{"id":18216,"date":"2017-05-08T08:30:40","date_gmt":"2017-05-08T07:30:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18216"},"modified":"2021-02-25T10:58:37","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:37","slug":"oslobodenje-zagreba-rekonstrukcija-enigme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18216","title":{"rendered":"Oslobo\u0111enje Zagreba: rekonstrukcija “enigme”"},"content":{"rendered":"\n

Na dana\u0161nji dan prije 72 godine oslobo\u0111en je grad Zagreb. Kao i mnoge druge epizode iz Drugog svjetskog rata i ova je podlo\u017ena revizionisti\u010dkim tuma\u010denjima s nacionalnim predznakom. Popularan mit o “srpskoj zavjeri” pri oslobo\u0111enju gradu po\u010deo se \u0161iriti jo\u0161 u Jugoslaviji zao\u0161travanjem me\u0111unacionalnih sukoba. Donosimo pregled vojnog i politi\u010dkog konteksta oslobo\u0111enja grada koji osporava revizionisti\u010dka tuma\u010denja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U nastojanju da se poku\u0161a rekonstruirati odre\u0111ena povijesna epizoda istra\u017eiva\u010di su izlo\u017eeni brojnim zamkama. Jedna od \u010de\u0161\u0107ih zamki u koju upadaju jednodimenzionalni je pristup predmetu istra\u017eivanja. U tom smislu pre\u010desto nam se me\u0111uetni\u010dki ili nacionalni odnosi nude kao svojevrsni eksplanatorni sveti gral<\/i> na temelju kojeg se onda obja\u0161njavaju gotovo sve pozadine politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa jednog povijesnog perioda. Kad se tome pribroji i \u017eelja istra\u017eiva\u010da da budu \u0161to jasniji i \u0161to “razumljiviji” suvremenoj publici onda se nerijetko dolazi u opasnost da se slo\u017eene povijesne stvarnosti i elemente koji ih sa\u010dinjavaju uzima zdravo za gotovo. Pri tom ih se ne dovodi u me\u0111usobni komparativni odnos te ih se rijetko sagledava u kontekstu njihova vremena, li\u0161ene anakronizama istra\u017eiva\u010da. Me\u0111unacionalni sukob pre\u010desto predstavlja omiljenu dru\u0161tvenu optiku putem koje se nastoje objasniti izuzetno slo\u017eeni doga\u0111aji Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n

U jednom nedavnom, prili\u010dno zanimljivom i napetom tekstu<\/a>, \u010diji je motiv obja\u0161njenje “jedne od ve\u0107ih enigmi novije hrvatske povijesti”, one vezana uz oslobo\u0111enje Zagreba koji nisu oslobodile jedinice Desetog zagreba\u010dkog <\/i>korpusa ve\u0107 jedinice Druge Jugoslavenske armije (45. srpska i 28. slavonska divizija), Vlado Vuru\u0161i\u0107 pristupa obja\u0161njavanju te “enigme” u nacionalnom klju\u010du. Tekst po\u010dinje rekonstrukcijom tragi\u010dne sudbine Ive Mihovilovi\u0107a, ratnog obavje\u0161tajca Narodnooslobodila\u010dkog pokreta (NOP) u Zagrebu, koji nakon usta\u0161kog zatvora i povla\u010denja prema Austriji u svojstvu zarobljenika te povratka u Zagreb na kraju zavr\u0161ava u zatvoru Odjeljenja za za\u0161titu naroda (OZN). Tu biva izlo\u017een mu\u010denju od strane pripadnika OZN-e, pritom, prema Mihovilovi\u0107evom svjedo\u010denju, ni sam ne znaju\u0107i za \u0161to ga se to\u010dno optu\u017euje. Vuru\u0161i\u0107 povezuje sudbinu Mihovilovi\u0107a zajedno sa sudbinama bra\u0107e Vlade i Zlatka Mateti\u0107 koji su tako\u0111er bili izlo\u017eeni nehumanom tretmanu OZN-e po zavr\u0161etku rata.<\/p>\n\n\n\n

Zlatko je bio jedan od va\u017enijih obavje\u0161tajaca NOP-a u Zagrebu tijekom rata dok je Vlado Mateti\u0107 bio zapovjednik Desetog zagreba\u010dkog korpusa. Cijelu tu operaciju OZN-e Vuru\u0161i\u0107 obja\u0161njava kao posljedicu borbi nacionalnih korpusa za hegemoniju unutar pobjedni\u010dkog NOP-a te tvrdi da se u tom “trenutku u vodstvu jugoslavenske OZN-e pripremala velika operacija difamacije i kompromitacije vodstva Desetog zagreba\u010dkog korpusa, s ciljem da se oslabi sveukupna pozicija hrvatskog partizanskog politi\u010dkog vodstva u klju\u010dnom razdoblju kada \u0107e se nakon oslobo\u0111enja zemlje odlu\u010divati budu\u0107a politi\u010dka sudbina komunisti\u010dke Jugoslavije”. <\/i>Prema Vuru\u0161i\u0107u, posljedica te operacije je naravno bila i \u010dinjenica da su prve jedinice koje su u\u0161le u Zagreb bile jedinice 45. srpske i 28. slavonske divizije. One su bile sastavni dio Druge Jugoslavenske armije koja je osloba\u0111ala zemlju kroz Bosnu. Jedinice Desetog zagreba\u010dkog korpusa su pak u\u0161le u oslobo\u0111eni grad tek u podnevnim satima 9. svibnja 1945. godine te su tom prilikom predvodile sve\u010danu povorku oslobodila\u010dkih partizanskih jedinica gradskim ulicama.<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da o zapovjedniku Desetog zagreba\u010dkog korpusa<\/b><\/h2>\n\n\n\n

Vlado Mateti\u0107 je bio zapovjednik Desetog zagreba\u010dkog korpusa od samog njegovog osnutka 29. sije\u010dnja 1944. godine. Korpus je osnovan nakon oslobo\u0111enja velikog dijela teritorija na podru\u010dju Kalnika, Bilogore i Podravine \u0161to je prouzro\u010dilo veliki priljev ljudi s tog podru\u010dja u redove NOP-a. \u010cinile su ga dvije divizije i lokalni partizanski odredi koji su djelovali na podru\u010dju isto\u010dno, zapadno i sjeverno od Zagreba. Bile su to jedinice koje su se borile u neposrednoj okolici Zagreba u kojoj je, kako se rat primicao kraju i teritorij NDH radikalno smanjivao, koncentracija vojnika osovine stalno rasla. Bili su to potpuno nepovoljni uvjeti za ratno djelovanje jedne relativno male borbene jedinice koja je u osnovi bila formirana od obi\u010dnih ljudi koji su se odlu\u010dili boriti protiv tzv. Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i svega \u0161to je ta dr\u017eava zajedno sa svojim politi\u010dkim poretkom predstavljala.<\/p>\n\n\n\n

Ti nepovoljni uvjeti su se prije svega odra\u017eavali u \u010dinjenici da Deseti zagreba\u010dki korpus poslije oslobo\u0111enja Koprivnice i velikog dijela Podravine 1943. godine jednostavno nije imao zna\u010dajnijih uspjeha. Ne samo da nije imao zna\u010dajnijih uspjeha nego je u nekoliko navrata do\u017eivio ozbiljne poraze koje su neki u NOP-u do\u017eivljavali kao prave katastrofe. Uz to valja istaknuti neuspje\u0161ni napad na Koprivnicu u jesen 1944. godine kad je Bobanova Crna legija uspjela obraniti taj grad, a partizanske jedinice, iako u daleko ve\u0107em broju, bile prisiljene povu\u0107i se s velikim brojem izba\u010denih boraca iz stroja. Jo\u0161 ve\u0107a katastrofa dogodila se tijekom poku\u0161aja osloba\u0111anja Ludbrega kad je, ista ona 28. slavonska divizija koja \u0107e u\u0107i me\u0111u prvima u Zagreb, izgubila jedan cijeli bataljon boraca u samom gradu nakon \u0161to su partizanske snage bile prisiljene prekinuti napade na grad tako ostaviv\u0161i cijeli taj bataljon u okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

U jednom od izvje\u0161taja OZN-e vidljivo je kako se za takve neuspjehe direktno teretilo Vladu Mateti\u0107a koji je kao najvi\u0161e rangirani zapovjednik rukovodio svim tim operacijama. U izvje\u0161taju se navode te\u0161ke i ozbiljne optu\u017ebe na ra\u010dun Mateti\u0107a od strane zapovjednika divizija koje su do\u0161le na operacijsko podru\u010dje Desetog zagreba\u010dkog korpusa ne bi li mu pomogle u ofenzivnom borbenom djelovanju. Imaju\u0107i na umu uistinu nepovoljne okolnosti unutar kojih je Deseti zagreba\u010dki korpus trebao djelovati, neprestano u okru\u017eenju puno brojnijih i tehni\u010dki opremljenijih neprijateljskih jedinica, pitanje je bi li i talentiraniji zapovjednik imao vi\u0161e uspjeha od Mateti\u0107a. Vi\u0161e vojne i partijske razine u svojoj konzistentnoj krutosti pak nisu imale sluha za te nepovoljne uvjete i smjena Mateti\u0107a pred sam kraj rata uslijedila je kao zdravorazumsko kadrovsko rje\u0161enje budu\u0107i da je velik broj zapovjednika jedinica drugih korpusa s kojim je trebalo sura\u0111ivati ozbiljno sumnjalo u sposobnosti zapovjednika Desetog zagreba\u010dkog korpusa koji im je bio nadre\u0111en na prostoru djelovanja Desetog zagreba\u010dkog korpusa. 1<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Dinamika oslobo\u0111enja grada<\/b><\/h2>\n\n\n\n

Deseti zagreba\u010dki korpus je u sklopu operacija za oslobo\u0111enje Jugoslavije bio dodijeljen Tre\u0107oj armiji koja je trebala nastupati uz Dravu prema zapadu zemlje \u0161to mu je i bilo operativno podru\u010dje. 2<\/a><\/sup> Prili\u010dno neodr\u017eivom se \u010dini tvrdnja da je postojao razra\u0111eni plan u vojnom rukovodstvu, bilo OZN-e, bilo Vrhovnog \u0161taba, da se sprije\u010di scenarij u kojem bi Deseti zagreba\u010dki korpus prvi u\u0161ao u grad po kojem je nosio ime. Naime, to je bila standardna praksa koja se nastojala po\u0161tivati diljem Jugoslavije na na\u010din da bi se lokalnim jedinicama davala \u010dast da one budu prve koje bi u\u0161le u velika urbana sredi\u0161ta krajeva u kojima su se borile. Na taj na\u010din bi te jedinice preuzimale svu slavu i \u010dast koju je simbolika oslobo\u0111enja sadr\u017eavala u partizanskoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n

Stvarnost je naravno bila puno kompleksnija budu\u0107i da je oslobo\u0111enje bilo kojeg kraja ili grada u Jugoslaviji, pa tako i Zagreba, dolazilo kao posljedica kombiniranog borbenog djelovanja raznih vojnih jedinica iz raznih dijelova Jugoslavije. Nekoliko naredaba Vrhovnog \u0161taba i sam njihov ton idu u prilog tezi da je uistinu postojala \u017eelja Vrhovnog \u0161taba da se jedinicama Desetog zagreba\u010dkog korpusa omogu\u0107i da prve u\u0111u u svoj grad i da one budu te koje su ga oslobodile. Naime, izgleda da je od samog ilegalnog pokreta u Zagrebu poslana poruka da vojne jedinice \u0161to prije u\u0111u u grad ne bi li se pomoglo ilegalcima u gradu da o\u010duvaju gradsku infrastrukturu od uni\u0161tenja. 3<\/a><\/sup> Onda je 7. svibnja Vrhovni \u0161tab postupaju\u0107i po vijestima da su usta\u0161e napustile Zagreb u svojoj zapovijedi Prvoj armiji istaknuo kako je “Vrhovni komandant naredio da najhitnije s va\u0161im snagama upadnete u Zagreb”. 4<\/a><\/sup> Odmah potom je tog istog dana u 11:00 poslana zapovijed da se Deseti zagreba\u010dki korpus izdvaja iz sastava Tre\u0107e armije te se stavlja pod zapovjedni\u0161tvo Prve armije koja je trebala osloboditi grad prilaze\u0107i mu s istoka. U trenutku kada dolazi do ovih dramati\u010dnih zapovijedi dio jedinica Prve armije se oporavljao od stra\u0161nih gubitaka koje su pretrpjeli u dvodnevnoj borbi za oslobo\u0111enje Vrbovca nakon koje su imali 600 boraca izba\u010denih iz stroja od kojih su 163 poginula samo par dana prije zavr\u0161etka rata.<\/p>\n\n\n\n

S druge pak strane Druga armija je nakon proboja usta\u0161ke obrane na Uni puno lak\u0161e napredovala. Nakon sporog probijanja kroz Bosnu, izbiv\u0161i na hrvatsku obalu Une, jedinice Druge armije su brzo napredovale nastavljaju\u0107i pritisak na jedinice osovine u povla\u010denju ne bi li sprije\u010dile njihov naum da konsolidiraju obranu i tako omogu\u0107e uspje\u0161nije povla\u010denje prema Austriji. Prilaze\u0107i s juga, Zagreb, centar omra\u017eene tzv. Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, sada se nalazio kao na dlanu i jedinice 45. srpske, 28. slavonske i 25. divizije nisu dugo dvojile oko toga da gone\u0107i razbijenog neprijatelja u\u0111u u grad. Tako se dogodilo da su prve jedinice koje su u\u0161le u grad bile jedinice Druge armije. Deseti zagreba\u010dki korpus je pak zapeo na isto\u010dnim prilazima gradu gdje se zajedno s jedinicama Prve armije probijao kroz ostatke neprijateljske vojske koja se sada na\u0161la u okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

Da je Vrhovnom \u0161tabu bilo bitno da me\u0111u prvim jedinicama u gradu Zagrebu budu i jedinice Desetog korpusa, odnosno Prve armije, dokazuje i dramati\u010dna poruka Vrhovnog \u0161taba koji, nakon \u0161to je postalo izvjesno da \u0107e jedinice Druge armije prihvatiti borbu sa ostacima neprijateljskih jedinica na prilazima Zagrebu, ponovo \u0161alje zapovijed kojom inzistira da jedinice Prve armije \u0161to prije u\u0111u u grad. U poruci Vrhovni \u0161tab isti\u010de da je “Vrhovni komandant naredio da najhitnije po\u0161aljete izvje\u0161taj o situaciji. Da li ste upali u Zagreb? Trebate danas po svaku cenu upasti u grad”. 5<\/a><\/sup> Iz tona ove zapovijedi i zapovijedi koje su dolazile dan prije vidljiva je anga\u017eiranost Vrhovnog \u0161taba da jedinice koje \u0107e osloboditi Zagreb budu jedinice Prve armije. Dramati\u010dni splet okolnosti povezan s raspadom obrane sila osovine omogu\u0107io je da prve od jedinica koje su u\u0161le u Zagreb budu jedinice Druge armije. Cijelu tu situaciju dodatno je zao\u0161travala \u010dinjenica da su se sile osovine i dalje povla\u010dile prema Austriji i pritom pru\u017eale smrtonosan otpor te jednostavno zbog toga nije bilo prostora za manevriranje i taktiziranje u smislu da se re\u017eira ulazak Desetog zagreba\u010dkog korpusa. Pripadnici Desetog zagreba\u010dkog korpusa su pak u grad u\u0161le 9. svibnja gdje su ih kao biv\u0161e ilegalce sa zagreba\u010dkih ulica do\u010dekali njihovi sugra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n

Institucije dr\u017eave u nastanku<\/b><\/h2>\n\n\n\n

\u0160to se pak ti\u010de Ive Mihovilovi\u0107a i Zlatka Mateti\u0107a te njihovog tretmana na OZN-i, bitno je istaknuti kako nema definitivnih odgovora za\u0161to je do takvog tretmana uop\u0107e do\u0161lo. No, \u010dini se da je logika koja je primijenjena prilikom ocjene rada Mateti\u0107a u Desetom zagreba\u010dkom korpusu primijenjena i na zagreba\u010dku gradsku ilegalnu organizaciju. Poslije zadnjeg velikog pada gradske organizacije u velja\u010di i o\u017eujku 1945. godine vi\u0161e se nije ni pristupalo poku\u0161aju da se ona nanovo formira u gradu. Jedan od razloga za\u0161to se nije vi\u0161e pristupalo ponovnom podizanju organizacije bila autenti\u010dna namjera vi\u0161ih partijskih foruma da sa\u010duva svoje ljudstvo koje mu je bilo potrebno u provedbi revolucionarne vlasti nakon pobjede u ratu. Drugi razlog je bila duboka sumnja u integritet partijske organizacije u smislu da se sumnjalo da je ona protkana policijskim agentima, provokatorima i dvostrukim agentima. 6<\/a><\/sup> OZN-a je na isti na\u010din gledala i na obavje\u0161tajnu mre\u017eu u gradu. Naime, obavje\u0161tajna mre\u017ea agenata u gradu je bila povezana s Mjesnim komitetom Komunisti\u010dke partije i preko njega s Povjerenstvom za grad Zagreb. Osnivanjem OZN-e cijela obavje\u0161tajna mre\u017ea prelazi u njenu domenu, no ona je tada imala ozbiljnih problema u uspostavi veze s obavje\u0161tajcima koji su ve\u0107 imali svoj specifi\u010dan oblik funkcioniranja i veza i kojeg je, bez obzira na sve probleme u funkcioniranju, u smrtonosnim uvjetima zagreba\u010dke ilegale bilo izuzetno te\u0161ko mijenjati.<\/p>\n\n\n\n

Veze i povjerenja uspostavljena uslijed dugogodi\u0161njeg ilegalnog rada kada se gotovo svakodnevno padalo zbog neopreznosti suradnika ili op\u0107enite aktivnosti usta\u0161kog represivnog aparata nisu se lako napu\u0161tale, \u010dak i u uvjetima reorganizacije cijele obavje\u0161tajne mre\u017ee \u0161to je trebalo uslijediti uvo\u0111enjem OZN-e kao glavnog koordinatora te aktivnosti u gradu. Nemogu\u0107nost da se uspostavi \u010dvrst i jedinstven obavje\u0161tajni aparat nad kojim bi OZN-a imala potpunu kontrolu, a i oprez prema naporima Inteligence Servicea, britanske obavje\u0161tajne slu\u017ebe, doveli su do toga da je zaklju\u010dak OZN-e bio kako se obavje\u0161tajnoj mre\u017ei u Zagrebu ne mo\u017ee vjerovati. 1<\/a><\/sup> Postupanje prema Mateti\u0107u i Mihovilovi\u0107u bilo je proizvod upravo tih obavje\u0161tajnih paranoja koje su vladale u dijelu OZN-e koja je imala zadatak razvijanja obavje\u0161tajne i kontraobavje\u0161tajne aktivnosti. Gruba i bezobzirna postupanja koja su se pokazala kao kriva naprosto su proizlazila iz nemogu\u0107nosti vanjskih partijskih, vojnih i obavje\u0161tajnih nadre\u0111enih krugova da shvate strukturno te\u0161ke uvjete u kojima su pripadnici NOP-a, pa bili oni ilegalci u Zagrebu ili u borbenim redovima Desetog zagreba\u010dkog korpusa, radili. Nemogu\u0107nost da svojim djelovanju dostignu o\u010dekivanu razinu, nadre\u0111enim je forumima otvaralo mogu\u0107nost pritiska na njih.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je pak \u010dest problem prilikom istra\u017eivanja doga\u0111aja vezanih uz Drugi svjetski rat jest da se ponekad institucije koje su bile nosioci pojedinih aktivnosti zara\u0107enih politi\u010dkih subjekata precjenjuju, a to poglavito vrijedi za institucije NOP-a. Gotovo sve institucije NOP-a su bile ratne institucije koje su podizane iz ni\u010dega. One nisu imale nikakve prethodne tradicije na koje bi se vezivale, doslovno su podizane od nule te su u tome smislu zaista predstavljale svojevrsnu revolucionarnost. Sve te institucije patile su od raznih po\u010detni\u010dkih boljki \u0161to je uvelike ograni\u010davalo njihove kapacitete. Jedna od tih institucija je i OZN-a koja je definitivno imala cijeli niz organizacijskih i izvedbenih problema uslijed kojih je dolazilo do prevelike revnosti u poku\u0161aju da se ispuni svoja du\u017enost. Tu je tako\u0111er bitno istaknuti i \u010dinjenicu kako je po kraju rata vladalo veliko nepovjerenje prema hrvatskoj OZN-i od strane centrale u Beogradu i CK KPH. Ta \u010dinjenica je sigurno stvarala pritisak koji je rezultirao surovijim djelovanjem njezinih rukovoditelja prilikom izvr\u0161enja zadataka koji su stavljani pred nju ne bi li se pritom dokazali. Tako\u0111er je o\u010dito da se nadre\u0111eni forumi, bili oni vojni ili politi\u010dki, nisu previ\u0161e bavili specifi\u010dnim okolnostima i izazovima funkcioniranja NOP-a na odre\u0111enom prostoru te se poku\u0161avalo primijeniti relativno uniformne kriterije za ocjenu politi\u010dkog i vojnog rada.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu ilegalnog pokreta u Zagrebu i operativne zone Desetog zagreba\u010dkog korpusa to je zna\u010dilo neuva\u017eavanje uistinu specifi\u010dno te\u0161kih uvjeta u kojima je NOP na tom prostoru morao djelovati. Institucije NOP-a, kao i sve druge institucije, bile su sa\u010dinjene od ljudi sa svojim vje\u0161tinama i ograni\u010denjima, a s druge strane nisu imale duge tradicije koje bi garantirale da se ljudi koji bi prilazili tim institucijama formiraju prema potrebama tih istih institucija. Problemi koje je OZN imala u funkcioniranju i problemi koji su prolazili iz njezinog ponekad kriminalnog funkcioniranja, upravo su posljedica mladosti te institucije i po\u010detne nerazvijenosti tog sustava. Maltretiranje Mihovilovi\u0107a i Mateti\u0107a, zagreba\u010dkih obavje\u0161tajaca, vjerojatno je bilo rezultat upravo tih boljki koje su se reflektirale u pretjeranoj revnosti agenata OZN-e da suzbiju stvarnu i postoje\u0107u aktivnost britanske obavje\u0161tajne organizacije u Zagrebu u \u010diju je interesnu sferu Jugoslavija, zajedno s Gr\u010dkom potpala. Brutalni obra\u010dun s gr\u010dkim pokretom otpora po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, a koji su Britanci organizirali, dokaz je da je prijetnja NOP-u bila stvarna. U tom smislu \u010dini se da su Mihovilovi\u0107 i Mateti\u0107 ipak prije bili \u017ertve OZN-ine nemogu\u0107nosti da efikasno i precizno locira predmet svog postupanja nego \u0161to su bili \u017ertve ozbiljnog plana u beogradskoj centrali OZN-e koja je i\u0161la za time da diskreditira NOP koji je djelovao na podru\u010dju Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Zagreb su oslobodili oni koji su oslobodili Jugoslaviju<\/b><\/h2>\n\n\n\n

Sapunica o tome tko je prvi u\u0161ao u Zagreb i na taj ga na\u010din ga oslobodio, po\u010dela je jo\u0161 u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Konstrukcija po kojoj je postojala neka srpska zavjera unutar NOP-a Jugoslavije ne bi li se sprije\u010dilo da jedinice Desetog zagreba\u010dkog korpusa budu prve partizanske jedinice u gradu po\u010dela je dobivati na relevantnosti i utjecaju sve vi\u0161e kako je projekt socijalisti\u010dke revolucije ulazio u krizu te obrnuto proporcionalno kako je projekt nacionalne dr\u017eave dobivao na relevantnosti. Tako su i akteri s po\u010detka ove pri\u010de, a jedan od njih je Ivan \u0160ibl, politi\u010dki komesar Desetog zagreba\u010dkog korpusa, mijenjali svoje perspektive na dotada\u0161nje doga\u0111aje prenagla\u0161avaju\u0107i pitanje hegemonije pojedinih nacionalnih kampova gotovo anakrono preslikavaju\u0107i svoje tada\u0161nje politi\u010dke frustracije na doga\u0111aje koji su se dogodili u nekim druga\u010dijim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n

Povijesna stvarnost je slo\u017eena i istra\u017eiva\u010d se mo\u017ee samo nadati da je pokrio dovoljno elemenata koji su je pomogli oblikovati. Nacionalni antagonizmi su sasvim sigurno bitna kockica mozaika koji zovemo Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, ali oni sasvim sigurno nisu presudna. U tom smislu oni ne mogu slu\u017eiti niti kao jedina eksplanatorna matrica. Ako je i koristimo, bilo bi nu\u017eno vidjeti o kakvim se to\u010dno me\u0111unacionalnim odnosima radilo s obzirom na to da je nacija kao i svaka druga povijesna kategorija podlo\u017ena kontekstu vremena u kojem se pojavljuje. Me\u0111unacionalni odnosi unutar Jugoslavije s kraja \u0161ezdesetih i po\u010detka sedamdesetih godina su kvalitativno druga\u010diji nego \u0161to su oni to bili u bilo kojem periodu Drugog svjetskog rata. Na kraju je bitno istaknuti \u010dinjenicu da su Zagreb ipak oslobodili partizani koji su se borili u jedinicama Desetog korpusa, ali i partizani koji su se borili u drugim korpusima i divizijama diljem Jugoslavije. Oslobo\u0111enje Zagreba, pa onda i Jugoslavije, posljedica je kolektivnog poduhvata naroda cijele Jugoslavije i kao takvo nije niti moglo niti trebalo imati nacionalni ekskluzivitet.<\/a><\/p>\n

  1. Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Odjeljenje za za\u0161titu naroda, HR-HDA-1491, 02.0226[↩<\/a>]<\/span>[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila\u010dkom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut (Beograd: 1976), Tom XI, Knjiga 3, Dok. br. 1[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Du\u0161ko Doder, \u201cPosljednji dani u okupiranom Zagrebu\u201d, U: Zbornik sje\u0107anja \u2013 Zagreb 1941.-1945., knjiga 4, ur. Lutvo Ahmetovi\u0107, et al., Zagreb: 1982, 372.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila\u010dkom ratu naroda Jugoslavije, Tom II, Knjiga 15, Dok. br. 279, 445.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila\u010dkom ratu naroda Jugoslavije, Tom II, Knjiga 15, 445.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  6. Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Odjeljenje za za\u0161titu narod, HR-HDA-1491, 02.0228; Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Centralni komitet Komunisti\u010dke partije Hrvatske, HR-HDA-1220, KP-42-II\/3196, KP-42-II\/3205[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U nastojanju da se poku\u0161a rekonstruirati odre\u0111ena povijesna epizoda istra\u017eiva\u010di su izlo\u017eeni brojnim zamkama. Jedna od \u010de\u0161\u0107ih zamki u koju upadaju jednodimenzionalni je pristup predmetu istra\u017eivanja…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":18218,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[145],"class_list":["post-18216","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18216"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32609,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18216\/revisions\/32609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18216"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18216"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18216"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18216"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}