{"id":18238,"date":"2017-05-08T13:49:08","date_gmt":"2017-05-08T12:49:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18238"},"modified":"2017-05-08T14:25:57","modified_gmt":"2017-05-08T13:25:57","slug":"lex-boras-klijentelizam-iznad-svega","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18238","title":{"rendered":"Lex Boras: klijentelizam iznad svega"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 smo na Biltenu jednom iskoristili<\/a> analogiju izme\u0111u mandata rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Damira Borasa i rimskog cara Nerona koji je povijesti u naslje\u0111e ostavio zgari\u0161te grada Rima. Zagreba\u010dki rektor ve\u0107 je potpalio temelje visokog obrazovanja u Hrvatskoj i ostalo mu je da iz privilegirane pozicije promatra pale\u017e koja ostaje iza njega. Petljanjem u izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO), na\u017ealost, samo produbljuje smjelu analogiju.<\/p>\n

Ve\u0107 se neko vrijeme \u0161u\u0161ka o novim izmjenama ZZDVO-a, popularno poznatima kao Lex Boras, a nakon uvida u nacrt izmjena, mogu\u0107e je samo potvrditi ono \u0161to je danas objavio Index<\/a>. Izmjene ZZDVO-a rade se ciljano s planom da se Damiru Borasu i njegovim vr\u0161njacima omogu\u0107i ostanak u akademskim strukturama do smrti. Nelegalnosti, pravne i logi\u010dke kontradikcije, sukobi interesa, i druge neeti\u010dke radnje ve\u0107 su neko vrijeme sastavni dio nastojanja ove interesne skupine. Ako su nekada obja\u0161njenja njihovih djela i mogla biti prihva\u0107ena kao sprje\u010davanje komercijalizacije obrazovanja, to vi\u0161e nije tako i to od stupanja rektora Borasa u mandat.<\/p>\n

Uzusi rasprave<\/strong><\/p>\n

Do ulaska klijentelisti\u010dke mre\u017ee Borasovih vr\u0161njaka i kolega u strukture zagreba\u010dkog Univerziteta, autonomija sveu\u010dili\u0161ta bila je jedno od temeljnih oru\u0111a putem kojeg su se vodile rasprave o smjeru razvoja znanosti i obrazovanja. Iz dana\u0161nje perspektive te su rasprave bile smislene, jasne, strukturirane i politi\u010dke. Pitanja autonomije sveu\u010dili\u0161ta do rektorskog mandata Damira Borasa bila su jasno ograni\u010dena s obzirom na Ustav Republike Hrvatske i druge pravne propise 1<\/a><\/sup> prema kojima sveu\u010dili\u0161te nije autonomno ni od Hrvatskog sabora niti od gra\u0111ana koji svojim porezima financiraju javno obrazovanje. Rektor Boras i njegova klika ispustili su iz to potpuno iz vida, smatraju\u0107i \u010dini se, sebe samima najva\u017enijim faktorima visokog obrazovanja u Hrvatskoj.<\/p>\n

Prije rekture Borasa, rasprava o autonomiji svodila se na za\u0161titu sveu\u010dili\u0161ta od sve sna\u017enijeg tr\u017ei\u0161nog utjecaja koji dovodi do degradacije sadr\u017eaja sveu\u010dili\u0161nih programa, ko\u010denja prijenosa temeljnog akademskog znanja u korist “znanja i vje\u0161tina” koje je mogu\u0107e stjecati te\u010dajevima, van formalnog tercijarnog obrazovanja. “Prepu\u0161tanje sveu\u010dili\u0161ta tr\u017ei\u0161tu”, govorilo se tada, zna\u010di sprje\u010davanje razvoja znanosti i obrazovanja s obzirom na potrebe dru\u0161tva, a na korist raznoraznih investitora \u010diji je, po logici stvari, primarni interes profit i koji odgovornost ne pola\u017eu gra\u0111anima, dru\u0161tvu ili dr\u017eavi. Tr\u017ei\u0161no orijentirani znanost i visoko obrazovanje \u0161tete razvoju dru\u0161tva u cijelosti, ograni\u010davanjem razvoja sposobnosti mladih osoba s obzirom na njihovu klasnu pripadnost. Uz ove uzuse, oru\u0111e autonomije sveu\u010dili\u0161ta koristilo se da bi se sektor obranio od izrazito sna\u017enih mjera \u0161tednje i op\u0107enito logike nu\u017enosti provedbe neoliberalne politike koja podrazumijeva da je obrazovanje roba koju se mora platiti, a nikako dru\u0161tveno pravo \u0161to mo\u017ee unaprijediti ili ograni\u010diti razvoj nekog dru\u0161tva.<\/p>\n

Privatni ekonomski interesi<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim duga igra ovih akademika za vlastite ekonomske interese nad\u017eivjela je ograni\u010denja rasprave koje je postavio generacijski ograni\u010den studentski aktivizam blokadama fakulteta i suradnjom s lijevo orijentiranim profesorima. U svojim ekstremnim naporima da definiraju akademsko polje prema vlastitim vrijednostima, ne previ\u0161e razli\u010ditima od crkvenih, Borasovi vr\u0161njaci ne mare za sukladnost visokog obrazovnog polja sa \u0161irim dru\u0161tvenim kontekstom. Jasno je to iz inovativnog definiranja integriranih studija kao “pravih studija”, koncepta toliko suludog da bi obrazovni sustav u Hrvatskoj prema onom europskom sveo na identi\u010dan status kakvog imaju Hrvatski studiji \u2013 neva\u017ee\u0107i. Ekstremi do kojih idu predlagatelji izmjena ZZDVO-a frapantni su. Ono \u0161to je ranije bilo tvrdoglavo osobno zagovaranje vlastitih ideja i interesa, sa stjecanjem pozicija mo\u0107i u strukturama sveu\u010dili\u0161ta, uzdrmalo je same temelje kvalitete ali i odr\u017eanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj i na ovako slabim temeljima.<\/p>\n

Naime, integriranje dodiplomske i diplomske razine studija imalo je smisla zagovarati samo onda kada je prijetnja nezapo\u0161ljivosti prvostupnika bila sistemska, \u0161to se u me\u0111uvremenu smanjilo (izmjenom Zakona o akademskim nazivima, a nestat \u0107e nakon dono\u0161enja HKO<\/a>-a), i onda kada je prelazak na magistarski stupanj bio ograni\u010den financijskim (ne)mogu\u0107nostima studenata. Tada je osmi\u0161ljen plan pro\u0161irenja logike integriranih studija \u2013 samo i jedino s ciljem osiguravanja kontinuiteta javno financiranog obrazovanja. U dana\u0161njoj situaciji integrirani studiji vi\u0161e nemaju nikakvog smisla jer prisila da se studente ve\u017ee na 5 umjesto na 3 godine do stjecanja visokoobrazovne titule nipo\u0161to vi\u0161e ne odgovara ekonomskim mogu\u0107nostima krizom osiroma\u0161ene populacije. Implementiranje ove odredbe (\u010dlanak 16. izmjena i dopuna) u ZZVDO ima smisla samo ako se promatra iz tr\u017ei\u0161nog aspekta: \u0161kolarine se i dalje naime pla\u0107aju, samo ih sada pla\u0107a dr\u017eava no, po dvostruko ni\u017eoj cijeni od one koju su pla\u0107ali studenti (ranije je ta glavarina iznosila minimalnih 5.500 kuna, dok sada u ra\u010dunici dr\u017eave iznosi oko 3.500kn po studentu). Zbog toga je uvedeno pla\u0107anje ECTS bodova. U neintegriranim studijima na magistarske stupnjeve upisuje se manji broj studenata nego na prvostupni\u010dke jer oni siroma\u0161niji \u010desto na ovome mjestu prekidaju studij kako bi izi\u0161li na tr\u017ei\u0161te rada. Ako je broj osoba koji odlaze na magistarski stupanj tek ne\u0161to manji od osoba koje ulaze na prvostupni\u010dku razinu, kao \u0161to predvi\u0111a logika integriranih studija, onda su koli\u010dine sredstava koje odsjeci dobivaju i od dr\u017eave i od studenata, umjesto “dvostruko” manjih, gotovo jednake. A od ovakvih se “samostalnih” prihoda profesorima ispla\u0107uju dodaci na pla\u0107u. Integriranje studija sada, ponovno \u0107e pove\u0107ati dropout<\/em> kojeg je Bolonja donekle smanjila, \u0161to zna\u010di da \u0107e broj osoba koje u\u0111u u visokoobrazovani sistem, ali iz njega iza\u0111u bez ikakve kvalifikacije, ponovno narasti.<\/p>\n

Naru\u0161eni temelji kvalitete<\/strong><\/p>\n

I ne treba ovdje upasti u zamku stvaranjem stava da su svi \u010dlanovi akademske zajednice isti. Upravo sna\u017ena inicijativa profesora svih hrvatskih sveu\u010dili\u0161ta, protiv ovih tendencija, govori suprotno. U smjeni studentskih generacija ova borba ostala je upravo na tim profesorima koji je i dalje uspje\u0161no vode. Ekstremi kojima se odaju Borasovi vr\u0161njaci zapravo su rezultat uspjeha te borbe. Stjerani u kut, ne sumnjaju\u0107i u vlastitu moralnu vertikalnost, ba\u0161 kao \u0161to rade cijelu svoju karijeru, uni\u0161tavaju ono \u0161to bi pak trebali ostaviti u boljem stanju nego \u0161to su na\u0161li.<\/p>\n

Uni\u0161tavanje visokoobrazovnog polja, osim forsiranjem pravno i dru\u0161tveno neodr\u017eivih integriranih studija, vidi se i u statistikama visoke nezaposlenosti visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj, kao i u njihovoj emigraciji. To pak zaista ima jednim dijelom veze sa autonomijom sveu\u010dili\u0161ta i lo\u0161im pravilima izbora u zvanja koja favoriziraju manje sposobne ljude (friziranje kriterija natje\u010daja za odabrani kadar), a koja \u0107e s Lex Borasom postati jo\u0161 i gora. One ranije neuvjerljive optu\u017ebe tabloidnih medija o cijelom akademskom polju kao klijentelisti\u010dkom spoju premre\u017eenih osobnih interesa, dono\u0161enjem Lex Borasa postat \u0107e istinitima.<\/p>\n

U moru \u0161tetnih smjerova razvoja visokog obrazovanja, mo\u017eda je samo onaj Tu\u0111manov, s po\u010detka devedesetih, koji je predvi\u0111ao potpunu privatizaciju svih sveu\u010dili\u0161ta bio \u0161tetniji od Lex Borasa. \u010cak ni izmjene iz perioda 2009.- 2011. kojim bi poduzetnici dobili pravo odlu\u010divanja na sveu\u010dili\u0161tima, nije naru\u0161avao budu\u0107nost kvalitete visokog obrazovanja u Hrvatskoj kao Lex Boras. On mo\u017ee donijeti samo nemogu\u0107nost otpu\u0161tanja nekvalitetnih znanstvenika, dokraj\u010diti unutarnju demokrati\u010dnost i autonomiju sveu\u010dili\u0161ta i stopirati proto\u010dnost intelektualnih kadrova te pomla\u0111ivanje znanosti. Umjesto pobolj\u0161anja kvalitete visokog obrazovanja, ako se donese Lex Boras, on \u0107e ju zabetonirati u vremenu. A nade za njeno pobolj\u0161anje u Hrvatskoj bit \u0107e potrebno odgoditi za koju generaciju.<\/p>\n

  1. Autonomija je u tom smislu tuma\u010dena ba\u0161 onako kako je Zakonom o visokom obrazovanju i propisano: kao samostalno odlu\u010divanje o unutarnjem ustroju, utvr\u0111ivanje znanstvenih i obrazovnih programa, autonomno prihva\u0107anje projekata i me\u0111unarodnoj suradnji, ali prije svega, autonomnost djelovanja podrazumijeva odgovornost akademske zajednice prema dru\u0161tvu.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ve\u0107 smo na Biltenu jednom iskoristili analogiju izme\u0111u mandata rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Damira Borasa i rimskog cara Nerona koji je povijesti u naslje\u0111e ostavio zgari\u0161te grada Rima. Zagreba\u010dki rektor ve\u0107 je potpalio temelje visokog obrazovanja u Hrvatskoj i ostalo mu je da iz privilegirane pozicije promatra pale\u017e koja ostaje iza njega. Petljanjem u izmjene […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18239,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-18238","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18238","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18238"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18238\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18248,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18238\/revisions\/18248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18238"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18238"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18238"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18238"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18238"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18238"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18238"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}