{"id":18168,"date":"2017-05-04T07:00:44","date_gmt":"2017-05-04T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=18168"},"modified":"2021-02-25T10:58:38","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:38","slug":"prokleto-visoke-stanarine-organiziranje-podstanara-u-cluj-napoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=18168","title":{"rendered":"“Prokleto visoke stanarine”: organiziranje podstanara u Cluju"},"content":{"rendered":"

Brzorastu\u0107e gradove uglavnom prate neadekvatni odgovori dr\u017eave u podru\u010dju stambenih politika i javnih investicija. Drugi najve\u0107i rumunjski grad Cluj-Napoca, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je sveu\u010dili\u0161ni i informati\u010dki centar, predstavlja upravo takav primjer. Kao i brojne druge gradove, Cluj obilje\u017eava gentrifikacija, no zbog velikih socijalnih razlika, grad naprosto vapi za\u00a0novim modelima ulaganja u nekretnine.<\/strong><\/p>\n

Citirani dio naslova ovog teksta ima dugu povijest koja po\u010dinje s pokretom podstanara u New Yorku protiv previsokih i nepristupa\u010dnih cijena stanarina. Isti problem trenutno dijeli sve ve\u0107i broj podstanara u rumunjskom gradu Cluj-Napoca. Tokom protekle godine, u drugom najve\u0107em rumunjskom gradu koji je postupno postao najskupljim rumunjskim gradom, skupljim \u010dak i od glavnog grada Bukure\u0161ta, stanarine su sko\u010dile u nebesa. Studenti i radnici zaposleni na minimalac (koji \u010dine ve\u0107inu radne snage Cluja) sve te\u017ee podmiruju tro\u0161kove \u017eivota u ovom gradu. Premda postoji ideja o razvoju grada kojim bi postao regionalni inovacijski hub<\/em>, gotovo 80 posto zaposlene radne snage zara\u0111uje manje od prosje\u010dne pla\u0107e, dok 25 posto radi za minimalac. U ku\u0107anstvu s dvije zaposlene osobe s medijalnim pla\u0107ama, \u010dak 40 posto sredstava odlazi na stanarine, dok ku\u0107anstva s dvije minimalne pla\u0107e (jedan iznosi 220 eura mjese\u010dno) moraju izdvojiti 80 posto prihoda za stanarine za dvosobni podstanarski stan (stanarina iznosi od 280-370 eur).<\/p>\n

Ovo je bila motivacija za osnivanje Prvog udru\u017eenja podstanara Cluja<\/a>. Ideja dakako nije nova, \u010dak ni za Rumunjsku. Prema informacijama koje smo uspjeli prikupiti, sli\u010dna organizacija postojala je u me\u0111uratnom periodu, no najva\u017enije je kazati da suprotno situaciji u drugim zemljama ne postoji zakonska mogu\u0107nost registriranja udruge podstanara. Prije opisa same inicijative, poku\u0161ao bih prvo iznijeti strukturne faktore koji su doveli do situacije u kojoj se danas nalaze tr\u017ei\u0161te nekretnina i njihovog iznajmljivanja. Kako bi se razumjele dana\u0161nje dinamike u ovom podru\u010dju, posebno oni tr\u017ei\u0161ni faktori koji znatno utje\u010du na odre\u0111ivanje cijene podstanarskih stanova, nu\u017eno je u obzir uzeti dugu rumunjsku tranziciju iz socijalizma u kapitalizam. Kad se radi o nekretninama u vlasni\u0161tvu gra\u0111ana, Rumunjska kotira kao prva u Europskoj uniji. Naime, ve\u0107ina ljudi u svom vlasni\u0161tvu ima barem jednu nekretninu. \u010cak 95,6 posto nekretnina u zemlji nalazi se u privatnom vlasni\u0161tvu, dok na iznajmljivanje otpada tek 3,9 posto nekretnina<\/a>.<\/p>\n

Rezultat je to prelaska dr\u017eavnog vlasni\u0161tva u ruke ljudi nakon pada komunisti\u010dkog re\u017eima. Ve\u0107ina dr\u017eavnog stambenog fonda, kao i nekretnina u vlasni\u0161tvu dr\u017eavnih kompanija, prodane su ljudima sa stanarskim pravom, privatizacijskim procesom provo\u0111enim kroz cijele devedesete godine. U tom procesu, dr\u017eavni stambeni fond sveden je na svega 1,6 posto, \u0161to je tako\u0111er najni\u017ei postotak u EU. Privatizacija je, osim transfera vlasni\u0161tva na ljude sa stambenim pravom, sadr\u017eavala jo\u0161 jedan krucijalni faktor koji je oblikovao dana\u0161nje tr\u017ei\u0161te nekretnina u Rumunjskoj, a to je restitucija vlasni\u0161tva nacionaliziranog u komunizmu. Ta retrocesija dovela je do nastanka gotovo mafija\u0161kog modela povratka titula i privilegija i to primarno ljudima povezanima s politi\u010dkom klasom. Sli\u010dan proces dogodio se primjerice i u Poljskoj, gdje je ovaj problem \u010desto adresirano dru\u0161tveno pitanje, no u Poljskoj je proces gentrifikacije dalje odmakao nego u Rumunjskoj.<\/p>\n

Vrijedno je na ovome mjestu spomenuti da restituciju vlasni\u0161tva nad nekretninama \u010desto prate nasilne evikcije, posebno ako se radi o Romima kojima je komunisti\u010dki re\u017eim dodijelio nacionalizirane nekretnine koje su im potom oduzimane nakon 1989. godine. Pri tom, privatizacija dr\u017eavnog stambenog fonda pra\u0107ena je radikalnim manjkom strate\u0161kog dr\u017eavnog ulaganja u izgradnju novih stambenih jedinica u periodu tranzicije, \u0161to je zatim dovelo do kroni\u010dne nesta\u0161ice stanova uz prate\u0107i porast potra\u017enje.<\/p>\n

Dinamike urbanizacije<\/strong><\/p>\n

Opisane makro dinamike, mogu\u0107e je promatrati na lokalnoj razini: Cluj-Napoca je sveu\u010dili\u0161ni grad. Otprilike \u010detvrtinu njegovih stanovnika \u010dine studenti. Ipak, usprkos kontinuiranom porastu broja studenata posljednjih desetlje\u0107a (unato\u010d tome Rumunjska se i dalje nalazi na dnu visokooborazovanih osoba u skupini EU27 zemalja) nije popra\u0107en adekvatnim porastom kapaciteta studentskog smje\u0161taja. Iako je sveu\u010dili\u0161te financirano javnim sredstvima ono nije vodilo ra\u010duna o izgradnji novih i modernih studentskih domova, \u010dime je vi\u0161e od 40.000 studenata prepu\u0161teno podstanarstvu. Dok je u nekim aspektima problem manjak javnih ulaganja, u drugima problem le\u017ei ba\u0161 u modelima ulaganja i potezima dr\u017eave utemeljenima na poreznim olak\u0161icama za informati\u010dku industriju, a s ciljem poticanja daljnjih ulaganja u grad i IT sektor. Cluj ima najve\u0107u IT zajednicu u Rumunjskoj, odakle poti\u010de i nadimak Rumunjska silikonska dolina<\/em>, a koju \u010dine radnici koji si mogu priu\u0161titi rastu\u0107e stanarine Cluja.<\/p>\n

Drugi program koji dr\u017eava subvencionira jest onaj nazvan Prva nekretnina. Radi se o subvencioniranom kreditiranju \u2013 korisnici mogu kupiti svoju prvu nekretninu podizanjem kredita, a dr\u017eava subvencijama sudjeluje u u njegovom otpla\u0107ivanju \u2013 no ovo zapravo potpoma\u017ee rast spekulativnog rasta cijena nekretnina. Radi se o dinamikama koje su dijelom makropolitika koje provode Europska centralna, ali i druge banke, sni\u017eavanjem me\u0111ubankarskih kamatnih stopa na povijesno niske razine. Ti potezi dr\u017eave mogu se tuma\u010diti kao na\u010din na koji ona odgovara na investicije gra\u0111evinskih kompanija koje barataju velikim koli\u010dinama slobodnog kapitala koji mora biti ulo\u017een u ne\u0161to, a nekretnine predstavljaju dobru investicijsku shemu.<\/p>\n

Rast tr\u017ei\u0161ta nekretnina podupire i nastanak menad\u017eerske klase (u IT sektoru, korporativnom, visokih dr\u017eavnih du\u017enosnika, itd.) koja si mo\u017ee priu\u0161titi rastu\u0107e cijene nekretnina. Drugi smjer pritiska na cijene dolazi “odozdo”, odnosno od velike koli\u010dine najmoprimaca koju pak \u010dine uglavnom studenti i osobe koje su tek u\u0161le na tr\u017ei\u0161te rada. Ova komplicirana razvojna dinamika koju opisujemo za Cluj sve je tipi\u010dnija na cijelom europskom prostoru, a sli\u010dni obrasci rasta nekretninskog tr\u017ei\u0161ta opisuju se i za Budimpe\u0161tu, Prag i Var\u0161avu. Premda smo tek zagrebali strukturne razloge koji su oblikovali nekretninsko tr\u017ei\u0161te na ovaj na\u010din, ovo je bilo nu\u017eno da bi se razumio kontekst u kojem nastaje udru\u017eenje podstanara.<\/p>\n

Organiziraj se, ili uzmi ili ostavi<\/em><\/strong><\/p>\n

Premda udruga postoji tek mjesec dana, njezinom osnivanju prethodilo je \u0161estomjese\u010dno sastan\u010denje i planiranje. Kao \u0161to je ranije istaknuto, pravni okvir nije predvi\u0111ao osnivanje udru\u017eenja najmoprimaca, iako su postojale odredbe o pravu, mogu\u0107nostima i obavezama udru\u017eivanja najmodavaca s ciljem za\u0161tite vlastitih interesa. Tako je jedan od na\u0161ih dugoro\u010dnih ciljeva postala uop\u0107e legalizacija, odnosno promjena (ili dono\u0161enje) zakona kojim bi se omogu\u0107ilo udru\u017eivanje podstanara. Zakon bi kao posljedicu imao i daljnje sprje\u010davanje sive ekonomije na tr\u017ei\u0161tu iznajmljivanja nekretnina od \u010dega bi koristi imala i dr\u017eava, jer prema sada\u0161njim procjenama \u010dak 70 posto ugovora o najmu nekretnina nevidljivo je dr\u017eavnim slu\u017ebama poput porezne uprave.<\/p>\n

Kad se radi o kratkotrajnim ciljevima, usmjerili smo se prema uspostavi druga\u010dijeg tipa diskursa o podstanarskoj situaciji u Cluju, s fokusom na izbjegavanje zamki artikulacije problema putem ponude i potra\u017enje, odnosno cilj je izbjegavanje ograni\u010denja koje probleme krova nad glavom svode na tr\u017ei\u0161ne kategorije i platne mogu\u0107nosti. Nepristupa\u010dnost (visoka cijena) podstanarskih stanova i ranije je izazivala ogor\u010denje kod ljudi, no nije postojao odgovor na ovaj problem, nije bilo alternative, ni diskurzivne ni organizacijske, samo status quo: uzmi ili ostavi. Sam nastanak udru\u017eenja isti\u010de tre\u0107u opciju \u2013 organiziranje podstanara s ciljem zaustavljanja eksponencijalnog rasta podstanarskih renti.<\/p>\n

Najbolji na\u010din ostvarenja ovog cilja uspostava je novih modela ulaganja u nekretnine, zasnovanih na odr\u017eivosti te javnim (i sveu\u010dili\u0161nim) ulaganjima, odnosno javno poticanom stanogradnjom. Stoga je idu\u0107i korak bio utjecanje na promjenu i adaptaciju nacionalne strategije stanovanja na na\u010din da se uvede kvota od 20 posto novoizgra\u0111enih stanova koji moraju biti rezervirani za socijalno pristupa\u010dno stanovanje. Sli\u010dne inicijative obi\u010dno prate i zahtjevi za javnom kontrolom nad tr\u017ei\u0161tem podstanarskih stanova kao i ograni\u010denje rasta cijena podstanarina, a opisani modeli primjenjuju se u gradovima poput Berlina, Madrida i New Yorka. Njihova implementacija rezultira oboga\u0107ivanjem dr\u017eavnog stambenog fonda uz istovremeno demonstriranje socijalne politike \u2013 jer se u obzir uzima \u010dinjenica da ne mogu sve podskupine radni\u010dke klase financirati tr\u017ei\u0161nu cijenu stanovanja iako dr\u017eava jo\u0161 uvijek stanovanje smatra robom koja je podre\u0111ena tr\u017ei\u0161noj dinamici, a ne ljudskim pravom.<\/p>\n

Temelji udru\u017eenja podstanara iz Cluja jo\u0161 se postavljaju, a pri tom se vodimo iskustvima koje u\u010dimo na primjerima susjednih zemalja sa sli\u010dnim povijesnom, ekonomskom, socijalnom i pravnom pozadinom, s ciljem stvaranja rje\u0161enja i modela prikladnih prostoru Isto\u010dne Europe, a naspram mehani\u010dkom kopiranju modela nastalih u zemljama centra Europske unije. Paralelno se povezujemo i sa sli\u010dnim skupinama diljem Europe, a s ciljem daljnjeg u\u010denja i organiziranja borbe za pristojno i pristupa\u010dno stanovanje. Stanarina je prokleto visoka i vrijeme je da se to promijeni.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Citirani dio naslova ovog teksta ima dugu povijest koja po\u010dinje s pokretom podstanara u New Yorku protiv previsokih i nepristupa\u010dnih cijena stanarina…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18169,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[259],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[251],"class_list":["post-18168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-stanovanje","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18168"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36615,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18168\/revisions\/36615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18168"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=18168"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=18168"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=18168"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=18168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}