{"id":18257,"date":"2017-05-11T07:00:45","date_gmt":"2017-05-11T06:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18257"},"modified":"2021-02-25T10:58:36","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:36","slug":"laske-mirovinski-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18257","title":{"rendered":"Testiranje javnosti: sni\u017eavanje mirovina"},"content":{"rendered":"

Dok ve\u0107ina zemalja koja ga je uop\u0107e uvela aktivno razmi\u0161lja o ukidanju drugog mirovinskog stupa ili ga je ve\u0107 ukinula, Hrvatska namjerava i\u0107i u sasvim suprotnom smjeru. Umjesto eliminacije privatiziranog i nesigurnog drugog te stabiliziranja prvog stupa mirovinskog fonda, javnog i punjenog po principu me\u0111ugeneracijske solidarnosti, planira se ukidanje dodataka iz prvog stupa. Time \u0107e budu\u0107e generacije umirovljenika imati jo\u0161 ni\u017ee mirovine.\u00a0Iako su financijske dubioze oko mirovinskog osiguranja dru\u0161tveno pogubnije od slu\u010daja Agrokor, izostaje bilo kakva politi\u010dka problematizacija.<\/strong><\/p>\n

Pojam op\u0107eg ekonomskog stresa u Hrvatskoj od ove \u0107e se godine nesumnjivo vezivati uz kolektivno iskustvo s Agrokorom, i to zadugo. Iako jo\u0161 nisu poznate kona\u010dne posljedice kraha toga poslovnog imperija Ivice Todori\u0107a \u2013 pa one, u boljoj varijanti raspleta, mo\u017eda i ne budu tako katastrofalne – sam njihov aktivirani kataklizmi\u010dki potencijal uvjerljivo je prostrujao i jo\u0161 uvijek struji kroz \u010ditavo uzdrmano hrvatsko dru\u0161tvo, vertikalno i horizontalno.<\/p>\n

Pritom treba uo\u010diti da je ta vrsta do\u017eivljaja ustvari nastupila tek nakon paljenja zaka\u0161njelog alarma, kad su procesi ve\u0107 izmaknuli svakoj kontroli. Dotad je opasnost koju Agrokor na vi\u0161e na\u010dina posreduje dugi niz godina, naime, u naj\u0161iroj javnosti bila uglavnom apstrakcija. Prete\u017eno se samo slutilo s kakvom prijetnjom imamo posla, ba\u0161 kao da noviji stalni rast ionako golemog duga prema npr. dobavlja\u010dima ve\u0107 nije bila savr\u0161eno izvjesna najava generalne propasti.<\/p>\n

No taj bolni uzorak ekonomske i dru\u0161tvene stvarnosti ovdje zapravo spominjemo radi usporedbe s jednim drugim problemom. Agrokor smo vi\u0161e-manje apsolvirali, dakle, i sad nam bar mo\u017ee poslu\u017eiti kao brutalno rije\u0161ena nepoznanica, a za analogne jednad\u017ebe s drugim naoko apstraktnim ekonomsko-politi\u010dkim kompleksima. Prvi i najve\u0107i koji nam tako visi nad glavom, bez ikakve dvojbe, jest kapitalizirani obavezni mirovinski sustav koji u sada\u0161njem obliku u Hrvatskoj funkcionira od po\u010detka ovog stolje\u0107a. Ovdje smo ve\u0107 upozoravali<\/a> da je na stvari pojedina\u010dno najve\u0107a te permanentna sistemska plja\u010dka izuzete vrijednosti rada u Hrvatskoj posttranzicijskog doba. Naravno, izuzme li se pritom s\u00e2mo ovo vladaju\u0107e dru\u0161tveno-ekonomsko ure\u0111enje koje re\u010denu tranziciju i podrazumijeva.<\/p>\n

Udar na radnike mla\u0111e od 55 godina<\/strong><\/p>\n

Povod za ovakvo ponavljanje nedovoljno usvojenoga gradiva dano nam je pomalo kripti\u010dnom vije\u0161\u0107u<\/a> \u2013 odmah po Prazniku rada \u2013 o novom te\u0161kom udaru na mirovine ve\u0107ine budu\u0107ih penzionera; to\u010dnije, radnika koji su danas mla\u0111i od 55 godina. Najava, zasad jo\u0161 u vidu testne vo\u017enje po medijima, ka\u017ee da \u0107e se mo\u017eda ukinuti postoje\u0107i dodatak na mirovinu od 27 posto u dijelu njihovih primanja iz prvog stupa mirovinskog sustava, onog koji jo\u0161 od Bismarcka po\u010diva na tradicionalnom principu me\u0111ugeneracijske solidarnosti.<\/p>\n

Ina\u010de, zanimljivo je da je paralelno s tom informacijom u javnosti osvanula i jednako nedovr\u0161ena ideja<\/a> o drasti\u010dnom poskupljenju zdravstvenog osiguranja. Mo\u017ee se stoga ustvrditi kako dominantna neoliberalna agenda uzima maha na temeljnoj socijalnoj fronti, a po njezinim glavnim kotama. Dodatnih aktualnih primjera, na\u017ealost, dalo bi se prona\u0107i i u drugim va\u017enim podru\u010djima, ali zadr\u017eat \u0107emo se ovom prilikom na te\u0161koj politi\u010dkoj patologiji mirovinsko-osiguravateljskog sektora.<\/p>\n

Utoliko je nu\u017eno podsjetiti se njezina presudnog mehanizma: drugog stupa mirovinskog osiguranja, toga strate\u0161kog na\u010dina za prodor financijske industrije na oktroirano tr\u017ei\u0161te \u017eivotnih primanja nakon radnog vijeka. Za razliku od obaveznog prvog stupa s opisanim na\u010delom ispla\u0107ivanja penzija iz teku\u0107e ostvarene vrijednosti mla\u0111ih generacija, drugi stup nastaje na Zapadu kao fakultativna opcija za one koji si mogu u\u0161tedjeti mirovinski ekstraprihod. Osiguravateljskom sektoru to nije bilo dovoljno za po\u017eeljni mu brzi rast, i zato je drugi stup ubrzo promoviran kao neophodno rje\u0161enje za rigidnije politi\u010dke re\u017eime. Po\u010delo je s \u010cileom pod Pinochetom, u izvedbi notornih neokonzervativnih ideologa s ameri\u010dkom pozadinom, znanih po imenu Chicago Boys, e da bi se zatim otvorilo neregulirano lovi\u0161te u postsocijalisti\u010dkim zemljama istoka Europe.<\/p>\n

Neodr\u017eivost cirkularnih f<\/strong>inancijskih <\/strong> pretakanja<\/strong><\/p>\n

Startna pretpostavka izgleda prili\u010dno jednostavno \u2013 oduzeti dr\u017eavi manji dio, za po\u010detak, od obaveznih davanja radnika za isplatu mirovina penzionerima, a \u0161to je tako\u0111er nametnuto kao prinuda za sve, bez razlike. U hrvatskom slu\u010daju rije\u010d je o \u010detvrtini ukupne doti\u010dne nov\u010dane mase, pa je tih oko \u0161est milijardi kuna godi\u0161nje povjereno \u010detirima bankovnim mirovinskim fondovima koji su zadu\u017eeni da preuzeti ulog spekulativno oplo\u0111uju na tr\u017ei\u0161tima dionica i obveznica.<\/p>\n

Time nastale dubioze mogu se podijeliti na dva podskupa, jedan koji se ti\u010de dr\u017eavnih financija i drugi koji se odnosi na bankovno, tj. fondovsko poslovanje, a oba se prebijaju preko \u010ditavog dru\u0161tva. Dr\u017eava se suo\u010dila s prihodovnim manjkom koji \u0107e ubudu\u0107e predstavljati oko 40 posto cjelokupnog bud\u017eetskog deficita, pa je primorana na zadu\u017eivanje kod, jasno, istih onih banaka u posjedu mirovinskih fondova. Rastu\u0107i deficit povla\u010di za sobom sve skuplje uvjete kreditiranja, no apsurd se nastavlja \u010dinjenicom da fondovi po\u010dinju otprilike dvije tre\u0107ine preuzetog novca iz drugog stupa tro\u0161iti na dr\u017eavne obveznice, i to pod njima svakako vrlo povoljnim uvjetima. A ovaj moment s obveznicama treba upamtiti radi predvidljivog raspleta zbog kojeg smo na po\u010detku i naveli Agrokorov primjer.<\/p>\n

S druge strane, bankovni mirovinski fondovi upu\u0161taju se u krajnje netransparentno me\u0161etarenje pri kojem se ukida svaka mjera demokrati\u010dnosti. Jer, radnici-\u0161tedi\u0161e u najve\u0107oj mjeri nemaju pojma gdje se i kako plasira njihov novac, te nikako ne mogu utjecati na poslovanje njime. \u0160tovi\u0161e, osim takvog uvida koji je u slu\u010daju zapadnja\u010dkih dobrovoljnih drugih stupova bio omogu\u0107en, uskra\u0107ena im je i drugdje otvorena mogu\u0107nost da po odlasku u mirovinu preuzmu kompletan iznos svog osiguranja.<\/p>\n

Povrh ishoda<\/a> s kojim \u0107e radnicima u ve\u0107ini slu\u010dajeva prevarantski biti ispla\u0107en tek manji dio \u0161tednje, fondovima je ostavljen cini\u010dno intoniran prostor da sami odrede minimum tzv. garantiranog godi\u0161njeg prinosa na bazi svog recentnog poslovnog (ne)uspjeha. Drugim rije\u010dima, njima odgovara ne\u0161to manji prinos u ovoj godini, da bi tako bili obavezani na manju zaradu dogodine, dok partikularne apetite izra\u017eene u raznim bankovnim naknadama i menad\u017eerskim bonusima lako zadovoljavaju kroz arbitrarno odre\u0111ene naknade za fondovski obrt novca.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir sve navedeno, kao i jo\u0161 poneke pikantne detalje, ne \u010dudi odluka ve\u0107ine involviranih posttranzicijskih europskih dr\u017eava da vremenom smanje ili sasvim ukinu davanja u drugi stup. Ali, u Hrvatskoj se sve \u010de\u0161\u0107e priziva pove\u0107anje tih izdvajanja, \u0161to bi bila neminovna posljedica i najavljenog suzbijanja opsega prvog stupa. Sve tako vodi prema ukidanju prvog stupa namjesto drugog, kapitaliziranog, \u010dime se de facto u povijest \u0161alje civilizacijska vrijednost me\u0111ugeneracijske solidarnosti u njezinu najprakti\u010dnijem o\u010ditovanju. Zaokret je izveden nao\u010digled u korist privatnoga krupnog kapitala, uz redovne pokazatelje da mirovinsko-\u0161tedno povjerenje ukazano bankama sve uvjerljivije do\u017eivljava fijasko, budu\u0107i da je zami\u0161ljena rizi\u010dna alkemija naprosto ekonomski neodr\u017eiva.<\/p>\n

Budu\u0107i du\u017eni\u010dki vrtlozi<\/strong><\/p>\n

Fondovi, pokazalo se, ne\u0107e \u0161tedi\u0161ama osigurati zaradu toliku da se opravda uni\u0161tavanje dr\u017eave koje \u0107e posredno opet do\u0107i na naplatu samim tim fondovskim klijentima. Drugi stup je i veoma nestabilan, uslijed izlo\u017eenosti hirovima tr\u017ei\u0161ta, \u0161to se vidjelo po minusima nakon globalne krize 2008. godine. Bankama on ipak treba, ne samo zbog stalnog protoka svje\u017eeg novca; one pomo\u0107u njega dirigiraju burzom, utje\u010du na uprave kompanija \u2013 naro\u010dito javnih, radi privatizacije \u2013 te ih kreditorski ucjenjuju<\/a>.<\/p>\n

No, s kumulativom fondova koji se polako bli\u017ei iznosu od stotinu milijardi kuna i tako uskoro dosti\u017ee saldo ukupnih godi\u0161njih bud\u017eetskih prihoda dr\u017eave \u2013 kao i njezinu formalnu ekonomsku mo\u0107 \u2013 postaje jasnije za\u0161to banke definitivno preuzimaju vode\u0107u ulogu u svim politi\u010dkim kretanjima. Fondove ne\u0107e u tome omesti niti izlo\u017eenost prema Agrokoru, kao \u0161to se mo\u017ee razabrati iz nevje\u0161to sro\u010denih novijih alibi-izvje\u0161taja<\/a>.<\/p>\n

Pa, to \u0107e nam unekoliko pomo\u0107i, rekosmo, da preko Agrokorova slu\u010daja pretpostavimo u \u0161to se to\u010dno upetljala dr\u017eava s obveznicama plasiranim na milost i nemilost mirovinskih fondova. Od ove godine na naplatu dolazi prva velika tran\u0161a na isplatu nominale po izdanim desetogodi\u0161njim obveznicama; iako je u me\u0111uvremenu provedeno odre\u0111eno refinanciranje duga, nitko osim u\u017eeg kruga politi\u010dara odgovornih za financije ne zna kako \u0107e izgledati dinamika otplate projicirane u samu vje\u010dnost.<\/p>\n

Mo\u017eemo jedino zaklju\u010diti da \u0107e se spomenuti deficit istog mirovinsko-osiguravateljskog porijekla, u odnosu na pridodani dug sa specifi\u010dnom odgodom, pamtiti kao razmjerno podno\u0161ljivo isku\u0161enje za sve korisnike dr\u017eavnog prora\u010duna. Tako\u0111er mo\u017eemo zamisliti, promatraju\u0107i Agrokor u raljama vjerovnika, kako \u0107e se provesti dr\u017eava \u2013 odnosno, mi s njom \u2013 kad se ispostavi da na vidiku nema socijalno prihvatljivog na\u010dina za servisiranje obligacija. Ne treba nam ranija sposobnost apstrahiranja: dr\u017eavni dug u biti je fatalan i vi\u0161e negoli onaj u portfelju daleko najve\u0107e ovda\u0161nje privatne korporacije. Osim \u0161to je i sam jednogodi\u0161nji dr\u017eavni manjak od izdvajanja za drugi stup gotovo dvaput ve\u0107i od osnovne Agrokorove dubioze, one iz faze otkupa Mercatora, a dr\u017eava ga je dosad umno\u017eila ve\u0107 16 puta.<\/p>\n

Klju\u010dno politi\u010dko pitanje ostaje: ako je tako, za\u0161to kardinalna problematika mirovinskog sustava uporno pada na slijepu pjegu ovog dru\u0161tva? Zato \u0161to je u pitanju idealna podvala \u010diji \u0107e se najte\u017ei efekt osjetiti tek s dugogodi\u0161njom zadr\u0161kom, dok je narod dotad zaokupljen aktualnim optere\u0107enjima. U kombinaciji s neproni\u010dnim sklopom te financija\u0161ke operacije, u dogledno vrijeme stoga o\u010dekujmo du\u017eni\u010dke vrtloge pored kojih \u0107e ovaj s Agrokorom izgledati kao prolazna naoblaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojam op\u0107eg ekonomskog stresa u Hrvatskoj od ove \u0107e se godine nesumnjivo vezivati uz kolektivno iskustvo s Agrokorom, i to zadugo…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18277,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-18257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18257"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36613,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18257\/revisions\/36613"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18257"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18257"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18257"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18257"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}