaki generi\u010dki lijek fiksirana referentna cijena (jednog izabranog proizvo\u0111a\u010da), ali su putem osiguranja i dostupni i drugi, paralelni lijekovi. Ako je cijena tih drugih lijekova ve\u0107a od referentne cijene, pacijent pla\u0107a participaciju za referentnu cijenu, ali je du\u017ean i pokriti razliku.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovaj koncept “referentne cijene” se koristi protiv pacijenata. Postoje neki generi\u010dki lijekovi (referentni) koji nisu dostupni, ve\u0107 samo oni s cijenama vi\u0161im od referentne. Na primjer, za mnoge grupe lijekova je kao referentna cijena uzeta ona starih, jeftinih lijekova, a novi, u\u010dinkovitiji lijekovi (koje specijalisti preferiraju) su dostupni jedino po puno ve\u0107im cijenama. Uglavnom, postoji jedan lijek slabije kvalitete koji odre\u0111uje i smanjuje referentnu cijenu, a doktori i pacijenti ga izbjegavaju, a za one kvalitetne se mora dodatno pla\u0107ati visok nov\u010dani iznos. Tome pridonosi manjkava, interesima kapitala prilago\u0111ena, registracija lijekova, kao i regulacija njihovog uvoza i izvoza. S obzirom na to da moraju koristiti \u0161irok spektar lijekova, tro\u0161kovi kroni\u010dnih pacijenata toliko narastu da se moraju zapitati \u010demu uop\u0107e zdravstveno osiguranje.<\/p>\n

Pravi neprijatelj<\/strong><\/p>\n

Dostupnost lijekova pokrivenih osiguranjem ne predstavlja jedini problem za pacijente. Problemati\u010dna je sama lista lijekova i na\u010din na koji se sastavlja. Osnovni krivci za slabosti procedure su populizam i birokratizacija.<\/p>\n

Populizam se mo\u017ee uo\u010diti na koli\u010dini sredstava koje fond tro\u0161i na jeftine, “popularne” lijekove koji po ni\u010demu nisu presudni za zdravlje pacijenata. Njihova je cijena tako niska da ih \u010dak siroma\u0161ni pacijenti mogu priu\u0161titi i bez “pomo\u0107i” fonda. Uobi\u010dajeni mjese\u010dni iznos koji dr\u017eava izdvaja za osiguranje po pacijentu kre\u0107e se izme\u0111u 1,5 i 2 eura. Kad se dr\u017eava hvali brojem pripisanih recepata, oni se uglavnom odnose na takve lijekove. U isto vrijeme, mnogi skupi lijekovi koje ne treba veliki dio populacije (npr. oni za djecu s rijetkim bolestima) uop\u0107e se ne nalaze na listi. Najbolji su primjer lijekovi u ginekologije i natalnoj medicini. Onih nekoliko najpotrebnijih i najskupljih ili nisu na listi ili je njihovo pripisivanje na recept iznimno birokratski kompleksno. Sli\u010dan problem je s mnogim lijekovima za rijetke bolesti. Listu odre\u0111uje svemogu\u0107a komisija na koju udruge lije\u010dnika i pacijenata nemaju nikakav utjecaj.<\/p>\n

Birokratizacija se ogleda u kompleksnim regulatornim procedurama za lije\u010dnike u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, vezanima za na\u010din izdavanja recepata (odre\u0111ene dijagnoze, specijalisti koji moraju potvrditi recepte). Dakle, da bi ispunili svoju du\u017enost i postupali po Hipokratovoj zakletvi, lije\u010dnici moraju pla\u0107ati skupe kazne ili falsificirati medicinsku dokumentaciju \u0161to izravno \u0161teti dugoro\u010dnom planiranju u zdravstvu. Za pacijente je u tom slu\u010daju, \u010dak i ekonomski, racionalnije platiti punu cijenu lijeka nego biti loptica u ping pongu izme\u0111u primarne i sekundarne zdravstvene za\u0161tite (o traumati\u010dnim iskustvima da ne govorimo). Kao i kod “referentnih cijena”, prekomjernom regulacijom dr\u017eava zapravo prisiljava pacijente da sami nose financijski teret lije\u010denja (ili lije\u010dnike tako da pla\u0107aju kazne zbog zaobila\u017eenja regulacije).<\/p>\n

Pri\u010da o suplementima<\/strong><\/p>\n

Pacijenti nisu prisiljeni pla\u0107ati visoke svote novca samo za lijekove, ve\u0107 i za biljne preparate, dodatke prehrani ili vitamine. Pacijenti \u010desto nisu svjesni distinkcija i pla\u0107aju za te suplemente nadaju\u0107i se istom u\u010dinku kao u slu\u010daju pravih lijekova. Kao \u0161to znamo, u suvremenom je kapitalizmu \u010desto prebrisana granica izme\u0111u znanja i marketinga. Kao \u0161to su \u010dlanci u medijima o popularnoj medicini zapravo reklame, tako su lije\u010dnici i ljekarnici reklamni agenti. Dakle, klju\u010dan utjecaj na konzumaciju ovih suplemenata imaju marketing, promotivne strategije i resursi farmaceutskih kompanija, a ne zdravstvene potrebe samih pacijenata.<\/p>\n

Ovdje mo\u017eemo izdvojiti dvije vrste problema. Prva se ti\u010de visokih cijena ve\u0107ine tih suplemenata. Za razliku od njih, tradicionalni biljni preparati su puno jeftiniji i u\u010dinkovitiji ako se pravilno primjene. Dok se zdravstveni radnici trude prodati te, mahom uvozne, skupe suplemente, distribucija tradicionalnih biljnih preparata prepu\u0161tena je u ruke \u0161arlatana i vra\u010deva. Iako su zakonom propisane sankcije za takve prakse, vlast ih pu\u0161ta da rade \u0161to im je volja. Pacijentima se znaju dogoditi i smrtonosna otrovanja. Me\u0111utim, nitko ne vr\u0161i nikakvu kontrolu tih preparata i nuspojava njihova uzimanja u kombinaciji s pripisanim lijekovima. Tako\u0111er, ograni\u010dena je upotreba magistralnih pripravaka koji se proizvode u ljekarnama<\/span>, iako su puno jeftiniji, a njihova u\u010dinkovitost dokazana. Dakle, kao drugi problem mo\u017eemo izdvojiti kaoti\u010dnu cirkulaciju lijekova koji ne idu na recept, a uzro\u010dnici kaosa su tr\u017ei\u0161te i nemar vlasti.<\/p>\n

Vratimo se na paradoks s po\u010detka. Kako je mogu\u0107e da unato\u010d rekordnom broju recepata, generi\u010dkih lijekova i visini prora\u010duna fonda, pacijenti izdvajaju toliko puno novca za potrebne lijekove i da, za neke dijagnoze, imaju uop\u0107e problem nabavke lijekova? Ako analiziramo spomenute aspekte problema, mo\u017eemo zaklju\u010diti da ih diktira jedna osnovna kontradikcija. Zdravstvo je javni i zajedni\u010dki interes, \u0161to podrazumijeva konzumaciju samo nu\u017enog i medicinski opravdanog broja lijekova. S druge strane, agenti u sustavi su privatnici \u010diji je imperativ profit. I taj profitni interes mo\u017ee, ali ne mora, biti kompatibilan s javnim interesom.<\/p>\n

Dr\u017eava je prepustila privatnicima da obavljaju javnu uslugu, ali ne mo\u017ee (ili ne \u017eeli) pla\u0107ati za tu uslugu. Tome je dr\u017eava dosko\u010dila tako da tro\u0161kove prebaci na pacijente ili da pacijente prebaci u privatni sektor. To se uglavnom doga\u0111a kreiranjem nesta\u0161ice osnovnih medicinskih pomagala u javnim bolnicama. Makedonija si jednostavno ne mo\u017ee priu\u0161titi da bude isklju\u010divo prostor slobodno-tr\u017ei\u0161ne konkurencije za farmaceutske kompanije iz cijelog svijeta. Dr\u017eavne ljekarne i dr\u017eavna veledrogerija \u010dine se kao jedino rje\u0161enje za ovaj problem. Tako\u0111er bi i restrikcija (ili zabrana) medicinskog reklamiranja pomogla dr\u017eavno kontroliranoj zdravstvenoj infrastrukturi da se prilagodi konzumaciju lijekova interesu pacijenata, a ne profitu privatnih kompanija.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako netko odlu\u010di malo istra\u017eiti ljekarne u prosje\u010dnom makedonskom gradu i tamo provede nekoliko sati, vrlo vjerojatno \u0107e svjedo\u010diti dvjema scenama…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":18302,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[322,323],"class_list":["post-18300","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18300"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18300\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18324,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18300\/revisions\/18324"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18300"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18300"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18300"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18300"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}